#Snaga
Ova odlučnost će se slomiti prilikom prvog odmjeravanja snaga, blefiram i KONJ to dobro zna.
November 15, 2026 at 10:45 AM
I just know this guy sounds like Snaga
November 13, 2026 at 8:54 PM
Obsidianのタグ付けを「System 1 (Jev) × System 2 (Gemini)」で自動化してみた | snaga #zenn
https://zenn.dev/snaga/articles/2026-11-21-obsidian-smart-tagging-with-jev
Obsidianのタグ付けを「System 1 (Jev) × System 2 (Gemini)」で自動化してみた
zenn.dev
November 21, 2026 at 8:50 AM
ich liebe leider snaga und pillath ein bisschen
November 14, 2026 at 12:37 PM
Novi predsednik Narodne skupštine Aleksandar Čupić najavio je da će nastojati da se u parlamentu neguju ravnopravnost, pažljivost, učtivost, osećaj stida i snaga argumenata.

👉 Saznajte više na našem YT kanalu
https://www.youtube.com/watch?v=13e1cqi1mb0
November 21, 2026 at 1:58 PM
U svom prvom obraćanju kao predsednik Narodne skupštine, Čupić je ukazao na pet stvari koje treba vratiti u parlament.

To su, kako je naveo, ravnopravnost, pažljivost, učtivost, osećaj stida i snaga argmenata.

Naveo je da će biti pravedan prema svim narodnim poslanicima i strog prema sebi.
November 19, 2026 at 1:48 PM
Doc. dr. sc. Romana Lekić sveučilišna je profesorica na Veleučilištu Bernays i članica Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a. Autorica je relativno nedavno objavljene knjige „Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu - fenomenologija turističkog doživljava“ (Jesenski i […]
Dr. Romana Lekić za Morski HR: "Turistički se proizvod treba prilagoditi ritmu mjesta, a ne cijelu destinaciju mijenjati zbog turista!"
**Doc. dr. sc. Romana Lekić sveučilišna je profesorica na Veleučilištu Bernays i članica Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU-a. Autorica je relativno nedavno objavljene knjige „Nematerijalna baština kao transformativna snaga u turizmu - fenomenologija turističkog doživljava“ (Jesenski i Turk), u kojoj o turizmu progovara kao o iskustvu i nudi vrlo konkretne i jasne upute kako nematerijalnu baštinu promovirati, kako oživjeti turističke potencijale nekih regija u Hrvatskoj, ali i kako to postići bez narušavanja kvalitete života lokalne zajednice.** U razgovoru za Morski.hr govori o tome koliku snagu ima transformativni turizam, kako nematerijalnu baštinu i storytelling možemo koristiti u promociji turističkih potencijala i destinacija. ### Transformativni turizam – odmak od masovnosti Transformativni turizam kakav nam je potreban, smatra Lekić, predstavlja potpunu promjenu paradigme - odmak od onog masovnog gdje su u pitanju isključivo tržište ponude i potražnje. "Pogled u čisto nebo, gdje se mogu vidjeti zvijezde postaje dodana vrijednost u sve većem zagađenju, tako i naša domaća hrana koja je bez pesticida, čista voda koju se može popiti u bilo kojem kafiću ili u restoranima i hotelima je zapravo čudo kojeg nismo svjesni i to je dodana vrijednost. Važnosti je atrakcijske osnove i prirodne i kulturne baštine kao materijala odnosno resursa za interpretaciju kroz kreiranje vrhunskog doživljaja i iskustva, te važnost simbola, rekvizita, rituala i suvenira u kreiranju doživljaja te motivaciji i aktiviranju osobnih talenata sudionika u kreativnom procesu interpretacije razvoja turističkog doživljaja", kaže Lekić napominjući kako je kroz interpretaciju bitno razviti svijest o zaštiti i povijesne i prirodne i kulturne baštine. - Da bi se pozitivno djelovalo na osobni razvoj naših gostiju treba razvijati kružnu kreativnost. Kružna kreativnost je održiv i kolaborativan proces stvaranja sadržaja koji uključuje lokalnu zajednicu, potiče razmjenu znanja i njeguje višesmjeran protok ideja i vrijednosti s gostima. Za razliku od linearnog pristupa, temelji se na suradnji, multidisciplinarnosti, osnaživanju žena i stalnoj priagodbi - dodaje Lekić. Foto: Depositphotos ### **Slavenska mitologija i baština u Hrvatskoj** U ovom kontekstu, slavenska mitologija, odnosno mitovi, mogu spajati i povezivati i samu zajednicu ali i turističku ponudu. - Točno je da je 'vjerojatnost' mita odvojena od 'istine' čiste znanosti jer mit je funkcija poimanja svijeta – stvaralački, proizvođački i oblikujući motiv a mitska svijest u koju sam ušla nije se željela zadovoljiti samo analitičkim već je žudila za sintetičkim promatranjem. U tome su mi pomogli i Sveti mitski trokuti koji su vezani za dolazak Slavena na naše prostore a brojni su. Rodila sam, provela djetinjstvo a i sada živim u jednom takvom mitskom trokutu čije su strane: Vrh Perun na Učki, Volosko i crkva Sv. Jurja na Trsatu u Rijeci", kaže Lekić za Morski.hr napominjući kako "ako smo svjesni mitskih poveznica neće biti banalizacije ni gubitka autentičnosti u turističkoj ponudi. ### Mitsko-povijesna staza Trebišća – Perun sve više atraktivnija među turistima Podsjeća i na mitsko-povijesnu stazu „Trebišća – Perun“ koja se nalazi na istočnim padinama Parka prirode Učka, iznad Mošćeničke Drage koja oduševljava i domaće i turiste jer im se nude i drugi prigodni sadržaji - radionice, manifestacije. Mitologija potencijalnim putnicima i turistima može biti jako zanimljiva, smatra Lekić, te ističe kako je danas sve atraktivnija među turistima. - Prema mome iskustvu ono što daje određenu motivaciju svakako je to u slavenskoj mitologiji svijet koji se prikazivao kao golem hrast u čijem je korijenu bio podzemni svijet –hrast je tako sveto drvo. Boga groma i munje Peruna simbolizirao je orao koji je sjedio na najvišim granama dok je Velesa, boga podzemnog svijeta, simbolizirala zmija (ili zmaj) koja se ovijala među korijenjem svetog hrastova drveta. Majka Mokoš bila dio godine s jednim a dio godine s drugima. Mitološki simbol Drvo života je bio veoma snažan u slavenskoj mitologiji dug niz godina, čak i poslije pokrštavanja. Sve je popularnije što onda isto uključujem i kroz praktični dio – dendroterapiju - koja je holistička praksa a temelji se na povezivanju s energijom stabala radi smanjenja stresa, opuštanja i poboljšanja općeg stanja ali i povezivanja s našom slavenskom predajom. To obogaćujem pričama narodnih vjerovanja i običaja gdje se npr. pod starim hrastovima obavljali obredi i vijećanja. Tu je svakako i lipa, po kojoj se zove i mjesec lipanj. Smatrana je svetim, nježnim i zaštitničkim drvetom, često vezana uz ženska božanstva i dom, te korištena kao zaštita od gromova i uroka. I danas se u nekim dijelovima naše zemlje slave proljetni i životni ciklusi, npr. Jurjevo, u kojima ta naša slavenska predaja i dalje postoji - kaže Lekić. Foto: Morski HR ### Potrebno je stvarati 'emotivne veze' s destinacijom i lokalcima U Hrvatskoj postoji više od osamnaest tzv. Svetih mitskih trokuta koji se kroz određene ture i manifestacije uključuju u redovitu turističku ponudu. - Da bi turistički proizvod nadišao puko razgledavanje i samo boravak i stvorio duboku emotivnu vezu s destinacijom i njezinim ljudima, mora se temeljiti na iskustvenom turizmu, autentičnosti i ljudskoj interakciji. Gost se tada ne osjeća kao prolazni promatrač, već kao privremeni član zajednice. Treba imati priču koja objašnjava povijest, mitove, borbe ili uspjehe lokalnog stanovništva. Ljudi se vežu uz emocije i sudbine, a ne uz suhoparne povijesne činjenice. Prikaz stvarnog života bez pretjerane komercijalizacije i glumljene autentičnosti", dodaje Lekić navodeći kako "posjetitelji cijene iskrenost i jednostavnost svakodnevice stoga je bitna ko-kreacija i uključivanje svih osjetila. ### „Proizvod se prilagođava ritmu mjesta umjesto da se destinacija mijenja zbog turista“ - Masovnost uništava emotivnu povezanost, dok individualni pristup ili male grupe omogućuju opuštenu atmosferu, prilagodbu tempa i iskrenu komunikaciju. To je otvaranje vrata obiteljskih imanja, OPG-a, radionica ili mjesta koja nisu dostupna masovnom turizmu i stvara osjećaj povjerenja i posebnosti. Proizvod se prilagođava prirodnom i društvenom ritmu mjesta (npr. godišnjim dobima, lokalnim blagdanima), umjesto da destinaciju mijenja zbog turista. Sve je popularniji ruralni turizam i manifestacije vezane za godišnje cikluse ali i crkvene blagdane - kaže Lekić navodeći projekt Zelinskog kraja koji je kreiran kroz otvorene prostore u kojima su kuće za odmor umrežene kroz storytelling u kreativni čarobni „vilinski“ park. - Posebno su imenovane i interpretirane kuće za odmor gdje svaka ima svoju priču koja je istaknuta kroz simbol sa QR kodom tako da se povezuju online i offline. U interpretaciju je uključen i horoskopski znak vlasnika/vlasnice kuće što daje posebnu privlačnost. To je i platforma i za razvoj dodatnih turističkih atrakcija kako se budu uključivale nove kuće za odmor. Kuće za odmor povezane su kroz primjere drveća, biljaka i cvijeća koji nose simboličke i značenjske funkcije koje se mogu detektirati proučavanjem korpusa mitskih motiva i elemenata u okviru botanike, tako dobivaju i posebno značenje i odlična su atrakcijska osnova za različite priče. To je prednost iza cijelu regiju i to kroz razvoj novih usluga, zaštita prirodne i kulturne baštine. Ističe se i povećanje lokalnog sudjelovanja u aktivnostima i događanjima, jačanje regionalnih vrijednosti i tradicije i svakako i porast životnog standarda, porast investicija, mogućnost zapošljavanja i ostanka u rodnom kraju - dodaje Lekić. Foto: Morski HR ### Od Štagalj teatra do Mirila Osim toga, transofmacijski koncept bazira se na etičkim i održivim principima - međusobno poštovanje između turizma i korisnika s prirodnim i kulturnim naslijeđem. - Turisti uslijed turističkih iskustava često i sami mijenjaju svoje stavove te pri povratku kući traže mogućnosti smislenog rada i djelovanja u svom okruženju. Oni često postaju i sami ponuđači novog osviještenog turizma jer istraživanje ukazuje da činiti dobro je dobro i za biznis, što ilustrira da transformativni turizam nema samo jaku društvenu nego i ekonomsku moć održivog razvoja za budućnost. Mogućnost da izađu iz svakodnevnog života i uđu u drugačiju ulogu. Tu je posebno interesantan i volonterski oblik turizma jer tada je iskustvo i doživljaj ujedno i način osobnog razvoja i interkulturalne povezanosti - kaže Lekić navodeći obiteljsko imanje i agroturizam "Na Malenom brijegu" u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u kojem rade tri generacije, a održavaju i interaktivne šumske radionice kroz priče - Staza začudnih bića, Legenda Bilogorskih divova i Štagalj teatar koji nudi predstave za djecu. Također, Lekić ističe kako postoji potencijal i za arheološki i spiritualni oblik turizma na Velebitskom području, i to na Mirilima koji su smješteni unutar Nacionalnog parka Paklenica. - Mirila su nastajala su u razdoblju od 17. do 20. stoljeća, a vezana su za pogrebni običaj stanovništva koje je zbog udaljenosti od župne crkve i groblja svoje mrtve moralo nositi do groblja. Mirila su prostor koji se obilježavao od uzglavnog i uznožnog kamena s popločenjem između njih. Položeni se mrtvac 'izmjerio' po dužini tijela i mjera bi se „zabilježila“ s dvije kamene ploče, pa se tek nakon pokapanja mrtvaca izrađivalo mirilo. Rješenjem Ministarstva kulture RH od 27. prosinca 2007. posmrtni običaji vezani uz mirila imaju svojstvo nematerijalnog kulturnog dobra u smislu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ali su i jedinstveni na svijetu, a to je i direktan kontakt s prirodom. Poveznica je to i sa otudoor oblikom turizma ali i s arheološkim i spiritualnim oblikom turizma. Tu je atraktivna i poučna pješačka staza koja je poveznica i s virtualnim muzejom a obuhvaća različite zaustavne točke na kojima su očuvana mirila. Magijski uvid u cijeli ritual odlično je objasnio Deniver Vukelić ( 2018) u svojoj doktorskoj disertaciji gdje je naglasio poveznicu magijskih vjerovanja koja su bitna za hrvatsku kulturnu svijest. A bitno je kako naglašava i Valentić (2013) da su mirila jedinstveni pogrebni svjetski fenomen. U Europi sličnost ovih običaja je u alpskim dijelovima stare rimske provincije Norik, među današnjim jodlarima a zatim, na Tibetu i u Nepalu u Aziji - objašnjava Lekić. Foto: Morski HR ### „Motivi putovanja su se promijenili“ Također, naglašvava Lekić, postoje i odlični primjeri transofrmativnog turizma u Međumurju, koje je jedina regija u Europi koja je tri puta osvojila titulu Europske destinacije izvrsnosti (EDEN) te prva regija u Hrvatskoj s certifikatom održivosti Green Destinations,. Status je uspješno potvrđen i kasnijih godina, a projekt“ Ekomuzej Međimurje malo“ uvršten je na listu „Green Destination 10 Top Stories“. - Kontinent ima veliki dio UNESCO nematerijalne zaštićene baštine čovječanstva. Od Muzeja bećarca u Pleternici, do Muzeja Vučedolske kulture pa do Muzeja krapinskih neandertalaca - dodaje Lekić. Na koncu razgovora zaključuje kako je su za razvoj transformativnog turizma važni menadžeri doživljavaja, odnosno, educirani turistički vodiči koji će kreirati doživljaje, a ne samo promovirati turističke proizvode. - To znači kreairati s lokalnom zajednicom sadržaje, osvijestiti da postoji nematerijalna baština koja je atraktivna i može pomoći u izgradnji autentičnosti. Motivi putovanja su se promijenili, ne možemo više s drugačijim turistima postupati kao što smo mogli prije nekoliko godina - zaključuje Lekić. **_Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti._** Gloria Lujanović
www.morski.hr
November 21, 2026 at 3:27 PM
Pad ruskog transportnog aviona u Sibiru, poginulo 19 ljudi

https://snm.rs/pad-ruskog-transportnog-aviona-u-sibiru-poginulo-19-ljudi/
Pad ruskog transportnog aviona u Sibiru, poginulo 19 ljudi
Komisija Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije utvrđuje okolnosti nesreće u Kemerovskoj oblasti.
snm.rs
November 17, 2026 at 7:59 PM
Njujork Tajms otkrio rusku listu zahteva: Putin traži povlačenje NATO-a na granice iz 1997. - nova.rs/vesti/svet/n...
Njujork Tajms otkrio rusku listu zahteva: Putin traži povlačenje NATO-a na granice iz 1997.
Ruski zvaničnici predstavili su američkim izaslanicima na zatvorenim pregovorima u Abu Dabiju dokument kojim ponovo zahtevaju povlačenje vojnih snaga i infrastr
nova.rs
November 14, 2026 at 10:57 PM
TRAVELER FAMILY SINGLE – Kompaktno plinsko kuhalo za kampiranje i izlete! Snaga 2,2 kW, piezo paljenje i podesiv plamen. Kuhajte bilo gdje! 
https://rasprodaja.eu/.../plinsko-kuhalo-traveler-family.../

#TravelerFamilySingle #PlinskoKuhalo #KuhaloZaKampiranje #Kampiranje #CampingHrvatska
November 16, 2026 at 9:06 AM
Srbije — Hrvatski potpredsednik rekao je da će zatvaranje poglavlja 23 biti odlučeno tek kad se razbije zavjesa o ulazi Srbije u agresiju na Hrvatsku #Srbije #Hrvatske #Hrvatskoj #News
Hrvatski potpredsednik odbijen je zatvaranje poglavlja 23 zbog Srbije
Potpredsednik Hrvatske, Dragan Šabac, izrazio je nedostatak snaga da se suoči s ulogom Srbije u agresiji na Hrvatsku, što je dovelo do odbijanja zatvaranja poglavlja 23. U izjavi za danas.rs, Šabac je… · Photo : NordNordWest · CC BY-SA · Wikimedia
news.netasgard.com
November 18, 2026 at 12:06 PM
Ništa od toga. Mi svoje zločine ne priznajemo. Tako smo vaspitani.
n1info.rs/kultura/redi...
Rediteljka: Kada bi RTS pustio "Quo Vadis, Aida", to bi značilo da je rat gotov
"Kada bi RTS prikazao "Quo Vadis, Adida" to bi značilo da je rat gotov i bio bi veliki napredak. Ali RTS je pod kontrolom političkih snaga koje ne žele da se za
n1info.rs
November 12, 2026 at 11:40 PM
U povodu Dana osnutka Bundeswehra partneri i prijatelji okupili su se na tradicionalnom prijmu na poziv vojnog izaslanika pukovnika u G. s. Webera. Pukovnik Weber pritom je istaknuo mnoge zajedničke aktivnosti proteklih godina kao i blisku suradnju 🇭🇷 i 🇩🇪 oružanih snaga.
November 16, 2026 at 5:12 PM
Slovenija — Rusija ponovno zahteva povlačenje NATO na položaje iz 1997. #Slovenija #Natu #News
Rusija zahteva povlačenje NATO iz Ukrajine
Rusija je v pogovorih z ameriškimi odposlanci ponovno zahtevala povlačenje NATO snaga na položaje, ki so bili zasedeni leta 1997. To bi pomenilo, da bi Slovenija ne bila več del zavezništva. Pogovor j…
news.netasgard.com
November 15, 2026 at 6:22 PM
Snaga klade valja je teorija. Um caruje je praksa.
November 11, 2026 at 12:01 PM
Prije točno 35 godina, u sumrak 14. studenoga 1991., u uskom prolazu Splitskih vrata odigrala se akcija hrvatskih pomorskih diverzanata koja je pokrenula lavinu događaja i zauvijek promijenila odnos snaga na Jadranu. U središtu priče nalazi se patrolni čamac PČ-176 „Mukos” – brod koji je došao […]
Pogođen je prvim hrvatskim torpedom, a onda su ga mještani Šolte spasili od potonuća: Nevjerojatna sudbina broda koji je promijenio tijek rata na moru
**Prije točno 35 godina, u sumrak 14. studenoga 1991., u uskom prolazu Splitskih vrata odigrala se akcija hrvatskih pomorskih diverzanata koja je pokrenula lavinu događaja i zauvijek promijenila odnos snaga na Jadranu. U središtu priče nalazi se patrolni čamac PČ-176 „Mukos” – brod koji je došao blokirati hrvatsku obalu, a završio ploveći pod hrvatskom zastavom.** U jesen 1991. godine hrvatska je obala bila pod strogom pomorskom blokadom Jugoslavenske ratne mornarice (JRM). Snažna flota, oslonjena na baze na Visu i Lastovu, kontrolirala je plovne putove, presijecala opskrbu otoka i držala dalmatinske gradove u obruču. S druge strane stajala je tek ustrojena Hrvatska ratna mornarica (HRM) – bez velikih ratnih brodova, ali s iznimnom motivacijom, izvrsnim poznavanjem svakog otočnog kanala te spremnim obalnim topništvom i diverzantskim timovima. Ključna točka nadzora bila su **Splitska vrata** , morski prolaz između Brača i Šolte koji otvara prilaz Splitu i srednjodalmatinskom akvatoriju. Upravo ondje, 14. studenoga 1991., Taktička grupa „Kaštela” JRM-a uputila je patrolni čamac **PČ-176 „Mukos”** sa zadaćom nadzora plovidbe. Foto: Mjurin / Wikimedia ### Pogodak u sumrak i spašavanje kod Šolte Oko 17:30 sati hrvatski pomorski diverzanti izveli su preciznu akciju prvim hrvatskim radio-vođenim torpedom, razvijenim i izrađenim u Trogiru, kojim su upravljali s otoka Brača. Eksplozija je teško oštetila pramčani dio „Mukosa”. Prema ratnim kronologijama, u udaru su poginula trojica mornara JRM-a, dok su ostali članovi posade u panici napustili tonući brod, nakon čega ih je prihvatio torpedni čamac JNA, TČ-224. Zapovjedništvo JRM-a u početku je pogrešno procijenilo da je brod naletio na morsku minu, zbog čega se njihove taktičke grupe nisu usudile spojiti kroz Splitska vrata. No, umjesto da završi na morskom dnu, za „Mukos” je tada počelo novo poglavlje. Iako teško oštećen i djelomice potonuo, brod je ostao na površini u blizini obale. Uz presudnu pomoć mještana Šolte, koji su ga ribarskim brodom oteglili i nasukali u uvali Stomorska, te hrvatskih snaga, brod je kasnije odsukan i prebačen na remont u šibensko brodogradilište. Nakon temeljite obnove, nekadašnji brod jugoslavenske mornarice uvršten je u flotu Hrvatske ratne mornarice pod oznakom i imenom **PB-62 „Šolta”** (a kasnije, ulaskom u sastav Obalne straže RH 2008. godine, dobio je oznaku **OB-02 „Šolta”**). Tako je plovilo koje je sudjelovalo u gušenju hrvatske slobode postalo jedan od najprepoznatljivijih simbola njezine obrane. ### Od odmazde do sloma pomorske blokade Gubitak nadzora u Splitskim vratima izazvao je trenutačnu reakciju zapovjedništva JRM-a. Tijekom noći s 14. na 15. studenoga brodovi su otvorili topničku vatru po naseljima i položajima na Braču i Šolti, pri čemu su se na udaru našli Milna i Grohote. Sukob je kulminirao u zoru 15. studenoga, oko 6:30 sati, kada je jugoslavenska flota započela topnički napad na sam grad Split. Posebno bolan simbol tog jutra bila je fregata VPBR-31 „Split”, koji je granatirao grad čije je ime nosio. U napadu su oštećeni brojni civilni i javni objekti te gradska luka, a na trajektima „Bartol Kašić” i „Vladimir Nazor” poginula su dvojica hrvatskih pomoraca, Jure Kalpić i Dinko Maras, dok je sedmero građana ranjeno. Odgovor hrvatskih snaga bio je brz i razoran. Obalne topničke bitnice sa splitskog područja, Brača i Šolte zasule su protivničke brodove u skučenom prostoru kanala, dok je protuzračna obrana odbijala napade zrakoplova JNA, oborivši pritom dva zrakoplova. Suočena s oštećenjima na vlastitim plovilima i nemogućnošću manevriranja pod preciznom vatrom s kopna i otoka, napadačka skupina JRM-a bila je prisiljena na povlačenje prema Visu. Prvi zapovjednik HRM-a, admiral Sveto Letica, ubrzo je objavio vijest o povlačenju neprijateljske flote. ### Prekretnica na Jadranu, 35 godina poslije Borbe su se tijekom 15. i 16. studenoga nastavile i u Korčulanskom kanalu, no ishod bitke u splitskom akvatoriju označio je stratešku prekretnicu. Otvoreni su unutarnji plovni putovi, deblokirane su srednjodalmatinske luke, a mit o nepobjedivosti JRM-a na Jadranu srušen je kombinacijom diverzantske hrabrosti, obalnog topništva i lokalne inicijative. Trideset pet godina kasnije, u studenome 2026., polaganjem vijenaca na splitskom Lovrincu, u more Kaštelanskog zaljeva te komemoracijama u Splitu i na Šolti, odaje se počast svim braniteljima, pomorcima i otočanima koji su u presudnim trenucima obranili hrvatsku obalu – dok priča o „Mukosu” koji je postao „Šolta”, unatoč tome što je brod nakon desetljeća službe nedavno proglašen neperspektivnim vojnim viškom, ostaje trajni podsjetnik na snalažljivost i odlučnost kojom je izborena pobjeda na moru. Jurica Gašpar, prof. **PROČITAJTE JOŠ:** RH PRODAJE OVAJ BROD ZA 50 TISUĆA EURA Građen za JNA, torpediran i potopljen pa obnovljen branio Hrvatsku, posvadio nas sa Slovencima...Vojni brod Šolta, koji 33 godine plovi pod zastavom Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže, proglašen je neperspektivnim i ponuđen na prodaju Prodaja je oglašena na službenoj stranici Agencije Alan, tvrtke koja se bavi prodajom viškova vojnog naoružanja, a u objavi su navedeni tehnički podaci broda. Također je navedeno daMorski HRJurica GašparKRONIKA OBRANE GRADA POD MARJANOM: Kako je mlada Hrvatska ratna mornarica u manje od 24 sata razbila pomorsku blokadu i obranila SplitU ranim jutarnjim satima, točno u 6:30, grad pod Marjanom probudila je zaglušujuća topnička paljba. U događaju koji će ući u povijest kao prvi slučaj da je jedan ratni brod otvorio vatru na grad čije ime nosi, veliki ophodni brod (fregata) Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) VPBR-31 „Split“Morski HRJurica GašparBITKA U KORČULANSKOM KANALU Dan kad je pogođeno 6 brodova JNA koji su bježali iz SplitaKORČULA - Prošlo je 34 godine od pomorske bitke i pobjede nad agresorskom Jugoslavenskom ratnom mornaricom u Korčulanskom kanalu, a koja će označiti prekid višemjesečne blokade srednjeg i južnog Jadrana. Pomorska operacija Zapovjedništva Hrvatske ratne mornarice započela je 14. studenoga pred Splitom, a nastavila se 15. i 16. studenoga u Splitskom,Morski HRJurica Gašpar
www.morski.hr
November 15, 2026 at 9:53 AM