#Donio
Odhalení Tajné říše Pedonie je investigativní počin, který mě letos v novinařině oslovil nejvíc. Adéla Károlyová a @apolenarychlikova.bsky.social odhalily internetové fórum s dětskou p*rn*grafií a půl roku v něm tajně sbíraly důkazy
Přispěl jsem na Donio na pokračování práce, včetně právní ochrany
🧵
November 7, 2026 at 5:40 PM
Ja nakon 5 POV-a koji je napokon donio nešto zanimljivo u priču.
Ceca: Sve je to jedan dobar paket
ALT: Ceca: Sve je to jedan dobar paket
static.klipy.com
November 1, 2026 at 8:57 PM
Deti na Ukrajine dnes bojujú s rakovinou uprostred vojny – no rakovina nečaká, kým sa vojna skončí. Liečbu a podporu potrebujú už dnes. Nová dobročinná výzva Donio s názvom „Rakovina…

Príspevok… […]

[Original post on zpravobot.news]
November 5, 2026 at 1:43 PM
Iva Rinčić i riječki HDZ ustali su protiv ustaštva. Nema veze što malo kasne, napravili su pravu stvar
Iva Rinčić i riječki HDZ ustali su protiv ustaštva. Nema veze što malo kasne, napravili su pravu stvar
Možda su se sjetili što je fašizam donio Rijeci 1920-ih, a možda se samo boje izbora
www.telegram.hr
November 1, 2026 at 7:40 PM
Ale veď podľa zbierky na Donio to organizuje Chcem tu zostať o.z.
donio.sk/nezna26
Hovoríme o tom istom podujatí?
October 30, 2026 at 9:54 AM
https://ljubici.com/zlatna-njiva-udovice-zehre-kako-je-kamenjar-u-podbrdu-donio-cudo-i-promijenio-sudbinu-cijelog-sela/
October 30, 2026 at 9:34 AM
https://ljubici.com/zlatna-njiva-udovice-zehre-kako-je-kamenjar-u-podbrdu-donio-cudo-i-promijenio-sudbinu-cijelog-sela-2/
October 30, 2026 at 9:34 AM
Nakon što je otišla od Rame, Zehra se

October 30, 2026 at 9:34 AM
Nakon što je otišla od Rame, Zehra se

October 30, 2026 at 9:34 AM
Gradsko vijeće Grada Zadra na sjednici u četvrtak, 12. listopada, donijet će odluke o dodjeli javnih priznanja za 2026. godinu.

Javna priznanja za 2026. godinu bit će uručena u povodu Dana Grada Zadra i blagdana sv. Krševana, na Svečanoj sjednici koja će se u održati 24. studenoga u Hrvatskom […]
Cijenjeni zadarski liječnik posthumno predložen za nagradu Grada Zadra za životno djelo
**Gradsko vijeće Grada Zadra na sjednici u četvrtak, 12. listopada, donijet će odluke o dodjeli javnih priznanja za 2026. godinu**. Javna priznanja za 2026. godinu bit će uručena u povodu Dana Grada Zadra i blagdana sv. Krševana, na Svečanoj sjednici koja će se u održati 24. studenoga u Hrvatskom narodnom kazalištu. Odbor za javna priznanja Gradskog vijeća Grada Zadra na sjednici održanoj 3. studenoga, donio je prijedloge za ovogdišnje dobitnike nagrada Grada Zadra. Među ovogodišnjim predloženim laureatima je pet kandidata za Nagradu Grada Zadra, pet kandidata za Grb Grada Zadra te za nagradu Grada Zadra za životno djelo. Za nagradu Grada Zadra za životno djelo predložen je, posthumno, **dr. Tomislav Sorić**. Njega je u ime zadarske bolnice predložio ravnatelj dr. Željko Čulina, ali i Liga protiv raka, za njegov dugogodišnji doprinos i djelovanje u gradu Zadru. Podsjetimo, dr. Sorić, **cijenjeni urolog i dugogodišnji djelatnik Opće bolnice Zadar,** tragično je stradao ovoga ljeta, 10. kolovoza, kod otoka Iža nakon skoka s brodice. Policija je tog dana u 16:10 sati zaprimila hitnu dojavu da je muškarac skočio s broda u more te da više nije izronio na površinu. Prema izvješću policije, liječnik je smrtno stradao uslijed utapanja nakon zadobivenih ozljeda od propelera pogonskog motora plovila s kojeg je prethodno skočio u more. Unatoč žurnoj reakciji, potraga je ubrzo okončana s najtežim ishodom. Već u 16:15 sati, svega pet minuta nakon dojave, uočeno je beživotno tijelo kako pluta u istoj uvali. J.T.
www.morski.hr
November 6, 2026 at 8:13 AM
Dcéra mi povedala, nech si nájdem inú prácu, priznala Katka Koščová. Pre Slovensko má jasné želanie
Dcéra mi povedala, nech si nájdem inú prácu, priznala Katka Koščová. Pre Slovensko má jasné želanie
Speváčka a víťazka prvej série slovenskej SuperStar Katka Koščová sa spolu so svojím dlhoročným hudobným partnerom Danielom Špinerom zúčastnili narodeninovej talkshow pri príležitosti piateho výročia darcovskej platformy Donio. Dvojica však neprišla iba osláviť jej jubileum.
dlvr.it
October 30, 2026 at 11:03 PM
Picula: 'Vučiću se dogodio narod. Rušenje Ćacilenda srpska je verzija rušenja Berlinskog zida'
Picula: 'Vučiću se dogodio narod. Rušenje Ćacilenda srpska je verzija rušenja Berlinskog zida'
Ocijenio je da je Vučić priznanjem poraza donio racionalnu odluku kako bi sačuvao svoju budućnost
www.telegram.hr
October 27, 2026 at 10:10 AM
Hrvatski sabor donio je 19. lipnja 2026. Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (NN 66/2026). Plan prvi put cjelovito uređuje prostorno planiranje našeg morskog područja i sadržajno dobro prati europsko pravo, ali kasni više od pet godina i ostavlja […]
Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa: što donosi Jadranu, priobalju i otocima
**Hrvatski sabor donio je 19. lipnja 2026. Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (NN 66/2026). Plan prvi put cjelovito uređuje prostorno planiranje našeg morskog područja i sadržajno dobro prati europsko pravo, ali kasni više od pet godina i _ostavlja otvorena važna pitanja za priobalje i otoke_.** ### Što je Plan i što obuhvaća? Isključivi gospodarski pojas (IGP) obuhvaća, prema navodima ministra u saborskoj raspravi, oko 24 000 km². __U tom prostoru Hrvatska nema puni suverenitet__ , nego suverena prava i jurisdikciju nad prirodnim bogatstvima i određenim djelatnostima, dok sve države zadržavaju slobodu plovidbe, prelijetanja i polaganja podmorskih kabela i cjevovoda. Plan se donosi na temelju Direktive 2014/89/EU o prostornom planiranju morskog područja. Uređuje devet djelatnosti: _akvakulturu, ribolovna područja, istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, podmorske kabele i cjevovode, pomorski promet, posebnu namjenu, očuvanje prirode i vrsta, podvodnu kulturnu baštinu te znanstvena istraživanja_. Za svaku je izrađen zaseban kartografski prikaz, a svi su objedinjeni sinteznom kartom. __Valja imati na umu da se u Narodnim novinama objavljuju samo Odredbe za provedbu, pa se ova analiza oslanja na njih.__ ### Što je dobro riješeno? Usklađenost s Direktivom. Odredbe gotovo doslovno preuzimaju obvezu iz čl. 8. Direktive da se odredi prostorna i vremenska raspodjela postojećih i budućih aktivnosti na moru. Zaštita okoliša u obvezujućem tekstu. Plan je prošao stratešku procjenu utjecaja na okoliš i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, a mjere ublažavanja prenesene su u same Odredbe. Primjerice, pri koćarenju u područjima ekološke mreže obvezni su uređaji za isključenje kornjača, a seizmička istraživanja počinju „polaganim startom” od 30 minuta. U eksploatacijskom polju „Izabela” ne smiju se provoditi od 1. svibnja do 1. srpnja radi zaštite gnijezdećih ptica. Klimatska otpornost. Svi zahvati moraju uzeti u obzir porast razine mora, zagrijavanje mora i promjene morskih struja, uz fleksibilnost zoniranja. Ograničenje ugljikovodika. Istraživanje i eksploatacija dopuštene su samo u postojećim poljima „Izabela”, „Sjeverni Jadran” i „Marica”, a nova polja nisu predviđena. Istodobno korištenje prostora. Područja predviđena za akvakulturu do utvrđivanja pojedinih uzgajališta ostaju otvorena za promet, ribarstvo, kabele, znanstvena istraživanja i vojne vježbe. ### Što nedostaje? Kašnjenje. Direktiva je zahtijevala da planovi budu doneseni do 31. ožujka 2021. Hrvatska je IGP proglasila u veljači 2021., odluka o izradi Plana donesena je 2024., a sam Plan 2026., dakle više od pet godina nakon roka. Zakonodavni je okvir pritom postojao još od 2017. _**Slaba veza kopna i mora.**_ Direktiva i Zakon o prostornom uređenju (ZPU) izričito traže koordinaciju kopnenog i morskog planiranja, no Odredbe se svode na jednu opću obvezu da se pri korištenju IGP-a, osobito bližeg obali, uzme u obzir utjecaj na krajobraz. __Nema obvezujućeg mehanizma usklađivanja sa županijskim planovima ni s integriranim upravljanjem obalnim područjem__. **_Bez obnovljivih izvora energije_**. Praznina ne proizlazi iz samog Plana, nego iz ZPU-a, koji u morskom području zabranjuje planiranje vjetroelektrana i sunčanih elektrana. To nije formalna povreda prava Unije, jer Direktiva državama članicama ostavlja slobodu u izboru ciljeva, a ni propisi o obnovljivoj energiji ne traže izričito da se područja ubrzanog uvođenja odrede na moru. Ipak, Hrvatska se unaprijed odrekla jedne tehnologije energetske tranzicije pa kritiku treba usmjeriti ponajprije na ZPU. **_Turizam i mineralne sirovine nisu posebne planske kategorije_**. Zbog udaljenosti IGP-a od obale to je djelomično razumljivo, no ZPU izrijekom traži doprinos održivom razvoju turizma pa je taj zahtjev zaslužio izričitu razradu. **_Odgođene i blage mjere_**. Ograničenja ribolova i mjere očuvanja ekološke mreže donijet će se tek nakon Plana. Zone potpune zabrane ribolova nisu prostorno određene, a dio mjera formuliran je samo kao obveza da se nešto „razmotri”. Nema ni općeg sustava praćenja provedbe niti roka revizije, iako Direktiva traži reviziju najmanje svakih deset godina. **_Djelomična prekogranična suradnja_**. Plan je spominje samo uz sigurnost plovidbe i izvanredne događaje, a ne razrađuje usklađivanje s planovima susjednih država. U poluzatvorenom moru poput Jadrana, gdje se ribolov, plovidba i onečišćenje ne zaustavljaju na granici, to je primjetna praznina. ### Što to znači za priobalje i otoke? Plan završava na vanjskoj granici teritorijalnog mora, pa na priobalje i otoke ne djeluje izravno. Posljedice će se osjetiti posredno, a one navedene u nastavku autorova su procjena iz normativnog teksta, a ne empirijski nalaz. **_Ribarstvo_**. Zabrane pridnenog koćarenja odnose se na točno određena područja (koridore kabela i cjevovoda, odlagališta neeksplodiranih sredstava, evidentirana arheološka nalazišta i dubine veće od 1000 metara) pa bi učinak trebao biti ograničen. Veća je nesigurnost u ograničenjima koja će se tek donijeti. Ako istisnu ribolovni napor iz IGP-a, on bi se mogao preseliti u teritorijalno more i kanale te opteretiti priobalne stokove i male otočke ribare. Za zajednice na vanjskom rubu otočnog niza, primjerice na Visu i Lastovu, važno je da se nova ograničenja uvode pravodobno i transparentno. **_Akvakultura_**. Uzgoj na pučini može biti razvojna prilika, ali će se luke, skladišta, prerada i servisi vjerojatno smjestiti na obali i otocima. To donosi radna mjesta, ali i promet, otpad i nadmetanje za ograničen obalni prostor. Prednost se daje područjima već zasićenima prometom i infrastrukturom, poput Padskog naftno-plinskog polja, kako bi se očuvao krajobraz južnijih dijelova Jadrana, no teret pritiska tako se koncentrira na sjevernom Jadranu. **_Energija_**. Uklanjanje napuštenih platformi i cjevovoda dugoročno smanjuje rizik onečišćenja obale najbliže poljima. Zabrana pučinskih elektrana štiti vizure i turizam, ali otocima uskraćuje jednu opciju energetske samodostatnosti: ostat će ovisni o kabelima s kopna i o postrojenjima na samim otocima, koja su prostorno i krajobrazno osjetljivija. **_Promet i klima._** Preporuka električnog napajanja u lukama i područja prioriteta pomorskog prometa neizravno potiču ulaganja u obalne luke. Obrana obale od porasta razine mora ostaje u županijskim i lokalnim planovima, a bez obvezujuće veze s morem lokalne jedinice nemaju okvir koji bi njihove mjere povezao s događanjima na pučini. ### **Zaključak** Plan je solidan pravni i stručni iskorak: dosljedno prati Direktivu, ugrađuje zaštitu ekološke mreže i klimatsku otpornost u obvezujući tekst i jasno ograničava eksploataciju ugljikovodika. _Slabosti su kašnjenje, nedovoljno razrađena veza kopna i mora, izostanak obnovljivih izvora energije i turizma kao planskih kategorija, odgođene ili blago formulirane mjere te slaba prekogranična koordinacija. Dio tih slabosti, poput zabrane obnovljivih izvora na moru, ugrađen je u sam ZPU pa se ne može ukloniti izmjenom Plana._ _**Za priobalje i otoke Plan je ponajprije zaštitni**_ : čuva krajobraz i smanjuje rizik onečišćenja, __ali još ne nudi mehanizme kojima bi lokalne zajednice izravno sudjelovale u koristima plavoga gospodarstva__. __Prva revizija, koja mora uslijediti najkasnije za deset godina__ , trebala bi uvesti obvezujuće veze sa županijskim planovima, prostorno odrediti zone zabrane ribolova, propisati pokazatelje praćenja, urediti prekograničnu koordinaciju i na temelju podataka ponovno razmotriti mjesto obnovljivih izvora energije na moru. **Glavni izvori** : Odluka o donošenju Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru (NN 66/2026); Direktiva 2014/89/EU; Zakon o prostornom uređenju (NN 155/25); Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine; Prigorski.hr i tportal.hr (2026), izvješća o saborskoj raspravi. Milo Miklaušić, kap. **PROČITAJTE JOŠ:** Hrvatska kreće u donošenje Prostornog plana isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu!Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine g. Branko Bačić, boraviti će danas u Dubrovniku gdje će se održati prva javna prezentacija Prijedloga Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Prijedlog Prostornog plana isključivogMorski HRJurica Gašpar
www.morski.hr
October 28, 2026 at 3:27 PM
Napravio mi princ ručak i donio na posao.🥹
Nisam slađe jela dugo...
October 24, 2026 at 12:09 PM
PLOČE / ZAGREB – Nakon što je Sabor donio odluku o obeštećenju radnika koji su bili izloženi azbestu, posebno se to odnosi na radnike Plobesta iz Ploča i Salonita iz Solina, Inicijativa žrtava azbesta Ploče uputila je oštar apel javnosti i saborskim zastupnicima. Tvrde kako predloženi zakonski […]
SKANDAL OKO ZAKONA O AZBESTU: HZJZ priznao da je 6 mjeseci dovoljno za rak, a Država traži 5 godina – slučaj ide u Bruxelles!
PLOČE / ZAGREB – **Nakon što je Sabor donio odluku o obeštećenju radnika koji su bili izloženi azbestu, posebno se to odnosi na radnike Plobesta iz Ploča i Salonita iz Solina, Inicijativa žrtava azbesta Ploče uputila je oštar apel javnosti i saborskim zastupnicima. Tvrde kako predloženi zakonski okvir svjesno ignorira medicinske činjenice te direktno diskriminira oboljele radnike i obitelji preminulih.** Zbog spornih odredbi, Inicijativa je podnijela službenu prijavu protiv Republike Hrvatske Europskoj komisiji u Bruxellesu te najavila postupke pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. ### Struka priznala izloženost od samo 6 mjeseci, zakon traži 5 godina Prema dokumentaciji koju posjeduje Inicijativa, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u službenom je dopisu Ministarstvu zdravstva od 30. rujna 2026. potvrdio kako je za razvoj teških i smrtonosnih bolesti poput azbestoze i karcinoma u pogonu u Pločama bila dovoljna izloženost azbestnoj prašini u trajanju od samo **šest mjeseci**. Unatoč tom nalazu struke, Vlada RH u saborsku proceduru šalje prijedlog zakona koji kao uvjet za ostvarivanje prava na odštetu i dalje inzistira na **minimalno pet godina radnog staža** u proizvodnji te formalnom uvjetu da je radnik bio zaposlen u tvornici točno na dan **8. listopada 1991. godine**. > "Ovakvim se uvjetima potpuno eliminiraju stvarni radnici iz 1970-ih i 1980-ih godina – u razdoblju kada je proizvodnja bila na vrhuncu, a izloženost prašini najagresivniejs – kao i hrvatski branitelji koji su 1991. godine otišli na bojište", upozoravaju iz Inicijative žrtava azbesta Ploče. ### Pučka pravobraniteljica predložila ukidanje spornih cenzusa U posjedu Inicijative je i dopis Pučke pravobraniteljice (KLASA: 028-25-11/26-02/0019) u kojem se navodi kako je tvornica nakon izbijanja Domovinskog rata 1991. godine praktički prestala s radom s azbestom te da su se radnici u tom razdoblju vodili samo u formalnoj evidenciji. Pučka pravobraniteljica stoga je službeno preporučila Ministarstvu zdravstva i Ministarstvu zaštite okoliša potpunu obustavu spornih administrativnih prepreka – odnosno **ukidanje uvjeta od 5 godina staža i zatečenosti na dan 8. listopada 1991.** za sve radnike s medicinski dokazanim oboljenjima. Predstavnici Inicijative ističu kako je Vlada te preporuke svjesno ignorirala. ### Preko 42 zahtjeva teško bolesnih odbijeno, spominju se i malverzacije Predstavnici Inicijative ukazuju i na podatke iz dopisa Ministarstva zdravstva (KLASA: 021-03/26-02/18) u kojem se priznaje da je **čak 42 zahtjeva teško oboljelih radnika i obitelji preminulih odbijeno** isključivo zbog proteka krutih administrativnih rokova. Paralelno s time, iz Inicijative tvrde kako na terenu postoje dokazi o pojedincima bliskima vlasti koji su ostvarili dvostruke i trostruke odštetne iznose bez verificirane dijagnoze, dok stvarni bolesnici ostaju bez ijednog eura naknade. ### Zahtjev saborskim zastupnicima: Amandmanima uskladite zakon s medicinom Inicijativa žrtava azbesta Ploče poziva sve saborske klubove i zastupnike da prilikom ovotjednog glasanja amandmanima izbrišu uvjet od pet godina staža i zatečenosti u tvornici 1991. godine te zakon usklade s medicinskim nalazom HZJZ-a o šestomjesečnoj izloženosti. U protivnom, poručuju kako neće odustati od pravne bitke pred institucijama Europske unije i međunarodnim sudovima. D.G.
www.morski.hr
October 25, 2026 at 12:58 PM
„DF još nije donio odluku o kandidatima za ministre u Sarajevu. Imena koja se pojavljuju u javnosti nisu bila ni u razmatranju“:

politicki.ba/vijesti/df-i...
DF i SBiH demantovali navode o budućim ministrima u Sarajevu, SDA se još nije oglasila
Dvije stranke tvrde da nisu utvrdile kadrovska rješenja za novu Vladu Kantona Sarajevo.
politicki.ba
October 24, 2026 at 4:34 PM
Lloyd’s Joint War Comitee, tijelo u kojemu predstavnici ITF-a, brodara i osiguravajućih kuća odlučuju o proglašavanju razine rizika u pojedinim područjima zahvaćenima ratnim sukobima, zbog rasta broja napada na trgovačke brodove u rujnu je dio Crnog mora proglasilo zonom visokog rizika od ratnih […]
Hrvatski pomorci : "Crno more treba proglasiti ratnom zonom, plaće trebaju biti dvostruke!"
**Lloyd’s Joint War Comitee, tijelo u kojemu predstavnici ITF-a, brodara i osiguravajućih kuća odlučuju o proglašavanju razine rizika u pojedinim područjima zahvaćenima ratnim sukobima, zbog rasta broja napada na trgovačke brodove u rujnu je dio Crnog mora proglasilo zonom visokog rizika od ratnih djelovanja**. Listopad je donio velik broj novih slučajeva udara na civilne brodove nedaleko od obale Bugarske i Rumunjske. Teritorijalne vode više se ne poštuju, udara se gdje se stigne, a kako u udarimo uglavnom stradavaju brodovi povezani s Ukrajinom, sumnja pada naravno na Rusiju. Jučer je devetero je pomoraca spašeno nakon što je brod za prijevoz nafte i rude Khoryv napadnut u Crnom moru, nedaleko od rumunjske obale, tj. luke Constanta. Većina je mornara bila ukrajinske nacionalnosti i bilo je žrtava. Dana 15. listopada u teritorijalnim vodama Rumunjske jedan je hrvatski pomorac star 61 godinu nestao, a drugi je ozlijeđen u udaru dronovima na tanker "Wine Trader" . Potom tu dolaze i napadi nedaleko od Bugarske obale koji su također donijeli ljudske žrtve. Sve u svemu,  u zadnja dva tjedna, tijekom kojih je dronovima pogođeno najmanje sedam brodova, smrtno jer stradalo ili nestalo trideset pomoraca. Neven Melvan, glavni tajnik SPH-a, ističe stoga vjeruje da će se Crno more u cijelosti proglasiti ratnom zonom. – Vjerujem da će War Comitee proglasiti Crno more ratnom zonom. Za pomorce to znači da imaju pravo odbiti plovidbu tim područjem i iskrcati se s broda prije nego što brod krene u ratnu zonu. Također, ukoliko pristanu na plovidbu ratnim područjem, imaju pravo na dvostruko veću osnovnu plaću, kao i na dvostruki iznos premije osiguranja u slučaju pogibije ili ozljeda. Napadi na civilne brodove i ljude koji samo rade svoj posao i koji ni na koji način ne sudjeluju u ratnom sukobu su krajnje neprihvatljivi - rekao je Melvan. Za razliku od Crnog mora, područje Hormuškog tjesnaca, Perzijskog i Omanskog zaljeva proglašeno je ratnom zonom praktički odmah nakon izbijanja rata SAD-a i Irana, iako je u napadima na tom području poginulo znatno manje pomoraca nego u Crnom moru > 🇷🇴 Another Ukraine-linked ship sunk off Romania The Comoros-flagged cargo ship Khoriv has sunk 24 km off the Romanian port of Constanța after a drone strike, just a few kilometers outside Romania's territorial waters. It was heading for Ukrainian ports on the Danube. The ship regularly called at those ports and was used to carry ore. Russia's Defense Ministry said earlier it had struck a cargo ship being used to supply the AFU. Of the 13 crew, 10 Ukrainians and 3 Azerbaijanis, Romanian rescuers saved nine. One sailor was killed and three are still missing. A Romanian patrol ship, a boat and the search and rescue vessel Artemis are still searching the area. The Khoriv is the 11th ship hit by drones in the Black Sea recently, and the seventh near Romania's coast. > > — DD Geopolitics (@DD_Geopolitics) October 23, 2026 J.T.
www.morski.hr
October 24, 2026 at 11:23 AM
no ty! necakaj a urob to,sak je to par riadkov a klikov na donio.sk
Aj tie ti napise i zalomi kdejaka AI
Sme za každú dobrosť
V Donio pomáhame meniť príbehy, na ktorých záleží. Zmeň ten svoj. Alebo pomôž iným. Jednoducho, na pár klikov.
donio.sk
October 20, 2026 at 6:24 AM