**Znanstvenici su u dubinama Tihog oceana otkrili zapanjujuću bioraznolikost: čak 11.742 različite vrste virusa, od kojih je 99 posto dosad bilo potpuno nepoznato znanosti.** Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications usmjereno je na zonu **Clarion-Clipperton** , najpoznatije svjetsko nalazište polimetalnih nodula — stijena bogatih kobaltom, niklom, bakrom i litijem koji su ključni za proizvodnju elektronike i baterija. ### Ključna uloga u morskom ekosustavu Autori studije — Bowen Hou i Lilan Zhang sa Sveučilišta u Chongqingu te Dong Sung s kineskog Drugog instituta za oceanografiju — analizirali su uzorke sedimenta prikupljene 2023. i 2024. godine te sekvencirali njihov DNA i RNA, piše Science Alert. Otkriveni virom pokazao je znatne specifičnosti u usporedbi s drugim dubokomorskim staništima: * **Specijalizirani domaćini:** Većina virusa zaraziti može stanice bakterija i arheja — mikroorganizama odgovornih za kruženje ugljika, dušika, sumpora i metala u oceanu. * **Genetska prilagodba:** Virusi prenose pomoćne metaboličke gene koji domaćinima pomažu u nosenju sa stresom uzrokovanim visokim koncentracijama metala na dnu ocean. * **Uzorak sporog rasta:** Polimetalni noduli talože se iznimno sporo (između 1 i 250 milimetara u milijun godina), čineći dno stabilnim, ali izuzetno osjetljivim staništem. ### Rudarska utrka i ekološki rizici Međunarodna uprava za morsko dno (ISA) dosad je izdala 31 ugovor za istraživanje dubokomorskih minerala, pri čemu se čak 17 odnosi na zonu Clarion-Clipperton, a pet drži Kina. Međutim, polimetalni noduli nisu samo mineralno bogatstvo već i **jedina čvrsta podloga** na inače muljevitom morskom dnu, na kojoj ovisi opstanak brojnih organizama. Istraživači upozoravaju da bi eventualni početak rudarenja izazvao fizička razaranja i dizanje mulja čije bi se posljedice osjećale desetljećima. Znanstvenici ističu da je ovo istraživanje uspostavilo ključno početno stanje morskog mikrobioma, ali naglašavaju potrebu za daljnjim procjenama prije nego što započne bilo kakva eksploatacija. D.G.

**Znanstvenici su u dubinama Tihog oceana otkrili zapanjujuću bioraznolikost: čak 11.742 različite vrste virusa, od kojih je 99 posto dosad bilo potpuno nepoznato znanosti.** Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications usmjereno je na zonu **Clarion-Clipperton** , najpoznatije svjetsko nalazište

Otkrijte kako Europa unapređuje zaštitu mora i oceana. Stručnjaci će predstaviti najnovija istraživanja o novim onečišćujućim tvarima i klimatski uvjetovanim pritiscima na morsku bioraznolikost.

Projekt „WIENER WÄLDCHEN“ provodi se od 2022. godine, a njime se diljem Beča potiče sadnja malih urbanih šuma s ciljem smanjenja učinka urbanog toplinskog otoka te poboljšanja kvalitete zraka i bioraz...

Otkrijte kako kupovina lokalno uzgojene hrane smanjuje ugljični otisak, čuva bioraznolikost i podržava održivi razvoj lokalne zajednice. Saznajte više ovdje.

**Naš vrsni poznavatelj morske ekologije Pero Ugarković oštrim je istupom na društvenim mrežama "udario" po gradonačelniku Grada Splita Tomislavu Šuti i njegovim planovima koje smatra čistom devastacijom.** - Gradonačelnik Splita Tomislav Šuta planira nasuti pola Bračkog kanala kod Stobreča, dok istodobno usvaja Strategiju zelene urbane obnove Grada Splita, u kojoj piše da treba štititi obalnu bioraznolikost- navodi Ugarković uz opasku kako Grad može dakle uništiti cijelo stanište, zauvijek, i pričiniti neprocjenjivu štetu bez posljedica za ekocid. - Kada biste zaronili ispred Stobreča i izvadili jednog kamotočca, platili biste 1000 eura kazne jer ste izvadili strogo zaštićenu životinju. A ako Grad uništi cijelo njihovo stanište, zauvijek, dakle 1000 eura × ∞ jedinki, šteta je doslovno neprocjenjiva, a posljedica je čisti ekocid bez odgovornih. Uzgojeni foteljaš, kojemu je najveća vještina retorički spin, hvalit će se i da gradi i da štiti, kako kome, naravno. A ministri zaštite okoliša donose popise strogo zaštićenih životinja pa zatim odobravaju zahvate kojima se njihova staništa uništavaju - vrlo direktno piše Ugarković. ### Sustavna bezočna devastacija Ugarković je Ministarstvu zaštite okoliša poštom dostavio mišljenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš oko nasipanja u Stobreču, a sada se odlučio i na javni istup ne bili, kako kaže, zaustavio Šutin ekocid. - Bez obzira, trebamo konačno završiti sa tom praksom, svuda, ne samo u Stobreču. Štoviše, došlo je vrijeme za restauracijom obale jer šteta je već ogromna! Biolozi i ekolozi mora već su poslali stotine apela, a danas možemo pročitati i apel naših geologa, koji istu temu proučavaju iz sasvim druge perspektive. Osim toga, turistički sektor kune se u koncept održivosti. Ako se stručnjaci iz gotovo svake relevantne struke slažu da uništavanje obalnog pojasa predstavlja problem, zašto onda sustav uporno radi suprotno? - pita se naš stručnjak pa odmah daje i odgovor. _"Zato što se pri izradi elaborata ne piše ništa što bi trebalo štititi prirodu ali zato se uvijek može pročitati nešto što opravdava svaki zahvat. I zato što su ulagači i lokalni šerifi, čiji interesi često podrazumijevaju uništavanje prirode, važan dio sustava kojim se održava politička moć. Ministrica zaštite okoliša to mora znati jer svi to znaju, sustav se može popraviti i stručnjaci više neće apelirati. Ako država neće štititi samu sebe što će nam uopće Ministarstvo zaštite okoliša?",_ napisao je Pero Ugarković. Zamislite da netko betonira litice na Cresu na kojima se gnijezde bjeloglavi supovi, zbog turista. Takve stvari se događaju svakodnevno diljem naše obale, samo što su supovi svima poznati, a život ispod mora uglavnom nije. J.T.

Parkovi d.o.o. Varaždin sudjeluju u europskom projektu UrbanGreenLeap s ciljem razvoja novih rješenja za unapređenje bioraznolikosti

Međunarodni tim istraživača potvrdio je postojanje nove vrste majmuna, Colobus congoensis, gotovo dva [...]

Saznajte kako stvoriti vrt za leptire uz konkretne savjete, biljke i primjere iz prakse koji povećavaju bioraznolikost.

Međunarodni dan šuma ističe ključnu ulogu šuma za klimu, bioraznolikost i ljude te donosi praktične načine njihova očuvanja.

Svjetski dan divljih životinja ukazuje kako lokalne zajednice mogu očuvati bioraznolikost kroz konkretne, primjenjive mjere.

Povodom Dana zaštite prirode i Međunarodnog dana bioraznolikosti, Ministarstvo zaštite okoliša upozorava [...]

Novo istraživanje sugerira da trenutna kriza bioraznolikosti ne predstavlja šesto masovno izumiranje, [...]

Prekomjerni izlov i izbjeljivanje koralnih grebenova utječu na bioraznolikost i sigurnost hrane s višemilionskim posljedicama.

**Završna konferencija EU projekta Fire Free MED održati će se na otoku Lošinju 18. lipnja, a projekt je usmjeren na borbu protiv šumskih požara korištenjem naprednih tehnologija poput dronova i informacijskih sustava.** Cilj projekta je implementacija naprednih alata za prevenciju, rano otkrivanje i ublažavanje posljedica od požara, a sve kako bi se zaštitili ljudski životi, imovina, ekosustav i bioraznolikost. Projekt vatrogascima omogućuje bolju koordinaciju na terenu, praćenje kretanja vatre u stvarnom vremenu i precizniju analizu područja nakon požara. Uz to , poseban će naglasak biti i na operacijama traganja i spašavanja na moru i kopnu, odnosno na korištenju dronova u ovu svrhu. Trajanje projekta nje do listopada 2026. godine, a ukupna mu je vrijednost 2,28 oko milijuna eura. J.T.

**Kada štitimo pčele i druge oprašivače mi zapravo smanjujemo rizike za sigurnost hrane i prehranu, egzistenciju u poljoprivredi, bioraznolikost i okoliš, poručuju iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.** - Kad govorimo o oprašivanju, obično pomislimo na pčele koje lete s cvijeta na cvijet. No, iza tog naizgled jednostavnog procesa krije se jedan od najvažnijih mehanizama života na Zemlji - otrkio je Hini **Aljoša Duplić,**__ ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije. Naglasio je kako gotovo 90 posto biljnih vrsta ovisi o oprašivanju životinjama, a više od dvije trećine poljoprivrednih usjeva treba oprašivače kako bi davali plodove i sjeme. _"Vrijednost te usluge ekosustava samo se u Europi procjenjuje na oko 15 milijardi eura godišnje"_ , kaže Duplić. Naglasio je kako oprašivanje nije važno samo zbog hrane, ono omogućava izmjenu genetskog materijala među biljkama, povećava njihovu genetsku raznolikost i sposobnost prilagodbe, a upravo je ona ključna je za dugoročni opstanak biljnih vrsta i stabilnost kopnenih ekosustava, posebno u vremenu klimatskih promjena. ### Hrvatska ima najmanje 720 vrsta divljih pčela - Najpoznatiji oprašivač svakako je medonosna pčela vrsta koju ljudi uzgajaju tisućama godina. No, ona je samo mali dio ukupne raznolikosti oprašivača. U Hrvatskoj ima najmanje 720 vrsta divljih pčela, a u Europi više od 2000. Ukupan broj vrsta kukaca na svijetu za koje se procjenjuje da sudjeluju u oprašivanju je 22.000, istaknuo je Duplić. Poručio je da ta raznolikost vrsta divljih oprašivača znači i ekološku raznovrsnost, a ona je neophodna za oprašivanje jednako tako raznolikih biljnih zajednica diljem naše planete. Zbog ekološke raznolikosti, usluge ekosustava koju zajednice divljih oprašivača pružaju su nezamjenjive i u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima. ### Brojnost oprašivača opada Naglasio je kako posljednjih godina znanstvenici upozoravaju da brojnost i raznolikost oprašivača u mnogim dijelovima svijeta ozbiljno opadaju. Glavni razlozi povezani su s ljudskim djelovanjem: intenzivnom poljoprivredom, pesticidima, gubitkom staništa, klimatskim promjenama, invazivnim vrstama i bolestima. - Nestanak oprašivača ne znači samo manje cvijeća ili manje meda. To bi značilo manje voća i povrća, slabije prinose brojnih kultura i osiromašenje prehrane. Kava, kakao, bademi, šljive, trešnje, tikvice, dinje, lubenice, heljda ili šipak samo su neki od primjera biljaka koje ovise o oprašivačima - upozorava Duplić. Poručuje da pomoć oprašivačima ne mora biti komplicirana jer čak i mali koraci mogu imati veliki učinak, primjerice sadnja biljaka bogatih nektarom i peludi u vrtovima i na balkonima, odličan izbor su lavanda, ružmarin, metvica i majčina dušica, ali i voćke poput jabuka, šljiva i trešanja. Vrijedne su i samonikle biljke poput maslačka i djeteline. Duplić kaže i da se sve više govori i o važnosti rjeđe košnje u gradovima jer takve površine pružaju hranu i sklonište oprašivačima, smanjuju emisije stakleničkih plinova i doprinose većoj bioraznolikosti urbanih sredina. Upozorava kako je važno izbjegavati korištenje pesticida i insekticida, posebno u privatnim vrtovima. - Vrijeme je da ih počnemo primjećivati. Divlji oprašivači su svuda oko nas: u gradskim parkovima, vrtovima, šumskim proplancima i livadama. Mali su, često neprimjetni, ali njihov rad održava velik dio svijeta kakav poznajemo - poručio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode. U zagrebačkom Tehničkom muzeju Nikola Tesla danas će se obilježiti Svjetski dan pčela, a program uključuje posjet Apisariju i radionici vrcanja meda, predavanje "Nezamjenjivi oprašivači: budućnost pčela i drugih kukaca u očuvanju bioraznolikosti i poljoprivrede". J.T.

**U sklopu projekta „Jačanje nacionalnih kapaciteta za kontrolu vatrenjače u Hrvatskoj” održane su prve terenske aktivnosti u Nacionalnom parku Mljet, usmjerene na uklanjanje invazivne vrste vatrenjače (Pterois miles).** Vatrenjača je invazivna grabežljiva riba koja se brzo širi Sredozemljem. Kontrola njezine populacije važna je jer predacijom nad domaćim vrstama može narušiti hranidbene mreže, smanjiti bioraznolikost i utjecati na ravnotežu morskih ekosustava. Nacionalni park Mljet, kao partner na projektu, ključno je pilot-područje jer je riječ o morskom zaštićenom području u kojem je do sada zabilježena najveća prisutnost ove vrste u Hrvatskoj. Park je tijekom aktivnosti osigurao institucionalnu, logističku i terensku podršku, uključujući sudjelovanje svojih djelatnika, podršku terenskim operacijama te doprinos prikupljanju podataka koji će pomoći u razvoju budućih preporuka za upravljanje ovom invazivnom vrstom. Akcija je provedena kao praktični trening i terenska vježba uz suradnju svih dionika projekta. Problno uklanjanje, koje je trajalo 3 dana, održano je uz šest ronilaca, a izlovljene jedinke vatrenjače dostavljene su Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu na daljnju znanstvenu analizu. Izlov se provodio isključivo ručnim alatom, havajskim kopljem, bez mehanizma za okidanje, jer takav alat omogućuje izrazito selektivan izlov pojedinačnih jedinki uz minimalan utjecaj na stanište i druge vrste. Za potrebe terenskog rada posebno je izrađena i prihvatna tuba za sigurno ubacivanje izlovljenih riba, čime se smanjuje rizik od ozljeda tijekom rukovanja, s obzirom na to da vatrenjača ima otrovne bodlje. U provedbu terenskih aktivnosti bili su uključeni i partneri iz Javne ustanove Natura Jadera, Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, te Parka prirode Telašćica, a upravo sljedeća probna akcija uklanjanja vatrenjače i trening djelatnika nastavit će se na području Telašćice gdje ova riba još nije brojna, no zbog njezina širenja u Jadranu očekuje se da će pravovremena priprema i rana reakcija imati važnu ulogu u budućem upravljanju. Projekt „Jačanje nacionalnih kapaciteta za kontrolu vatrenjače u Hrvatskoj” provodi Udruga za zaštitu okoliša Hippocampus, uz potporu IUCN Save Our Species kroz Fond Europske unije za brzi odgovor na invazivne strane vrste. Ima za cilj razviti osposobiti djelatnike zaštićenih područja za sigurno prepoznavanje i uklanjanje ove vrste te prikupiti podatke koji će pomoći u izradi nacionalnih preporuka za upravljanje invazivnim morskim vrstama. Pero Ugarković

**ŠIBENIK - U amfiteatru Posjetiteljskog centra „Kanal sv. Ante“ u uvali Minerska danas je održano predstavljanje slikovnice „Putovanje jedne kapljice“, nastale u suradnji Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije i Dječjeg vrtića Smilje, Područnog objekta Šibenski tići, u sklopu projekta „Dodir rijeke i mora“. Riječ je o edukativnoj slikovnici koju su ilustrirala djeca, uz stihove njihove pedagoginje, a koja na pristupačan i kreativan način približava bioraznolikost rijeke Krke – od izvora do ušća te povezanost rijeke i mora.** Predstavljanje je održano uz nazočnost Šibensko-kninskog župana Paška Rakića, brojnih uzvanika, roditelja i djece, koji su ispunili amfiteatar nadomak Posjetiteljskog centra. Uz uvodnu riječ moderatorice, prisutnima su se obratile ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije mr. sc. Anita Babačić Ajduk, ravnateljica Dječjeg vrtića Smilje Gorana Rakić te pedagoginja Loreta Prgin. Ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije mr. sc. Anita Babačić Ajduk istaknula je: „Ova slikovnica nastala je kroz igru, maštu i istraživanje, ali i kroz neposredan doživljaj prirode. Posebno nam je draga, jer je nastala zahvaljujući dječjim rukama koje su crtale i stvarale dok je njihova pedagoginja oblikovala stihove uz stručnu pomoć djelatnika naše ustanove. Djeca su ovdje, u Posjetiteljskom centru ‘Kanal sv. Ante’, upoznala koliko su rijeka i more zapravo jedna velika, povezana priča i koliko je važno čuvati tu povezanost.“ Posebnu vrijednost događanju dali su najmlađi sudionici – djeca DV Smilje – PO Šibenski tići, koja su kroz dramsko-scenski nastup, recitacije i zajedničku pjesmu oživjela priču o jednoj kapljici i njezinom putovanju kroz prirodu. Slikovnica „Putovanje jedne kapljice“ rezultat je višegodišnjeg rada, istraživanja i kreativnog izražavanja djece, a kroz njezin sadržaj naglašava se važnost očuvanja prirode, bioraznolikosti te razumijevanja povezanosti riječnih i morskih ekosustava. Po završetku programa organizirana je podjela slikovnica sudionicima te razgled izložbenog postava Posjetiteljskog centra „Kanal sv. Ante“. Ovim projektom još jednom je potvrđena važnost suradnje odgojno-obrazovnih institucija i ustanova u zaštiti prirode u edukaciji najmlađih o vrijednostima i očuvanju prirodne baštine. D.G.

**Nova studija znanstvenika iz Australije i Švedske upozorava na opasan trend – ilegalne droge u vodenim putovima više nisu samo društveni problem, već postaju ozbiljan rizik za globalnu bioraznolikost.** Najnovije istraživanje Sveučilišta Griffith i Švedskog sveučilišta poljoprivrednih znanosti, objavljeno ovog ponedjeljka, otkrilo je šokantne podatke o utjecaju kokaina na divlje životinje. Rezultati studije provedene na atlantskim lososima iz švedskog jezera Vättern pokazuju da ribe izložene ovoj drogi u divljini mijenjanju svoje prirodne obrasce kretanja te postaju znatno aktivnije od onih koje nisu bile u doticaju s opijatima. ### Droga u vodi kao "ekološki izazov" Istraživači su pratili kretanje stotinjak lososa nakon što su ih izložili kokainu i njegovom jetrenom metabolitu, benzoilekgoninu. Podaci su otkrili da su ribe pod utjecajem kokaina tjedno prelazile čak 1,9 puta veće udaljenosti u usporedbi s kontrolnom skupinom, dok su oni izloženi metabolitu preplivali dodatnih 12,3 kilometra. Marcus Michelangeli s instituta Australian Rivers ističe kako je svaka abnormalna promjena u ponašanju životinja razlog za ozbiljnu zabrinutost. Prema njegovim riječima, u vodenim putovima diljem svijeta pronalaze se sve veće koncentracije ne samo ilegalnih droga, već i raznih farmaceutskih proizvoda, što stvara opasne koktele koji izravno utječu na ekosustave. ### Otpadne vode pod povećalom Profesor Michael Bertram sa Švedskog sveučilišta poljoprivrednih znanosti naglasio je kako ova otkrića ukazuju na hitnu potrebu za modernizacijom sustava pročišćavanja otpadnih voda. Činjenica da droge dospijevaju u rijeke i jezera više nije samo statistički podatak o kriminalu, već realan ekološki izazov koji zahtijeva sustavno praćenje sastava otpadnih voda. Ovaj problem nije izoliran samo na daleki sjever. Europska analiza provedena prošle godine u 128 gradova već je potvrdila porast ostataka ecstasyja, amfetamina i kokaina u otpadnim vodama. S obzirom na to da podaci Ujedinjenih naroda pokazuju globalni porast broja korisnika kokaina – procjenjuje se da ih je u prošloj godini bilo oko 25 milijuna – znanstvenici upozoravaju da će prisutnost ovih stimulansa u prirodi samo rasti, ostavljajući nepredvidive posljedice na morski i riječni život. D.G.

Morske cvjetnice nisu alge, one imaju korijen, stabljiku, list i cvijet, baš poput kopnenih biljaka. U Jadranu rastu četiri zavičajne vrste, a njihove livade spadaju među najbogatija i najvažnija staništa morskog dna. Posebno mjesto među njima zauzima posidonija (Posidonia oceanica), najrasprostranjenija i ujedno najugroženija morska cvjetnica. Zovu je „plućima Jadrana“ jer proizvodi velike količine kisika, čuva bioraznolikost i pruža sigurno stanište ribljoj mlađi. Posidonija raste samo jedan centimetar godišnje, a neke livade stare su stotinama godina. Upravo zato svako njezino uništavanje gotovo je nepovratno. Najviše je ugrožavaju ljudske aktivnosti: Intenzivno sidrenje Nasipavanje obale Nepropisni ribolovni alati Onečišćenje mora Čuvanjem morskih cvjetnica štitimo obalu od erozije, ublažavamo djelovanje valova i čuvamo život u moru. Ako nestanu one — nestaje i ravnoteža Jadrana. I.M.