Pogled na zaljev Santa Maria u Capo Vaticano web kamera uživo

STARI GRAD – **Ni jutarnja kiša ni oblačno nebo nisu omeli flotu od 52 broda da subotnjim, trećim i završnim danom šestog izdanja međunarodnog festivala mora i mornara „Dani u vali 2026." odradi cjelokupan program po rasporedu, u organizaciji Turističke zajednice Starog Grada i Udruge Cronaves, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske turističke zajednice.** Dan je započeo uplovljavanjem replike dubrovačke karake u starogradski zaljev, nakon čega se flota uputila prema startnoj liniji na početku vale. Brodovi su projedrili regatno polje i odradili okrete oko bova, no program je prvenstveno imao promotivni karakter, s ciljem prezentacije tradicijskih plovila i očuvanja uspomene na pomorce i život uz more. - Tradicija je važna, a poglavito maritimna. Presretan sam što sam zajedno sa svojim sugrađanima omogućio da se u Starom Gradu organizira ovakav veliki događaj koji slavi maritimnu baštinu našeg grada, županije i cijele Hrvatske. Hvala svim sudionicima, volonterima i medijima koji nas prate, podršci ministra Glavine, župana Bobana, Hrvatske turističke zajednice, hvala svim posadama - poručio je gradonačelnik Starog Grada **Vinko Vranjican**. Dan su obilježile i dječje radionice, crtanje brodova te izrada plovila od plastelina, kao i brojna predavanja posvećena očuvanju maritimne, mediteranske i dalmatinske baštine. Nije izostala ni gastronomska ponuda s autohtonom Dalmatinskom marendom, a svoja su jela predstavili i gosti iz gradova prijatelja Samobora i Rugvice. Među posadama i iskusnim jedriličarima u Starom Gradu su ove godine bili i poznati glazbenici – splitski kantautor Dragan Lukić Luky, te crnogorski rock-pjevač Antonije Pušić, poznat kao Rambo Amadeus, koji je zajedrio na brodu gostiju iz Bara zajedno s iskusnim crnogorskim kormilarom Sašom Kekovićem iz Herceg Novog, članom JK Jugo i sudionikom brojnih regata poput **Mrduje** i **Viške regate** krstaša. „Uživanje je bilo na moru, baš smo lijepo jedrili“, kratko je prokomentirao Keković. ### Završna večer: „Ples jedara i svjetla" i koncert Petra Graše Emocije su kulminirale u subotu navečer, tijekom posljednje večeri festivala. Flota od 52 broda zajedrila je starogradskom valom pod svjetlima reflektora i uz glazbenu pratnju, u sklopu spektakla „Ples jedara i svjetla". Narator teksta tijekom spektakla bio glumac **Zoran Kelava** iz Starog Grada. Riva se pretvorila u gledalište prepuno posjetitelja koji su pratili predstavu s obale, usidrenih brodova i povišenih pozicija. Posebnu pozornost publike i fotoaparata privukla je „Viktorija" – gajeta iz Slatina stara punih 175 godina, najstariji brod na festivalu, prepoznatljiva po plavo-crvenom jedru s Hajdukovim grbom. Prema dostupnim informacijama, ovaj je vikend u Starom Gradu prošao i u znaku pune popunjenosti smještajnih kapaciteta, unatoč tome što je rujan pri kraju. Nakon svjetlećeg spektakla na moru, program se preselio na Trg Tvrdalj, gdje je uslijedio cjelovečernji koncert **Petra Graše** pred ispunjenim trgom ispred dvorca Petra Hektorovića. Koncertom Petra Graše i noćnim after partyjem zaključeno je **šesto izdanje festivala „Dani u vali 2026."** , koji je ove godine ponovno okupio flotu od 52 tradicijska broda i brojne ljubitelje maritimne baštine sa svih strana Jadrana. _Sponzorirani sadržaj_

"Da bismo ostvarili mediteranski san, Jadran – koji je naš zaljev – mora biti u našim rukama. Kad imamo posla s rasom kao što je slavenska, koja je inferiorna i barbarska, ne smijemo voditi politiku m...

Pogled na zaljev Santa Maria u Capo Vaticano web kamera uživo

Pogled na zaljev tišine u Sestri Levanteu web kamera uživo

BAKAR - **Bakarski zaljev danas je bio poprište nesvakidašnjeg i dirljivog prizora koji će jednoj našoj čitateljici i njezinu društvu zauvijek ostati u sjećanju. Naime, tijekom plovidbe dočekalo ih je, kako sama kaže, pravo morsko**

BAKAR - **Bakarski zaljev danas je bio poprište nesvakidašnjeg i dirljivog prizora koji će jednoj našoj čitateljici i njezinu društvu zauvijek ostati u sjećanju. Naime, tijekom plovidbe dočekalo ih je, kako sama kaže, pravo morsko čudo – susret s veličanstvenim jatom dupina.** Dok se većina ovih morskih sisavaca držala na sigurnoj udaljenosti, jedan posebno znatiželjan pojedinac odlučio je prirediti trenutak za pamćenje. ### „Nevjerojatan, neopisiv osjećaj“ > „Danas nas je na moru dočekalo pravo čudo! U Bakarskom zaljevu doživjeli smo nezaboravan susret s veličanstvenim jatom dupina. I dok je većina jata elegantno plovila malo dalje, jedan se dupin iznenada odvojio i prišao nam! Gledali smo ga u oči. Bio je to nevjerojatan, neopisiv osjećaj“, uzbuđeno nam javlja čitateljica. 0:00 /1:11 1× Susreti s dupinima u sjevernom Jadranu nisu rijetkost, no situacije u kojima životinja pokaže ovoliki stupanj znatiželje i doslovno „pogleda čovjeka u oči“ iznimno su rijetke i emotivne. ### Podsjetnik na pravila ponašanja Iako su ovakvi prizori čista magija, struka uvijek iznova apelira na nautičare i sve koji se nađu na moru da se pridržavaju pravila ponašanja u blizini dupina: * **Ne plovite direktno prema njima** – ako im se želite približiti, učinite to polako, prateći smjer njihova kretanja. * **Ugasite motor ili smanjite brzinu** – nagle promjene zvuka i smjera mogu ih preplašiti. * **Ne dirajte ih i ne hranite** – divlje životinje moraju ostati divlje, a ljudski kontakt može im prenijeti bolesti ili ih dugoročno ugroziti. * **Uživajte s distance** – ako vam sami priđu, kao u ovom slučaju, ostanite mirni i uživajte u trenutku. Bakarski zaljev, koji se polako ali sigurno oporavlja od teške industrijske prošlosti, ovakvim posjetima dokazuje da život u njemu ponovno cvjeta. Imate li i vi zanimljivu priču, fotografiju ili video s našeg Jadrana? Pošaljite nam na redakciju Morskog HR! D.G.

**Do 400 trgovačkih brodova s oko 6000 pomoraca i dalje ne može sigurno napustiti Perzijski zaljev, šest mjeseci nakon početka rata na Bliskom istoku, podatak je koji je iznijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO).** Koliko je situacija napeta govori i podatak kako je najmanje 70 napada na međunarodne brodove izvršeno od 28. veljače kada je sukob krenuo, a u njima je poginulo 19 pomoraca. _"Iako su neki brodovi i njihove posade uspjeli napustiti Perzijski zaljev, do 400 brodova s oko 6000 pomoraca od početka sukoba nije se uspjelo sigurno udaljiti"_ , rekao je glavni tajnik IMO-a A Trump i Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) TVRDE kako su pomorske mine uklonjene i kako je prolaz kroz Hormuz osiguran, no to pretjerano ne impresionira vlasnike brodarskih kompanija ni Međunarodnu pomorsku organizaciju koja ostaje poprilično oprezna i traži dodatna sigurnosna jamstva prije nego li nastavi praksu "business as usual". U akciji "izvlačenja" IMO - a krajem lipnja tijekom četiri je dana iz Perzijskog zaljeva uspješno izašlo 136 brodova te oko 2900 pomoraca. Napetosti su nakon toga ponovno porasle i ostatak preostalih brodova zapravo nema gdje. A zastoj u Hormuzu uzrokuje posljedice tisućama kilometara izvan regije jer tim morskim putem prolazi ogroman svjetske trgovine naftom i plinom. IMO upozorava da restrikcija plovidbe i poremećaji utječu i na opskrbne lance gorivom, gnojivima te drugim važnom robom. > 📹 Iranian media have released new video they say shows the Strait of Hormuz remaining under the control of the Islamic Revolutionary Guard Corps, claiming commercial vessels have been forced to anchor. > > The footage comes as Pakistan, Oman and Qatar intensify efforts to revive… pic.twitter.com/p4B1deMct9 > > — Kurdistan 24 English (@K24English) August 29, 2026 ### Američka blokada i američki "escort" Ono što se danas događa jest čvrsta američka pomorska blokada Irana, tj. iranskih luka, dok Iran istodobno svim silama ograničava prolazak brodova kroz Hormuški tjesnac i pokušava prisiliti brodarske kompanije na igranje po pravilima Teherana. CENTCOM iznosi podatak kako je do 28. kolovoza u sklopu provedbe blokade preusmjerilo 82 trgovačka broda, tri onesposobilo, a na dva su se američke snage ukrcale. Jedan od posljednjih ozbiljnijih incidenata dogodio se 11. kolovoza, kada je američki vojni helikopter ispalio dvije rakete Hellfire na strojarnicu teretnog broda Vela Nova nakon što je, prema CENTCOM-u, ignorirao upozorenja i nastavio ploviti prema iranskoj luci. Prvi čovjek CENTCOM - a, zapovjednik Brad Cooper pohvalio se i kako su američke snage tijekom nekoliko mjeseci kroz Hormuz ispratile oko 1500 komercijalnih brodova koji su jasno zatražili američku asistenciju za sigurniji prolazak. Bez obzira na sve, promet kroz Hormuški tjesnac dramatično je pao. Prije sukoba prolazilo je više od 130 brodova dnevno, posljednjih tjedana taj se broj srozao na oko 15 do 16. Napori prema političkom rješenju ove pozicije u kojoj Iran traži prekid blokade da bi otvorio Hormuz i pritom izgleda priprema najnoviju listu zahtjeva, dok SAD s druge strane ima svoje zahtjeve i nastupa s pozicije "nama je ovako OK, ali vama pod hitno treba dogovor", nisu urodili plodom. Mornari tako i dalje ostaju zatočeni u Zaljevu, IMO bez konkretnog efekta zaziva slobodnu i sigurnu plovidbu. J.T. **PROČITAJTE JOŠ:** HORMUZ “STOJI” Prolazom kroz koji je do nedavno prolazila petina svjetskog prometa nafte i plina prošlo - sedam brodova!Kroz Hormuški je tjesnac u četvrtak prošlo sedam brodova koji prevoze sirovine, što je upola manje nego prethodnog dana, podaci su servisa za praćenje brodova Kpler. Od četiri su broda ušla u taj plovni put, a tri su iz njega izašla, dok se njime prije početka rata u veljači odvijalaMorski HRJosip Tokić

**Do 400 trgovačkih brodova s oko 6000 pomoraca i dalje ne može sigurno napustiti Perzijski zaljev, šest mjeseci nakon početka rata na Bliskom istoku, podatak je koji je iznijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO).** Koliko je situacija napeta govori i podatak kako

Zapanjujući panoramski pogled Spinola zaljev s horizonta Sliema web kamera uživo

ŠIBENIK - **Šibenski most, armiranobetonski div koji premošćuje Šibenski zaljev, proslavio je točno šezdeset godina od trenutka kada je službeno pušten u promet i trajno izmijenio sudbinu čitave jadranske obale. Ovaj kolosalni objekt, otvoren 27. srpnja 1966.**

ŠIBENIK - **Šibenski most, armiranobetonski div koji premošćuje Šibenski zaljev, proslavio je točno šezdeset godina od trenutka kada je službeno pušten u promet i trajno izmijenio sudbinu čitave jadranske obale. Ovaj kolosalni objekt, otvoren 27. srpnja 1966. godine, postao je ključni i vizualno najspektakularniji dio Jadranske magistrale, ukinuvši dugogodišnju izolaciju Dalmacije i postavši simbol modernog graditeljstva.** U nastavku donosimo cjelovitu priču o njegovu nastanku, tehničkoj genijalnosti te neprocjenjivoj važnosti kroz povijest i suvremenost. 0:00 /1:18 1× ### Inženjerska revolucija bez skela na tlu Pripreme za gradnju ovog ambicioznog projekta započele su potkraj 1963. godine, dok je samo gradilište službeno formirano početkom 1964. godine s jasnim ciljem da se radovi dovrše do velike proslave 900. obljetnice prvog pisanog spomena grada Šibenika. ### This post is for subscribers only Become a member to get access to all content Subscribe now

**SPACEX- ova megaraketa Starship dovršila je ključni testni let te ispunila nekoliko ciljeva prije nego što je letjelica kontrolirano sletjela u Indijski ocean.** Prethodni je pokušaj bio prekinut jer se nekoliko motora nije upalilo pri polijetanju. Raketni potisnik Super Heavy odvojio od Starshipa nakon dvije minute i izveo kontrolirano slijetanje u Meksički zaljev Ovo je bio drugi i znatno uspješniji test verzije rakete V3, nazvan Flight 13, piše CNN. ### Uspješan let Glasnogovornik SpaceX-a Dan Huot misiju je nazvao "Sretni broj 13" jer je riječ o trinaestom integriranom testu sustava Starship i potisnika Super Heavy. Pri polijetanju je svih 33 motora potisnika Super Heavy radilo besprijekorno. Potisnik je potom uspješno ponovno upalio 13 motora kako bi se usmjerio prema zoni za slijetanje. Manji problemi zabilježeni su tek pri pokušaju završnog kočenja iznad Meksičkog zaljeva, no slijetanje je ostalo pod kontrolom. Huot je napomenuo da se letjelica kretala nešto brže od planiranog u trenutku dodira s vodom, ali se manevar svejedno smatra velikim napretkom. Gornji stupanj, sama letjelica Starship, funkcionirao je bez vidljivih problema. Odradio je puni ciklus rada motora, uspješno testirao ponovno paljenje jednog motora u svemiru i izveo kontrolirano spuštanje u Indijski ocean otprilike sat vremena nakon polijetanja. Huot je to opisao kao "najmekše slijetanje" do sada i "scenarij iz snova". Tijekom leta, Starship je također izbacio 20 testnih satelita Starlink, a SpaceX je uspio uspostaviti kontakt sa svakim od njih, što otvara put budućim operativnim misijama. ### Utrka s vremenom za misiju na Mjesec Iako se čini da je Starship V3 uspješan dizajn, tvrtku čekaju ambiciozni koraci. SpaceX mora testirati kako će Starship ulaziti u Zemljinu orbitu i razraditi sustav nadopune goriva u svemiru. Taj je korak neophodan ako Starship želi spustiti astronaute na Mjesec, što je krajnji cilj. NASA, naime, planira koristiti Starship za slanje astronauta na Mjesec već 2028. godine kako bi u svemirskoj utrci pretekla Kinu, prenosi Index. Administrator NASA-e Jared Isaacman čestitao je SpaceX-u na uspjehu. Podijelio je fotografiju polijetanja s Mjesecom u pozadini i komentirao: "SpaceX zna kamo idemo!" > Starship is intact, floating in the ocean and transmitting telemetry! pic.twitter.com/hLVXJqkHSA > > — Elon Musk (@elonmusk) July 25, 2026 J.T.

Politicki.ba je informativni portal koji se temelji na striktnom poštivanju postulata novinarstva. Naš je slogan – mi dajemo činjenice. Vi sudite.