**I dalje traje intervencija na otoku Jakljanu. Jutros su na požarištu vatrogasci JVP Dubrovnik, JVP Dubrovačko primorje JVP Mljet i vatrogasci otoka Korčule.** Ovo je već četvrti dan borbe s požarom na vrlo nepristupačnom terenu otoka

**I dalje traje intervencija na otoku Jakljanu. Jutros su na požarištu vatrogasci JVP Dubrovnik, JVP Dubrovačko primorje JVP Mljet i vatrogasci otoka Korčule.** Ovo je već četvrti dan borbe s požarom na vrlo nepristupačnom terenu otoka Jakljana, a vatra i dalje nije pod kontrolom. Jučer je na otok upućeno dodatnih 28 vatrogasaca iz javnih vatrogasnih postrojbi Dubrovački vatrogasaci, Mljet i Metković te Dobrovoljnog vatrogasnog društva Župa dubrovačka, pa ih je gasilo više od 40, a pomoć su pružili i kanaderi. Požar je izbio 13. listopada 2026. godine, a Javna vatrogasna postrojba Dubrovački vatrogasci u 13:53 sati zaprimili su dojavu o požaru otvorenog prostora na otoku Jakljanu. Radi se o požaru visokog raslinja i borove šume na teško pristupačnom terenu. J.T.

**Početkom se listopada mjeseca, točnije 3. listopada održala eko akcija na otoku Plavniku, kvarnerskom biseru između Krka i Cresa.** Čistila se plaža s južne strane otoka nakon čega se krenulo prema uvali Krušija gdje

**Na online radionici 13. listopada 2026. „Glas mladih u lokalnoj zajednici“, posljednjoj od četiri u projektu „Island Youth for Global Change” (IYGC), koji Pokret otoka i LAG 5 provode u sklopu poziva GEAR UP!, mladi otočani iznijeli su svoje prijedloge za uključivanje mladih u lokalne odluke: bolju informiranost, upoznavanje s lokalnom samoupravom u školama, neformalno volontiranje, volontiranje na daljinu i sudjelovanje mladih u vijećima.** Mladi s hrvatskih otoka predložili su pet načina kako ih uključiti u lokalne odluke: aplikaciju s obavijestima grada, posjete savjeta mladih školama, kratko volontiranje bez obaveza, volontiranje na daljinu i ulazak mladih u gradska i općinska vijeća. Prijedloge su iznijeli na online radionici „Glas mladih u lokalnoj zajednici“, posljednjoj od četiri online radionice projekta „Island Youth for Global Change” (IYGC), koji se provodi u sklopu poziva GEAR UP!. Sudionici su se složili da su najveće prepreke neinformiranost i pasivnost. Mladi često ne znaju postoji li u njihovu mjestu savjet mladih, kome se mogu obratiti ni kada su otvoreni natječaji namijenjeni njima. Kad imaju kanal kojim se njihov glas čuje, rezultati dolaze. Grad Korčula je na zahtjev savjeta mladih u nekoliko navrata povećao broj karata koje osigurava studentima za putovanja prema Zagrebu i Splitu. ### Prijedlozi mladih otočana **Sve obavijesti grada na jednom mjestu, u aplikaciji** Informacije o natječajima, stipendijama i pogodnostima ne dolaze do mladih. Gradske web stranice su nepregledne i mladi ih ne posjećuju te propuštaju prilike. Prema riječima sudionika, za jedan natječaj namijenjen podstanarima polovica ljudi nije ni čula. Ni poziv za članstvo u savjetu mladih ne dopire dalje od web stranice grada. **Rješenje:** Grad ili općina uvodi mobilnu aplikaciju koja mladima šalje obavijesti izravno na mobitel. U aplikaciji bi na jednom mjestu bili natječaji, stipendije i sve pogodnosti koje grad daje, uz mogućnost prijave bez puno papirologije. Tu bi bio i kulturni program, od događanja u knjižnici, muzeju i kinu do aktivnosti klubova i udruga. Dok takve aplikacije nema, grad obavijesti treba slati lokalnim medijima i objavljivati na društvenim mrežama. **Savjet mladih predstavlja se u srednjoj školi** Mladi lokalnu samoupravu doživljavaju kao nešto daleko od sebe. Pojmovi poput gradskog vijeća zvuče odbojno, iako su vijećnici ljudi koje svakodnevno susreću. Mnogi ne znaju ni da u njihovu mjestu postoji savjet mladih. **Rješenje:** Savjet mladih ili udruga dolazi u srednju školu i neformalno, mladi mladima, objašnjava kako funkcionira lokalna samouprava. Savjet mladih Grada Korčule posjete školama uvrstio je u plan za ovu godinu, a Savjet mladih Grada Krka o tome će razgovarati na idućoj sjednici. **Volontiranje bez pritiska** Savjeti mladih i udruge često imaju premalo aktivnih članova. Jedan savjet mladih ima tek troje ljudi, koji uz svoje obaveze ne stignu voditi ni društvene mreže. Formalno članstvo mlade pritom odbija jer izgleda kao još jedna obaveza. **Rješenje:** Mladima se nudi kratko, neformalno volontiranje u području koje ih zanima. Netko može, primjerice, mjesec dana voditi društvene mreže savjeta mladih i vidjeti sviđa li mu se, bez velikih očekivanja. Udruge mogu organizirati timove prema interesima, poput društvenih mreža, marketinga ili organizacije događaja. U njima mladi stječu iskustvo korisno za buduće zaposlenje. Tko ostane, dovest će i druge, a volontere pritom ne treba previše opteretiti. **Studij na kopnu ne mora značiti odmak od zajednice** Za društvena pitanja mladi se počinju zanimati tek kao maturanti i studenti, a tada uglavnom više ne žive na otoku. Kući dolaze samo za praznike, pa se teško uključe u ono što se ondje događa. **Rješenje:** Savjeti mladih i udruge otvaraju mogućnost volontiranja na daljinu. Student s Korčule koji živi u Zagrebu može, primjerice, voditi društvene mreže savjeta mladih i tako ostati povezan sa svojim otokom. **Mladi u vijećima i na sjednicama** Do mjesta u gradskom ili općinskom vijeću teško se dolazi bez podrške neke stranke, a potrebe specifične za mlade rijetko stignu do onih koji odlučuju. Anketa među mladima na Zlarinu pokazala je da im najveći problem nije zdravstvo ni škola. Problem je to što nema noćne brodske veze sa Šibenikom, gdje idu u srednju školu. Taj zahtjev ne mogu progurati ni kroz mjesni odbor. Savjeti mladih trebaju redovito ispitivati mlade o tome što ih muči i te zahtjeve iznositi pred vijeće. Jedan od načina je aktualni sat na sjednici vijeća. Jedan savjet mladih ondje namjerava upozoriti da ovoga ljeta u gradu nije bilo nijednog koncerta i zatražiti da mladi sudjeluju u odabiru programa za iduću godinu. J.T.

LETAVICA **je podvodno arheološko nalazište iz antičkog razdoblja, smješteno u podmorju otoka Paga, na dubini od 37 do 39 metara. Nalazište je otkriveno 2018. godine, a predstavlja ostatke rimskog trgovačkog brodoloma iz 1. stoljeća prije Krista.**

**Dojava o požaru zaprimljena je 13.10.2026. u 13.53 sati, nakon čega je na otok upućeno 10 vatrogasaca s vatrogasnim brodom "Orlando".** Požarom je zahvaćena jugozapadna strana otoka, inače jako nepristupačan teren pa

**Na Svjetskom tjednu svemira predstavljena je nova fotografija Hrvatske koju je poslao CroCube** Uhvaćen je jedan poprilično kompletan komad naše zemlje iz orbite, iz perspektive koju nemamo priliku vidjeti baš svaki dan. _Od obale i otoka do unutrašnjosti, svaki CroCubeov prolazak daje nam novu verziju Hrvatske viđene s nekoliko stotina kilometara iznad Zemlje. Vidite li na fotografiji i svoj dio Hrvatske?,_ napisali su na Facebooku CroCubea i KOzmosa.hr. J.T.

**Početkom se listopada mjeseca, točnije 3. listopada održala eko akcija na otoku Plavniku, kvarnerskom biseru između Krka i Cresa.** Čistila se plaža s južne strane otoka nakon čega se krenulo prema uvali Krušija gdje se održala radionica održive kozmetike koju vodi **Tanja Meštrović** , kao i čišćenje uvale. U Krk su se sudionici vratili istog dana oko 16 sati, a prikupljeno je 220 kilograma plastike i naplavina. Foto: Press J.T.

**S otoka Ista u zadarskom arhipelagu stižu fotografije obavijesti nalijepljenih po plovilima ostavljenima na javnim površinama. Obavijest je jasna - uklonite ih.** Kad pojma nemate gdje s plovilom najlakše da je malo smjestiti na javnu površinu i tako ostaviti neodređeno dugo. Samo to nije skladu sa Zakonom i narušava prava ostalih građana na korištenje javnih površina. _"Za sada su obavijesti postavljene samo na plovilima. Ovo su plovila na kojima smo ih uočili i fotografirali. Moguće je da su obavijesti postavljene i na drugim plovilima/predmetima, ali da nam je neka promaknula,"_ navode na društvenim mrežama iz MO Ist. Ako se plovila ne uklone u određenom roku, uklonit će se od treće strane i vlasnicima naplatiti odvoz. Foto: MO Ist J.T.

LETAVICA **je podvodno arheološko nalazište iz antičkog razdoblja, smješteno u podmorju otoka Paga, na dubini od 37 do 39 metara. Nalazište je otkriveno 2018. godine, a predstavlja ostatke rimskog trgovačkog brodoloma iz 1. stoljeća prije Krista.** Na morskom dnu nalazi se između 450 i 600 amfora tipa Lamboglia 2, koje su služile za prijevoz vina, kao i brojni drugi predmeti povezani s brodskom opremom i svakodnevnim životom na brodu. ### Koje je ovo po redu istraživanje? Na podvodnom arheološkom nalazištu Letavica ove se godine provodi osma istraživačka kampanja od otkrića lokaliteta 2018. godine. Istraživanja se kontinuirano provode od 2020. godine, a čak nas ni pandemija nije uspjela zaustaviti. ### Po čemu je Letavica jedinstvena? Na istočnoj obali Jadrana Letavica se izdvaja kao brodolom s iznimno velikim brojem pronađenih predmeta brodskog uporabnog posuđa, prema dosadašnjim istraživanjima vjerojatno i najvećim. Međutim, posebnost ovog nalazišta nije samo u količini nego i u kvaliteti pronađenog keramičkog posuđa. Naime, keramika pronađena na ovom brodu daleko nadilazi osnovne potrebe brodske posade. Pronalazimo obredne i religijske posude, ali i fino izrađeno posuđe namijenjeno uživanju u jelu i piću. Pronašli smo i staklenu posudu, koja je u to vrijeme predstavljala izniman luksuz, kao i simpulum, posebnu vrstu grabilice koja se koristila, između ostalog, u obredima prinošenja žrtava bogovima. U jednoj rečenici, imamo rimski brod koji se izdvaja po iznimnom bogatstvu i raznolikosti brodskog posuđa, kakvo se rijetko susreće na istočnoj obali Jadrana. Koliko je nalazište bogato, možda najbolje opisuje jedna situacija pod morem. Kolega ronilac Armando govori mi kako su se otkrile još tri amfore, a ja gotovo i ne reagiram na tu vijest jer se na samom nalazištu neprestano pronalaze jedinstveni mali predmeti. Amfora imamo na stotine, pa se čovjek koji godinama sudjeluje u istraživanjima jednostavno navikne na njihove pronalaske. Zvuči nevjerojatno, ali na Letavici pronalazak još nekoliko amfora ponekad više i nije glavna vijest! ### Posebni nalazi 2026. godine Već prije početka ovogodišnjeg istraživanja imali smo informacije iz 2025. godine da se na jednom dijelu nalazišta nalaze tanjur i posuda ravnog dna. Tijekom ljeta morske su struje postupno odnosile pijesak i sve ih više otkrivale, pa smo znali da nas ondje vjerojatno čeka nešto zanimljivo. Međutim, sustavno arheološko istraživanje ima svoja pravila. Ne možemo jednostavno krenuti prema predmetima koji nas najviše zanimaju, nego moramo istraživati redom, pažljivo i sustavno, od ruba istraživanog dijela nalazišta. Iako je srce govorilo da bismo prvo trebali otvoriti upravo taj dio, razum je ipak prevladao. I krenuli smo redom. A nalazište nas je odmah počastilo! Pronašli smo iznimno zanimljivu posudu za donošenje i posluživanje vina za stolom, poznatu pod nazivom laginos (lagynos). Uz nju smo pronašli još jednu izuzetno lijepu posudu s dvije ručke, prekrasan tanjur, malu, fino ukrašenu čašu te nekoliko drugih predmeta koji su se svakodnevno koristili na brodu. Svaki novi predmet dodatno je potvrđivao koliko je ovaj brod poseban i koliko se njegovo posuđe razlikuje od onoga što bismo očekivali na uobičajenom trgovačkom brodu iz tog razdoblja. Nažalost, tada nas je pogodilo jako jugo, koje nam je skratilo istraživanje za dan i pol. Tko zna što bismo još pronašli da smo imali malo više vremena! Ipak, more uvijek ima posljednju riječ i vremenske uvjete moramo poštovati. ### Tko je sudjelovao u istraživanju? Istraživanje je financiralo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, dok je Kamp Šimuni podržao projekt osiguravanjem smještaja za sudionike. U istraživanju su sudjelovali ronioci iz Hrvatske, strani studenti iz Španjolske, Njemačke i Francuske te dvojica ronilaca Interventne policije Zadar. Bila je to međunarodna ekipa koja je zajedničkim radom još jednom pridonijela istraživanju i očuvanju naše podvodne kulturne baštine. ### I onda – senzacija! Kada smo završili s podvodnim dijelom istraživanja, uslijedilo je crtanje, dokumentiranje i obrada pronađenih predmeta. Došao je red i na čišćenje jedne od posebno zanimljivih posuda s dvije ručke. Naš kolega Neven prihvatio se tog zadatka i tijekom pažljivog čišćenja u unutrašnjosti posude otkrio nešto što nitko od nas nije očekivao. **Organsku masu!** Da to prevedemo na naš jednostavan jezik, pronašli smo nešto što bi moglo predstavljati ostatke hrane koja se nekada nalazila u toj posudi. I sada dolazimo do onog najzanimljivijeg. Na neku čudnu foru, taj je materijal uspio preživjeti više od 2.100 godina na morskom dnu i dočekati da ga upravo mi pronađemo! Naravno, tek će analize pokazati o čemu se točno radi, ali možete zamisliti kakvo je uzbuđenje nastalo među nama. Te smo večeri za večerom proveli nekoliko sati razvijajući najrazličitije teorije. Što je to moglo biti? Kako je preživjelo toliko vremena? Što su Rimljani čuvali u toj posudi? Teorije su se nizale, rasprava je bila sve življa, a počele su padati i oklade. Na kraju smo zaključili da zapravo samo laprdamo jer nitko od nas u tom trenutku nije mogao znati pravi odgovor. Dogovorili smo se da svatko kaže što misli da smo pronašli, da sve pretpostavke zapišemo u naš interni dnevnik i da nakon provedenih analiza vidimo tko je pogodio. A ja? S obzirom na to da sam na ovom nalazištu od prvog dana njegova otkrića i da me ondje već godinama prati nevjerojatna sreća s pronalascima, odlučio sam se kladiti na " U sridu" . **Ja sam se kladio na sir!** A zamislite tek kakva bi to priča bila kada bismo utvrdili da se na ovom rimskom brodu, prije više od 2.100 godina, nalazio sir. Još kad bismo ga mogli povezati s otokom Pagom, pa ispalo da naš paški sir ima povijest dugu više od dva tisućljeća! Naravno, za takav zaključak zasad nemamo nikakvih dokaza, ali kakva priča! ### Predstavljanje nalaza u gradu Pagu Tijekom nadolazeće zime planiramo u gradu Pagu organizirati stručni simpozij na kojem ćemo predstaviti dosadašnje rezultate arheoloških istraživanja Letavice, najzanimljivije nalaze i nova saznanja o ovom iznimnom rimskom brodolomu. Tom prilikom želimo otvoriti i razgovor o mogućnostima trajnog izlaganja pronađenih predmeta u gradu Pagu, kako bi ova vrijedna kulturna baština postala dostupna stanovnicima otoka, ali i brojnim posjetiteljima. Smatramo da nalazi s Letavice zaslužuju biti predstavljeni upravo na otoku kojem pripadaju. Naš cilj nije samo istražiti i zaštititi ovu iznimnu podvodnu baštinu, nego njezinu priču približiti javnosti i učiniti je dijelom kulturnog i turističkog identiteta grada Paga. ### Još jedna uspješna istraživačka kampanja I tako, nakon još jednog istraživanja Letavice, ponovno možemo reći da smo bili izuzetno uspješni. Ali i ono nešto posebeno, nazovimo to romantikom istraživanja. Svaka kampanja donese nam novi neočekivani nalaz i tako svake godine. Davno smo rekli to je to ali nije. Pred nama je jedinstven nalaz rimskog trgovačkog broda iz 1. stoljeća prije Krista, koji se ističe nevjerojatnim bogatstvom finog keramičkog, stolnog i kuhinjskog posuđa, ali i predmetima koji nam otkrivaju mnogo više od same trgovačke djelatnosti. Oni nam pričaju priču o ljudima koji su na tom brodu živjeli, jeli, pili, možda obavljali religijske obrede i provodili svoje dane ploveći Jadranom prije više od dvije tisuće godina. A ovogodišnje istraživanje donijelo nam je još jednu posebnost – organski materijal koji bi mogao predstavljati ostatke hrane sačuvane sve do danas. Što je točno pronađeno, pokazat će laboratorijske analize. A čim saznamo rezultate, obećavam da ćemo tu priču podijeliti s čitateljima portala **Morski.hr**. I, naravno, otkriti tko je dobio okladu! Vedran Dorušić

**Na posao izrade dokumentacije za novi vodovod otoka Mljeta, vrijedan gotovo milijun eura s PDV-om, javile su se samo dvije tvrtke.** Jug.info piše kako je NPKLM vodovod iz Korčule procijenio je posao na 700.000 eura, no odabrana ponuda Hidroprojekt-inga iznosi 795.520 eura bez PDV-a, odnosno 994.400 eura s porezom. Odabrani zagrebački Hidroprojekt-ing tražio je gotovo 100.000 eura više od procjene. Riječ je o poslu kojim otok napokon dobiva priliku za vodu iz slavine. U prvoj fazi planira se dovesti voda s kopna u naselja Ropa, Kozarica, Blato, Babino Polje i dio Sobre, gdje kućanstva danas ovise o desalinizatorima, autocisternama i kišnici. Tek svaki treći stanovnik otoka danas se uopće može priključiti na mrežu povezanu s kopnom. Odabrana tvrtka neće graditi vodovod, nego izraditi projekte, dozvole i predstudiju izvodljivosti kojom se cijeli zahvat priprema za prijavu na europske fondove J.T.

**Na online radionici 13. listopada 2026. „Glas mladih u lokalnoj zajednici“, posljednjoj od četiri u projektu „Island Youth for Global Change” (IYGC), koji Pokret otoka i LAG 5 provode u sklopu poziva GEAR UP!, mladi otočani iznijeli su svoje prijedloge za uključ**

**_"Sjajne vijesti iz našeg podmorja! Pronađena je živa mlada periska – prvi takav nalaz nakon dugo vremena izvan područja Zadra i Istre,"_ napisali su iz Društva 20000 milja.** Riječ je, kažu, o maloj jedinki, visokoj svega

**Posada stranih nautičara zatražila je pomoć nakon nasukavanja tijekom plovidbe kod otoka Mljeta, po nevremenu. U nesreći nema stradalih niti onečišćenja mora, a jedrilica je uspješno odsukana te su u tijeku očevidne radnje, izvijestilo je danas Ministarstvo mora.** Dojava o pomorskoj nesreći u Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru, u Rijeci (MRCC Rijeka), zaprimljena je u utorak, 13. listopada u 10.36 sati izravno od voditeljice jedrilice nasukane nedaleko luke Pomena, na otoku Mljetu. O izvanrednom događaju odmah je obaviještena Lučka kapetanija Dubrovnik, odnosno, nadležna Ispostava lučke kapetanije Korčula, čiji službenici su isplovili prema mjestu dojave. 0:00 /1:32 1× Do dolaska službenika korčulanske Ispostave posada privatnoga putničkog broda hrvatske zastave, pružila je pomoć posadi jedrilice, koju su zajedničkom suradnjom uspješno odsukali te je ista potom osigurana sidrenom užadi na poziciji, kako bi se spriječio udar u obližnje stijene. Naime, u trenutku dojave na moru su vladali nepovoljni vremenski uvjeti, praćeni jakim udarima bure. Nakon što su službenici korčulanske Ispostave ustanovili kako među šesteročlanom posadom predmetne jedrilice nema ozlijeđenih i kako nema prodora mora u potpalublje, jedrilica je zajedno sa posadom otegljena do sigurnog veza, na otoku Mljetu. Na poziciji nasukavanja nije uočeno onečišćenje mora i morskog okoliša. Preliminarnim očevidom utvrđeno je kako nema značajnijih oštećenja trupa jedrilice, dvotrupne izvedbe, u vlasništvu domaće čarter tvrtke, koja je obaviještena o događaju. Daljnje očevidne radnje o uzroku ove pomorske nesreće nastavljaju se u djelokrugu Ispostave lučke kapetanije Korčula. D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** VIDEO Katamaran sa stranim državljanima nasukao se kod Pomene na Mljetu: "U pomoć priskočio zapovjednik obližnjeg broda"Mljetski nam izvori tvrde kako su već su bili nasukani kad im je u pomoć priskočio brod Aquamarin i njegov zapovjednik Duje. Kapetanija je na kraju proglasila da štete nema te je katamaranu dozvoljen nastavak plovidbe. Sve se odigralo u blizini luke Pomena na Mljetu, a kako je izgledalo pogledajteMorski HRJosip Tokić

Istražite mračnu povijest otoka Poveglia, poznatog kao najukletije mjesto na svijetu. Saznajte tajne karantene, ludnice i tisuća izgubljenih duša.

**Dojava o požaru zaprimljena je 13.10.2026. u 13.53 sati, nakon čega je na otok upućeno 10 vatrogasaca s vatrogasnim brodom "Orlando".** Požarom je zahvaćena jugozapadna strana otoka, inače jako nepristupačan teren pa su vatrogasci uz velike napore jučer požar stavili pod nadzor jučer do 21 sat. No, tu priči nije kraj. Uslijed udara jake bure, požar se ponovno aktivirao oko 1 sat iza ponoći pa je borba s vatrom trajala cijelu noć. U jutarnjim satima u ispomoć su pozvana dva kanadera (Canadair CL-415) te je uspješno izvršena smjena vatrogasaca na terenu. Trenutačno se ulažu maksimalni napori kako bi se požar ponovno stavio pod nadzor. Požar gase JVP Dubrovački vatrogasci, DVD Šipan i 2 kanadera. J.T.

CRES – **U organizaciji Zajednice Talijana Cres održana je praktična radionica soljenja plave ribe, usmjerena na očuvanje tradicionalnih tehnika konzerviranja te bogate ribarske baštine otoka.** Polaznici su imali priliku iz prve ruke naučiti autentične korake konzerviranja plave ribe u drvenim ili metalnim bačvicama. Naglasak je stavljen na precizna narodna pravila slaganja – riba se u slojeve polaže naizmjence s krupnom morskom soli, pri čemu se ribe dotiču trbuhom na trbuh ili leđima na leđa, u narodu poznato kao _"štumek na štumek i škina na škinu"_. Posebna pozornost posvećena je tehnici u kojoj se svaki sljedeći sloj ribe zakreće za 90 stupnjeva u odnosu na prethodni. Na samom vrhu bačvice stavlja se drveni poklopac pritisnut utegom, čime se osigurava da riba ostane trajno potopljena u salamuri, što je ključno za dugotrajnost i kvalitetu namirnice. Uz praktični dio slaganja ribe, na radionici je prezentiran i gotov, odležani proizvod te su prikazani tradicionalni načini pripreme i posluživanja ovako konzervirane plave ribe. D.G.

JAKLJAN - **Požar šume i niskog raslinja na otoku Jakljanu i dalje je aktivan. Nakon što su vatrogasci u utorak navečer uspjeli staviti vatru pod nadzor, jak olujni vjetar ponovno je aktivirao požarište oko jedan sat poslije ponoći te uzrokovao njegovo širenje tijekom noći.** Na terenu se trenutačno nalazi 28 vatrogasaca koji sjeku i probijaju put prema rubovima požarišta. Zbog povoljnijih vremenskih prilika i slabljenja vjetra, od devet sati ujutro u akciju gašenja uključena su i dva kanadera. 0:00 /1:22 1× - Bura je puhala i noćas te se požar proširio. Uspjeli smo se preko noći probiti do rubova požarišta. Ide sporo, ali ide. Napravili smo smjenu i sada je na otoku 28 vatrogasaca. Vjetar je malo pao pa su se u gašenje uključila dva kanadera - izjavio je županijski vatrogasni zapovjednik **Stjepan Simović**. Podsjetimo, prva dojava o požaru na jugozapadnoj strani otoka zaprimljena je u utorak poslijepodne. Na intervenciju je vatrogasnim brodom "Orlando" najprije upućeno deset vatrogasaca koji su se uz velike napore uspjeli iskrcati i obuzdati vatru. Unatoč tome što je bura tijekom srijede onemogućavala zračne snage u gašenju, vatrogasne ekipe neumorno radom na terenu nastoje u potpunosti lokalizirati požar. D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** Traje borba s vatrom na Jakljanu, stiže dodatnih 28 vatrogasaca: "Bura i strašno nepristupačan teren"Gašenje požara otvorenog prostora na otoku Jakljanu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nastavlja se i danas, 15.listopada. Zbog zahtjevnog terena i nepovoljnih vremenskih uvjeta u intervenciju se uključuju dodatne vatrogasne snage. Na otok Jakljan danas se upućuje dodatnih 28 vatrogasaca iz javnih vatrogasnih postrojbi Dubrovački vatrogasci, Mljet i Metković teMorski HRJosip Tokić

Aleksandar Vučić zamerio je političkim protivnicima koji organizuju proteste protiv održavanja mitinga njegove liste, navodeći da su to politički skupovi koji s

Dan obrane otoka Paga: 6. listopada obilježena 35. obljetnica u spomen na događaje iz 1991. i sve hrvatske branitelje.