OMIŠ - **Građani su dobili novu luku i uređenu rivu, ali otvara se pitanje kome će luka služiti zimi. Brodari upozoravaju na nedostatak mjesta za velike brodove nautičkog turizma i traže dogovor koji bi omogućio da luka koristi i lokalnom gospodarstvu.** Omiš je u svibnju 2025. svečano otvorio novu luku i uređenu rivu, projekt vrijedan gotovo 15 milijuna eura, od čega je oko sedam milijuna eura osigurano iz fondova Europske unije. Uređeno je više od 7.400 četvornih metara prostora, izgrađeno 50 novih komunalnih vezova i 267 metara operativne obale. Riječ je o velikom ulaganju u pomorsku infrastrukturu i izgled grada. Premijer Andrej Plenković na otvaranju nove omiške rive i luke ### Urođeni problem milijunske investicije No, nakon svečanog otvorenja pojavilo se pitanje koje izravno pogađa dio omiškoga gospodarstva: ima li u novoj luci dovoljno mjesta za velike brodove nautičkog turizma koji u Omišu provode zimu? Prema riječima brodara, prošle je zime u omiškoj luci zimovalo 12 do 13 velikih brodova. Iza tih brodova nisu samo vlasnici i plovila, nego i brojne obitelji čiji članovi rade u nautičkom turizmu. Za njih zimski vez nije luksuz, nego važan uvjet za nastavak poslovanja i očuvanje radnih mjesta. Brodari navode da su prije nekoliko dana pozvani na sastanak na kojem im je, kako tvrde, rečeno da je Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije omogućila vezivanje manjih brodica, zbog čega sada nema dovoljno prostora za velike brodove. Smatraju da se time otvara ozbiljan problem koji bi mogao imati posljedice za lokalne radnike i njihove obitelji. Njihovo je pitanje jednostavno: je li se velika javna investicija trebala planirati tako da se pronađe prostor za različite korisnike luke, umjesto da jedni budu potisnuti zbog drugih? > View this post on Instagram > > A post shared by Five Star International (@5star.hr) ### Prijedlog kompromisa: Sezonska zamjena vezova umjesto sukoba interesa Ako manja plovila tijekom zime uglavnom ne izlaze na more, brodari smatraju da bi trebalo razmotriti drukčiju organizaciju vezova. Ne traže nužno da se manjim brodicama oduzme mogućnost korištenja luke, nego predlažu kompromis: zimski vez za velike brodove od 1. listopada do 1. svibnja, a korištenje tih mjesta za komercijalne vezove manjih brodica tijekom ljetne sezone, uz uvjete koje bi utvrdila Lučka uprava. Takav bi model, smatraju, omogućio da luka tijekom cijele godine bude iskorištena na način koji odgovara potrebama različitih korisnika. Pritom se nameće i pitanje javnog interesa. Građani kroz poreze i javna sredstva sudjeluju u financiranju infrastrukture, a europska sredstva također su novac namijenjen razvoju zajednice. Zato je legitimno tražiti transparentne odgovore o raspodjeli vezova, kriterijima dodjele i gospodarskoj koristi koju luka donosi Omišu. Mali brodovi imaju svoje mjesto u životu grada, kao i lokalni stanovnici koji trebaju komunalne vezove. No ni veliki brodovi nautičkog turizma ne smiju se promatrati samo kao plovila koja zauzimaju prostor. Oni su i radna mjesta, prihodi i egzistencija ljudi koji od njih žive. Zato bi bilo važno da Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije javno pojasni koliko je vezova raspoloživo za pojedine kategorije plovila, prema kojim su kriterijima dodijeljeni te postoji li mogućnost sezonske preraspodjele. Nova luka trebala bi biti na korist cijelom Omišu. Ako se dogovorom može omogućiti da male brodice koriste luku ljeti, a veliki brodovi imaju siguran zimski vez, vrijedi otvoriti razgovor o takvom rješenju. Jer smisao javne investicije nije samo izgraditi lijepu rivu, nego osigurati da ona dugoročno služi ljudima, radu i gospodarstvu grada, smatraju brodari. ### Odgovor Lučke uprave: Preraspodjela po županijskim lukama i komercijalne marine Dio odgovora na ova pitanja Morskom HR je prije desetak dana dao ravnatelj Županijske lučke uprave Domagoj Maroević, koji je između ostalog kazao: - Mi ćemo i sada većinu tih brodova preraspodijeliti po lukama u županiji. Pazite, ima tu dosta brodara koji imaju više od 3-4, neki i po deset brodova, tako da ćemo pokušati na neki način, jedan dio od jednog brodara ostaviti u Krilu, a drugi u nekoj drugoj luci. U principu njima je najvažniji taj zimski vez, s obzirom da njihova sezona doista traje dugo, preko šest mjeseci, tako da je u principu samo taj zimski vez njima bitan, a mi u tom zimskom vezu možemo pružiti uslugu u velikom broju luka. **Mogu li takvi brodovi u komercijalne marine ili to nije opcija?** - Mogu što se tiče ovaj zakona I mogućnosti, mogu u komercijalne marine, naravno. No nema puno marina koje mogu prihvatiti brod od 50 metara, ali postoje marine koje mogu prihvatiti I takve brodove. Više o ovoj temi pročiajte u članku niže. Jurica Gašpar **PROČITAJTE JOŠ:** ŠTO NAKON PONIŠTENOG NATJEČAJA? Doznajemo sva rješenja za brodare - Kad zapravo počinje rekonstrukcija Krila Jesenice i gdje će zimovati deseci brodova?DUGI RAT/KRILO JESENICE - Nakon što je u kolovozu poništen 29,27 milijuna eura vrijedan natječaj za rekonstrukciju luke Krilo Jesenice zbog uočenih nepravilnosti u troškovniku, Županijska lučka uprava Splitsko-dalmatinska sprema novi, korigirani natječaj. Ravnatelj ustanove Domagoj Maroević za Morski HR otkriva kada se očekuje raspisivanje novog natječaja teMorski HRJurica Gašpar

**OMIŠ / NEMIRA** – **Velika nevolja koja je pogodila omiško područje ujedinila je jučer i danas čitavu Dalmaciju. Dok je požarna buktinja gutala sve pred sobom, a mještani i turisti se spašavali kako su god znali i umjeli, u borbi za ljudske živote ključnu su ulogu još jednom odigrali lokalni pomorci. Posebno se istaknula nesebična reakcija brodara iz Krila Jesenice koji su, bez službenog poziva, krenuli u sam vrh opasnosti kako bi izvukli ljude zarobljene na obali.** Redakciji portala _Morski HR_ javio se jedan od sudionika ove hrabre akcije, član udruge Privatnih Brodara Krilo, čije svjedočanstvo najbolje opisuje pakao i dramu koja se odvijala na plaži u Nemiri. > _"Pozdrav, evo se javljam kao član Privatnih Brodara Krilo da je iz udruge poslana jučer jedna brodica za spašavanje i evakuaciju ljudi u Nemiri na ničji poziv. Kada smo došli tamo, imali smo što i vidjeti: 300-tinjak ljudi na plaži čeka da ih se evakuira dok iza leđa veliki plamenovi stižu put njih"_ , opisuje dramatične trenutke kriljski brodar. 0:00 /0:07 1× ### Borba s valovima, vjetrom i vatrom Uvjeti na moru bili su izuzetno teški i opasni. Olujni udari bure dosezali su 30 čvorova, a valovi su neprekidno prelijevali preko malih tenderica i brodica kojima se prilazilo obali. Ipak, panici nije bilo mjesta – organizacija je bila brza i efikasna. > _"Pomorska policija je vodila patrolu ispred sa svjetlima, dok smo mi s privatnim tenderima i brodicama prikupljali prvo djecu, majke, starije i jednu trudnicu. Sigurno su zbrinuti bili u roku sat i pol vremena na jedan od putničkih brodova koji je stajao ispred Nemire za prikupljanje i odvoženje kod vatrogasne stanice u Omišu"_ , navodi u svojoj poruci. Unatoč izuzetno nepovoljnim vremenskim prilikama i neposrednoj blizini vatrene stihije, koordiniranom akcijom kriljskih pomoraca i pomorske policije izbjegnuta je velika tragedija, a stotine prestrašenih ljudi sigurno su prebačene na sigurno. 0:00 /0:10 1× Ova akcija još je jedan dokaz solidarnosti i neraskidive veze dalmatinskog čovjeka i mora u najtežim trenucima. Kako zaključuje hrabri Kriljanin: - Kriljani su još jednom dokazali da imaju hrabrost, spremnost i srce za pomoć u nevolji u najgorim trenutcima. D.G.

**Šestu noć Sjedinjene Države napadaju iranske ciljeve, pogođeno je pet mostova u regiji Hormozgan pokraj Hormuškog tjesnaca, a srušen je i toranj za kontrolu pomorskog prometa.** Žestoki američki napadi nastavljaju se unatoč primirju. Iran je odgovorio lansiranjem dronova i projektila na američke baze u zaljevskim zemljama. Kuvajt navodi da je tijekom noći srušio 32 iranska drona. Bijela kuća kaže da nastavljaju razgovore s Teheranom. - Iran i dalje intenzivno razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i želi postići dogovor jer trpi razorne udarce. Važno je da američki narod razumije razlog najnovijih napada na Iran. Prekršili su memorandum o razumijevanju. Njime su se obvezali da neće pucati na trgovačke brodove u Hormuzu. Nažalost, ipak su to učinili, a predsjednik Trump neće sjediti prekriženih ruku, rekla je glasnogovornica Bijele kuće **Karoline Leavitt**. Iran je pojačao napade na zemlje Perzijskog zaljeva nakon američkih udara na njegov teritorij, ciljajući vojne objekte koje koriste američke snage u regiji. Američka vojska je u četvrtak navečer izjavila da je završila svoj najnoviji val napada na Iran, izveden po nalogu predsjednika **Donalda Trumpa** , što je šesta noć zaredom američkih napada. > The IRGC is officially blind in the Gulf of Oman. > > The destruction of the vital maritime surveillance tower in Chabahar cuts off Tehran’s strategic radar. > > With the ironclad U.S. blockade suffocating the regime, they are on the brink. Finish the job. pic.twitter.com/fEf1Ifpa6f > > — سيف الدرعي| Saif alderei (@saif_aldareei) July 17, 2026 > 🇺🇲🇮🇷🔸As a result of US airstrikes on targets in Iran, the naval control tower at the port of Chabahar was completely destroyed and collapsed. > It had been hit twice previously within a week. pic.twitter.com/gA8s3JDkvx > > — Argonaut (@FapeFop90614) July 17, 2026 ### Brodari ponovno izbjegavaju Hormuz SAD provodi pomorsku blokadu iranskih luka, zaustavljena su tri broda koja su plovila prema Iranu. Revolucionarna garda odgovorila je napadima na američke vojne baze u Zaljevu te navodi da će Hormuški tjesnac ostati zatvoren dok Washington ne prihvati pravila Teherana. _"Suradnja s neprijateljem i prolazak miniranom rutom neće donijeti ništa osim žaljenja, gubitaka, kašnjenja u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca te stvaranja globalne energetske krize"_ , navodi Islamski revolucionarni gardijski korpus. Brodarske kompanije izbjegavaju prolazak kroz Hormuški tjesnac uz pomoć američke vojske nakon nedavnog vala iranskih napada. Desetljećima su Perzijskim zaljevom plovili koristeći se sigurnim rutama središnjim dijelom zaljeva koji je uspostavila UN-ova brodarska agencija 1968. No otkad je počeo rat u Iranu potkraj veljače, iranske snage minirale su to područje, prisilivši brodove da se koriste jednim od dvaju plovidbenih pravca blizu iranske ili omanske obale. Od lipnja američka vojska nudi zaštitu brodovima u sklopu operacije koja uključuje desetke tajnovitih naftnih transfera kako bi se nastavio izvoz zaljevskih energenata, koristeći se vodenim i zračnim dronovim, kao i helikopterima koji navode tankere, prenosi HRT. J.T.

**Hrvatski Jadran u ljetnim mjesecima postaje poligon za poreznu evaziju, izrabljivanje radnika i svjesno ugrožavanje sigurnosti plovidbe. Na temelju svjedočanstava i dokaza u posjedu naše redakcije, donosimo priču o jednom od brojnih brodara koji utjelovljuje sve anomalije sustava koji je potpuno zakazao.**

**Hrvatski Jadran u ljetnim mjesecima postaje poligon za poreznu evaziju, izrabljivanje radnika i svjesno ugrožavanje sigurnosti plovidbe. Na temelju svjedočanstava i dokaza u posjedu naše redakcije, donosimo priču o jednom od brojnih brodara koji utjelovljuje sve anomalije sustava koji je potpuno zakazao.**

**Hrvatski Jadran u ljetnim mjesecima postaje poligon za poreznu evaziju, izrabljivanje radnika i svjesno ugrožavanje sigurnosti plovidbe. Na temelju svjedočanstava i dokaza u posjedu naše redakcije, donosimo priču o jednom od brojnih brodara koji utjelovljuje sve anomalije sustava koji je potpuno zakazao. Dok tvrtka službeno prikazuje minimalne prihode i gubitke, stvarni se promet penje na stotine tisuća eura koji, bez ikakve fiskalizacije, nestaju u privatnim džepovima. Radnici se pritom drže na minimalcu i isplaćuju „na ruke”, dok se gosti prevoze poluispravnim brodovima bez izdavanja računa. Sve se to odvija pod nosom nadležnih službi, koje se na brodu gotovo nikada ne pojavljuju ili im se kontrole unaprijed najavljuju. U nastavku donosimo šokantne detalje i dokaze o tome kako se pljačka država dok institucije svjesno žmire.** Posade koje su radile na nekima od ovakvih brodova, javljaju nam se jer su najčešće prevareni na način da im se dio zarade isplaćuje na ruke, a prijavljeni su na minimalac ili nisu uopće prijavljeni, zbog čega se zaposlenici mijenjaju kao na traci. Gostima se u plovidbi uopće ne izdaju računi, već se sve bilježi u bilježnicama, a ako inspektori i dođu, doušnici im sve uredno najave, pa se u tom slučaju zabilježi tek minimalan promet. ### This post is for subscribers only Become a member to get access to all content Subscribe now

Hrvatska se pridružila europskom planu za smanjenje emisija CO2, no očekuje se da će troškove borbe [...]

**Što je dovelo do ovoga? Kad je pandemija covida-19 2020. i 2021. godine preokrenula svjetsku trgovinu naglavačke, brodari su se zatekli u situaciji koja se rijetko viđa: prijevoz robe morem odjednom je bio vrjedniji od zlata, a cijene na spot tržištu narasle su i do deset puta u odnosu na pred pandemijsko doba. Umjesto da poštuju dugoročne ugovore s postojećim klijentima, mnogi su prijevoznici jednostavno okrenuli leđa dogovorenim obvezama i prodali slobodni prostor na brodovima onome tko je više ponudio _— a upravo to je američki regulatorni sud sada proglasio nezakonitim, u slučaju koji bi mogao zauvijek promijeniti pravila igre u globalnoj pomorskoj trgovini._** Krajem travnja 2026. američka Savezna pomorska komisija (FMC) donijela je presudu koja je odmah obišla sve svjetske poslovne novine: hongkonška brodarska kompanija Orient Overseas Container Line (OOCL), podružnica kineskog giganta COSCO, mora platiti 45,6 milijuna dolara odštete stečajnoj masi propalog američkog trgovačkog lanca Bed Bath & Beyond. Radi se o najvećoj odšteti u cijeloj povijesti te regulatorne komisije, osnovane još 1961. godine. Glavna upravna sutkinja Erin Wirth u svojoj je odluci od čak 203 stranice zaključila da OOCL nije u dobroj vjeri ispunio ugovorene obveze o brodskom prostoru, da se osvećivao klijentu kad je ovaj podnio pritužbe, te da je namjerno odbijao pregovarati. Umjesto dogovorenih isporuka, kompanija je prostor preprodavala po puno višim cijenama drugima. ### **Kako je Bed Bath & Beyond ostao bez brodskog prostora?** Bed Bath & Beyond — nekad jedan od najvećih američkih prodavača kućanskih potrepština, s više od tisuću trgovina — imao je s OOCL-om dugoročni ugovor o prijevozu robe iz Azije. No prema navodima iz tužbe, u 2020. godini OOCL im je osigurao samo 70% dogovorenog kapaciteta, a u nekim trenucima 2021. i 2022. čak samo 53%. Tvrtka je bila prisiljena kupovati skupi prijevoz na slobodnom tržištu, što je samo pogoršalo njezine ionako teške financijske prilike. U travnju 2023. Bed Bath & Beyond proglasio je stečaj i ubrzo likvidirao sve svoje trgovine. Stečajni upravitelj podnio je tužbu i tražio čak 165 milijuna dolara. Sutkinja Wirth odbila je veći dio zahtjeva — posebno one vezane uz troškove kašnjenja i prekovremenog prijevoza — ali je dosudila 45,6 milijuna, što je i dalje iznos bez presedana u ovoj vrsti postupka. ### Što kažu svjetski mediji? Specijalizirana brodarska publikacija gCaptain naglašava da presuda "jasno govori o obvezama brodara prema ugovornim klijentima u vremenima ekstremnog tržišnog poremećaja", te da FMC staje na stranu stava kako brodari moraju ravnomjerno rasporediti raspoloživi prostor između svih ugovornih kupaca, čak i kad je potražnja veća od ponude. Portal The Loadstar upozorio je da presuda "može naznačiti u kojemu smjeru regulator gleda na slične tužbe" ostalih kompanija koje čekaju na red. Maritime Executive ističe da slučaj nije usamljen: Samsung Electronics, QVC, Dollar General i niz drugih uvoznika podnijeli su slične tužbe iz doba pandemije, i to ne samo protiv OOCL-a, nego i protiv MSC-a, Evergreena, CMA CGM-a i HMM-a. Splash247 procjenjuje da bi presuda mogla **_"promijeniti način na koji oceanski prijevoznici poštuju ugovore o uslugama" u budućim kriznim situacijama_**. Španjolski stručni portal MasContainer sažeo je to ovako: _FMC je otvorenoga srca zatvorio vrata tezi da su kršenja ugovora za vrijeme pandemije bila samo "normalna tržišna prilagodba"_ — regulatorni odgovor govori drukčije. ### Zašto nas to sve uopće tiče? Na prvi pogled, radi se o sporu između jedne propale američke trgovačke firme i kineskog brodara, daleko od naše svakodnevice. No globalna pomorska trgovina pokriva otprilike 80% sve svjetske razmjene robe — od odjeće i elektronike do hrane i sirovina. Kad brodarski divovi mogu kršiti ugovore bez posljedica, krajnji gubitnici su uvijek maloprodajni lanci, a na kraju krajeva — potrošači, jer troškovi završe u cijeni police. Pandemijska kriza opskrbnih lanaca bila je egzotičan, kaotičan trenutak u povijesti trgovine. No pravne posljedice tog kaosa tek sada postaju jasne — i one će oblikovati ponašanje brodarskih kompanija u sljedećoj krizi, bila ona nova pandemija, rat, ili klimatska katastrofa koja blokira neki ključni plovni put. U tom smislu, 45 milijuna dolara koje OOCL mora platiti nisu samo odšteta za propalu firmu — to je signal cijeloj industriji. ### **Što sada?** OOCL ima 22 dana za podnošenje prigovora, a konačnu odluku mora potvrditi i cjelokupna komisija FMC-a. Kompanija je do sada tvrdila da je cijeli spor jednostavno ugovorno pitanje koje ne spada u nadležnost regulatora — argument koji je sutkinja Wirth odlučno odbila. Ako presuda ostane na snazi, tiskovne najave o "rekordnoj kazni" brzo će dobiti nastavak u obliku novih, sličnih slučajeva koji prolaze kroz isti regulatorni stroj. **_Za brodare, poruka je jasna: ugovor je ugovor — čak i kad more nosi zlato._** Milo Miklaušić, kap.

**IRGC je uveo je sustav naplate i izdavanja dozvola za trgovačke brodove koji žele proći kroz Hormuški tjesnac. Izgleda da .brodari sada moraju podnijeti zahtjev za prolaz, nakon čega slijedi sigurnosna provjera.** U strogom se postupku analiziraju podaci o brodu, vlasništvu i eventualnim vezama s državama koje Iran smatra neprijateljskima. Ako brod prođe sigurnosnu provjeru, slijedi pregovaranje o uvjetima tranzita. Sustav se temelji na modelu s više razina cijena, gdje povoljnije uvjete dobivaju brodovi iz “prijateljskih” država. Cijene tranzita nisu male. Donja granica za tankere procjenjuje se na oko 1 dolar po barelu tereta, dok za VLCC brodove ukupni trošak može dosegnuti i do 2 milijuna dolara po prolazu. Plaćanje se vrši u kriptovalutama ili kineskim juanima, čime se zaobilazi američki financijski sustav i smanjuje izloženost sankcijama, prenosi Pomorac.hr. Jednom kad brod izvrši uplatu on dobiva jedinstveni kod za prolaz, koji vrijedi za jedno tranzitno putovanje kroz tjesnac. Tijekom plovidbe, brod se mora javiti na kontrolnoj točki između otoka Qeshm i Larak, gdje putem VHF-a potvrđuje identitet i dobiva pratnju iranskih sigurnosnih snaga. Pratnja se nastavlja sve do izlaska iz Hormuškog tjesnaca prema Omanskom zaljevu. J.T.

**Brodari iz najjače euro ekonomije predlažu uvođenje civilne pomorske službe kako bi ojačali otpornost države u kriznim situacijama i osigurali kontinuitet opskrbnih lanaca.** Prema prijedlogu, mladi bi dio buduće vojne obveze mogli odraditi na trgovačkim brodovima. Tijekom tog razdoblja stekli bi praktična znanja i iskustvo plovidbe, a ujedno bi činili rezervu kvalificirane radne snage za krizne situacije – bilo za održavanje logističkih lanaca ili potporu vojnim operacijama na moru, piše Splash247. Njemačka inicijativa dolazi u trenutku kada sigurnosni rizici na ključnim pomorskim rutama rastu – od Perzijskog zaljeva i Crvenog mora do Baltika i Indo-Pacifika. Globalni su opskrbni lanci i pomorci trenutačno ranjivi u slučaju sukoba ili poremećaja, pa Nijemci eto traže alternativna rješenja jer im se 60 posto uvoza i izvoza odvija morem. Brodari upozoravaju na problem – nedostatak domaćih pomoraca koji bi u kriznim situacijama mogli preuzeti ključne operacije. Plan tako predviđa jednogodišnji angažman na brodu, čime bi se stvorila civilna pomorska rezerva i smanjila ovisnost o stranog radnoj snazi, primjerice Filipincima koji čine najveći broj pomoraca na komercijalnim brodovima koji plove svjetskim morima. Njemačka inače raspolaže flotom većom od 1.700 brodova i snažnom pozicijom u kontejnerskom prijevozu, no bez stabilne baze domaćih pomoraca, ta "brojčana" snaga tijekom kriza može biti itekako ograničena. J.T.

**Njemački ministar obrane Borisa Pistoriusa odlučio je ne poslati njemačke ratne brodove u područje Zaljeva u svrhu zaštite trgovačke flote.** Njegova se odluka nije pretjerano svidjela Savezu njemačkih brodara.**** -**** Mi smo s čuđenjem primili vijest da Njemačka neće sudjelovati u eventualnoj misiji zaštite trgovačkih brodova u Zaljevu - priopćio je Savez njemačkih brodara (VDR), prenosi HRT. U priopćenju se još navodi kako su zemlje G7, a time i Njemačka, nedavno naglasile kako su potrebne mjere i napori kako bi se osigurao siguran prolaz za civilna plovila kroz Hormuški tjesnac. - Njemačka nije dio ovog rata, a mi to ne želimo ni postati - rekao je njemački kancelar Friedrich Merz prilikom posjeta Norveškoj u petak. Podsjetimo, u četvrtak je po prvi put jedan brod njemačkog brodara postao žrtvom sukoba na Bliskom istoku. Iako nije pogođen direktno nastradao je od pogotka šrapnelima, nakon čega je na brodu izbio požar koji je brzo ugašen. J.T.

_SPLIT -_**Drugo izdanje CROYA Charter Showa, održano od 29. rujna do 1. listopada u Splitu, okupilo je vodeće svjetske predstavnike luksuznog segmenta nautičkog turizma i potvrdilo Hrvatsku kao jednu od najatraktivnijih destinacija za luksuzni charter.** - Brodari, centralni agenti, charter brokeri iz cijelog svijeta, naši izlagači i posjetitelji – svi su jako zadovoljni, a to nam je najbitnije -**** poručila je Maja Ban, članica organizacijskog odbora CROYA Charter Showa. Tijekom tri dana održavanja, CROYA 2025. okupila je na Zapadnoj obali čak **49 luksuznih plovila** - motornih jahti, katamarana, jedrilica i motornih jedrenjaka - koje je u ime charter management tvrtki predstavilo **19 centralnih agenata**. Svi su oni impresionirali preko **250 charter brokera** i posjetitelja iz cijelog svijeta. Sajam je poslužio kao idealna poslovna platforma za umrežavanje, sklapanje suradnji i promociju Hrvatske. Da je riječ o sajmu koji je u vrlo kratkom vremenu postao nezaobilazan u međunarodnom kalendaru nautičkih charter sajmova slažu se i izlagači. - Sajam je nadmašio naša očekivanja. Osim što smo ostvarili nove kontakte za buduće suradnje, svi zajedno ovdje promoviramo Hrvatsku kao jednu od top destinacija za charter na svijetu _-_ istaknula je **Marija Perić** , predstavnica tvrtke Aventur, ujedno jedna od **17 izlagača** koji su na sajmu predstavili svoj asortiman. Centralni agent Frederic Cretin iz Camper & Nicholsons-a, složio se da su ovakvi sajmovi od iznimne važnosti, ne samo jer omogućuju upoznavanje plovila, nego i članove posade na njima te usluga koje pružaju: - Dolazak na CROYA Charter Show potiče posjetitelje da otkriju ovu destinaciju, još uvijek nepoznatu mnogima, te da steknu dojam o Hrvatskoj - o njezinoj ponudi, kvaliteti jahti koje ovdje plove, ali i o profesionalnosti i kulturnoj raznolikosti posada. Ove godine predstavljeno je gotovo 50 jahti i smatram da je sajam, već u svom drugom izdanju, napravio izniman posao u organizaciji događanja. Važnost prilike da na jednom mjestu razgledaju plovila, upoznaju se s posadom i uslugama koje nude istaknuo je i __ charter broker Noyan Mutlugil, predsjednik TYBA Show odbora, turskog udruženja jahti i brokera: - Plovila su impresivna, većina izgleda daleko bolje uživo nego u e-brošurama, što potvrđuje da ništa ne može zamijeniti susret uživo s brodom, posadom i kapetanom. Vjerujem da će CROYA Charter Show rasti iz godine u godinu, a mi ćemo ga uvijek podržavati - rekao je Mutlugil i istaknuo: - Važno nam je na ovakvim događanjima saznati više o vašim propisima, licencama za charter, novostima u Hrvatskoj i novim itinerarima. Naravno, svi znamo pronaći na mapama charter luke, ali uvijek je bolje čuti informacije izravno od profesionalaca i upravo je zato ovaj događaj toliko vrijedan. Sudeći po dojmovima sudionika, CROYA Charter Show je i ove godine ispunio svoje glavne ciljeve - promociju Hrvatske kao luksuzne nautičke destinacije, predstavljanje ponude domaće flote plovila i pružanje prilike izlagačima da pokažu svoje proizvode i usluge povezane s luksuznim charterom. - Split se pokazao kao pun pogodak za ovakav tip događanja. Vrlo je malo lokacija u svijetu koje mogu biti domaćini ovakvom sajmu u samom centru grada _-_ zaključila je Ban i otkrila kako je sljedeće izdanje CROYA Charter Showa planirano za kraj rujna i početak listopada 2026. već u pripremi. Uz zahvalu svima koji su podržali organizaciju projekta, predsjednik CRO.Y.A. udruženja Stipe Petričević je istaknuo: - CROYA Charter Show nije samo izložba brodova -**** on je susret ljudi, ideja i budućnosti charter industrije. Ovdje su se protekla tri dana stvarala nova partnerstva, rađale nove ideje i pokazivalo najbolje od onoga što ova industrija nudi. Hvala svima koji su svojim doprinosom podigli vrijednost ovog događaja i učinili ga posebnim. Vjerujemo da je ovo tek početak još veće priče i vidimo se i iduće godine! Presjek najboljih trenutaka CROYA Charter Showa 2025. možete pogledati i kroz službeni aftermovie _OVDJE_. CROYA Charter Show 2025. održao se u sklopu Splitskog festivala jedrenja, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta RH. Partneri u realizaciji ovogodišnje CROYA-e bili su Hrvatska turistička zajednica, Grad Split, Turistička zajednica grada Splita, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije, Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije, ACI Marina Split i Hrvatska gospodarska komora. _Sponzorirani članak_

**Radovi na kapitalnom projketu, rekonstrukciji splitskog gata sv. Petra, bi prema planu trebali započeti početkom listopada 2025. i trajati dvije godine.** Projekt koji bi trebao modernizirati i unaprijediti infrastrukturu jedne od ključnih hrvatskih putničkih luka, stvorit će se dva nova veza i 5300 kvadrata novih operativnih površina, proširit će se gat i generalno će se stvari unaprijediti. No, mali su brodari zabrinuti oko toga gdje će oni obavljati svoj, za iduću sezonu ugovoreni posao. Alternativni vezovi koje je ponudila Lučka uprava Split, poput vanjskog dijela luke, prema riječima brodara nisu prikladni zbog visine rive i kako tvrde drugih tehničkih ograničenja. Prvog čovjeka Lučke uprave Split, **Vicu Mihanovića** , upitali smo kakav je plan oko malih brodara i njihovog nezadovoljstva pa evo što nam je na tu temu rekao: _" Oni preko dvije godine znaju za projekt i oko toga kompromisa nema. Strpili smo se i pričekali da sezona prođe, no radovi sada moraju krenuti. I ne samo da će radovi krenuti već se mijenjaju i pravila što se vezivanja tiče. Do sada je praksa bila da se njih čak osam vežu jedan na drugoga. To se sada mijenja. Naime, novim Pravilnikom biti će dopušteno da se jedan na drugog vežu najviše tri broda čime se odmah smanjuje i kapacitet vezova. Ovo je jako bitno s obzirom na sigurnost, a projekt je generalno jako bitan i nema alternative._ _Što se zamjenih vezova za vrijeme radova tiče ponuđeni su im vanjski vezovi, ponuđen je dio Zapadne obale u nadležnosti ŽLU, ponuđen je Omiš, pa mislim čak i Kaštela. Mi smo u komunikaciji s malim brodarima, cijenimo njihovu djelatnost, no smatramo da su alternative dobre i da će svi biti zadovoljni" -_ rekao nam je ravnatelj Lučke uprave Split Vice Mihanović. J.T.

**Radovi bi prema planu trebali započeti početkom listopada 2025. i trajati dvije godine.** Projekt koji bi trebao modernizirati i unaprijediti infrastrukturu jedne od ključnih hrvatskih putničkih luka, no nisu svi prezadovoljni. Iz Hrvatske udruge privatnih brodara (HUPB), tijekom radova luka Split, koja je središnja točka njihova poslovanja, za njih će biti zatvorena, čime će im biti onemogućeno pristajanje, opskrba, kao i ukrcaj i iskrcaj gostiju. Udruga je već prošle godine upozorila na taj problem te uputila dopis Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (MMPI), istaknuvši kako bi višegodišnja obustava vezivanja imala teške posljedice, ne samo na operativno poslovanje brodara, već i na turističku ponudu Splita. Alternativni vezovi koje je ponudila Lučka uprava Split, poput vanjskog dijela luke, prema riječima brodara nisu prikladni zbog visine rive i drugih tehničkih ograničenja, a poslovi su im kažu već dogovoreni. I tako mali brodari ističu svoju važnost za hrvatsku ekonomiju pa šalju požurnice i nekoliko njima prihvatljivih rješenja: _"Izvođenje rekonstrukcije u dvije faze, postavljanje pontona kao privremenog rješenja, osiguranje dodatnih vezova u luci Split, uvođenje prihvatljivih cijena vezova na Zapadnoj obali te uređenje vezova u Sjevernoj luci. Posebno su istaknuli i nužnost ubrzanja radova u luci Krilo" -_ napisali su u poruci županu SDŽ Blaženku Bobanu. Lučku smo upravu Split zatražili stav i ideju u kojem će smjeru po ovom pitanju ići i po dostavljenom odgovoru obavijestit ćemo zainteresiranu javnost. J.T.

**Hrvatska udruga privatnih brodara pohvalila se rezultatima ostvarenim u 2024. godini, a kažu da na temelju pokazatelja tijekom ovogodišnje sezone već sada mogu najaviti da će brojke u 2025. također biti u porastu u odnosu na 2024. godinu.** ### "Prošle godine zaradili smo 370 milijuna eura, ove godine još i više" Prema službenim podacima, u 2024. godini mali brodari ostvarili su bruto prihod od 369,4 milijuna eura, što je rast od 22 posto u odnosu na 2023. Dobit prije oporezivanja iznosila je 50,8 milijuna eura, što predstavlja povećanje od 30 posto, dok je u proračun uplaćeno 67,7 milijuna eura poreza i doprinosa, 25 posto više nego godinu ranije. U sektoru je zaposleno gotovo 2.900 ljudi, flotu čini 482 plovila, a činjenica da 95 posto gostiju dolazi iz inozemstva dodatno potvrđuje konkurentnost hrvatske ponude na svjetskom tržištu. Smatraju da je njihov poseban značaj sezona koja traje šest mjeseci. Tvrde da brodari ostvaruju stabilan rast bez državnih subvencija, sami financiraju modernizaciju i zapošljavanje, reinvestiraju dobit te uvode inovacije u dizajn plovila i digitalne alate, a posebno je zanimljivo njihovo spominjanje "ekoloških rješenja u skladu s međunarodnim standardima". RECEPT ZA KATASTROFU U KRILU JESENICE Gomila opasnih tvari i tekućina odložena je tik uz suhu travu, stare drvene brodove i borove!Mještani Krila Jesenice prošlog tjedna proživljavali su pravu dramu u požaru koji je opustošio 250 hektara površine. Izgorjeli su borova šuma, maslinici, vinogradi, a resursi potrošeni za gašenje su također impresicni, jer je požar gasilo 150 vatrogasaca, s 50-ak vozila, kao i zračne snage. U strahovitoj borbiMorski HRJurica Gašpar ### "Potrebno pojednostaviti administraciju i osigurati jedinstvena pravila duž obale" Brodari smatraju da im najveći izazov i dalje ostaje nedostatak adekvatnih zimskih i ljetnih vezova. "Više od stotinu plovila još uvijek čeka na potrebnu infrastrukturu. Stoga je nužno ubrzati investicije u lučke kapacitete, pojednostaviti administrativne procedure i osigurati jedinstvena pravila u lukama duž obale. Time bi hrvatski mali brodari mogli još snažnije konkurirati na svjetskoj razini i nastaviti značajno doprinositi nacionalnom gospodarstvu. S obzirom na ostvarene rezultate i najavljeni nastavak rasta, Hrvatska udruga privatnih brodara poziva da se ovaj stručno organiziran sektor i dalje prepoznaje kao pouzdan partner državnoj politici i razvoju infrastrukture, kako bi se osigurao daljnji rast i puni potencijal jednog od najvažnijih pokretača turističkih rezultata", poručuju iz Udruge. D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** VIDEO: NEVJEROJATNO Građanima hitno upozorenje za štednjom vode u Korčuli, dok brodari pumpaju brodove bez granica!KORČULA - Stanovnici Korčule ogorčeni su činjenicom da su neki potpuno nedisciplinirani po pitanju štednje vode, u trenucima kad imzbog prevelike potrošnje, doslovno prijeti zatvaranje slavina. Posebno ih smeta bahatost pojedinih brodara koji se uopće ne obaziru na probleme lokalnih stanovnika, pa bez ograničenja pumpaju vodu u svoje brodove, iakoMorski HRJurica GašparŠOKANTAN IZVJEŠTAJ IZ KRILA JESENICE Bruse brodove, bacaju kemikalije i opasni otpad u more, strujni kabeli posvuda: „Užga li se ovo, neće nas Bog spasit'“Svratili smo do Krila Jesenice. Ilegalne luke, nastale od bacanja građevinskog i ostalog opasnog otpada u more, a u kojoj je jednako tako ilegalno smješteno više od 130 mini kruzera domaćih vlasnika. Osim što nemaju ama baš nijedan atest za boravak u ovakvoj luci, oni se prema moru i dalje ponašaju kao smetlištu. Ono što smo zatekli je strašno! Brodovi, dok su još u moru, se bruse, lakiraju i polijevaju kemikalijama (na upit jednome od njih, dobili smo odgovoru da brod polijevaju solnom kiselinom). Prazna ambalaža i bačve na kojoj su naljepnice za opasne tvari, stoji razbacana uokolo na plaži i na dnu uvale, a visokonaponski kabeli sa nezaštićenim žicama, razapeti su posvuda, zrakom, u moru, po tlu... "Nedavno je jedna jahta izgorjela u makarskoj luci, a dogodi li se ovdje havarija, sam Bog nas neće spasiti", kaže jedan Kriljanin, koji nam potvrđuje kako institucije za ovo sve znaju i desetljećima žmire, dok se ne dogodi veliko zlo.Morski TV

KORČULA -**Stanovnici Korčule ogorčeni su činjenicom da su neki potpuno nedisciplinirani po pitanju štednje vode, u trenucima kad imzbog prevelike potrošnje, doslovno prijeti zatvaranje slavina. Posebno ih smeta bahatost pojedinih brodara koji se uopće ne obaziru na probleme lokalnih stanovnika, pa bez ograničenja pumpaju vodu u svoje brodove, iako je to, odlukom Vodovoda od sada zabranjeno.** Podsjetimo, Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovsko-mljetski vodovod objavio je upozorenje stanovnicima istočnog dijela otoka Korčule i zapadnog dijela poluotoka Pelješca da drastično ograniče potrošnju vode, bez koje bi, ako ne pripaze, mogli brzo i ostati! Javnosti je stoga poslano upozorenje da prestanu zalijevati zelene i poljoprivredne površine i nogometna igrališta, prati javne površine, prestanu prati vozila, ali i puniti i prati brodove. U Gradu Korčuli uvedeno je vremensko ograničenje (zabrana) punjenja tankova plovila u razdoblju od 17:00 do 22:00 sata. Na ovo kao da su se oglušili pojedini brodari, na što posljednjih dana uporno upozorava Korčulanin **Julije Urban**. 0:00 /1:05 1× - Očito nedostaje političke hrabrosti za donošenje konkretne odluke kojom bi se grad spasio od potencijalne katastrofe izazvane nestašicom vode. Jer, da je hrabrosti bilo, trabakulama bi se naložilo da se vodom pune na kopnu, gdje stanje nije alarmantno. Neka onda oni svoje goste i putnike pozovu na štednju i racionalno korištenje dok borave na otoku. Grad i građani trebaju biti na prvom mjestu. Vodu treba prvenstveno osigurati za njih. Zar je nekome važnije da se trabakule pune vodom dok gradu/otoku prijeti katastrofa? - poručio je Urban dok je objavio i ove nevjerojatne kadrove. 0:00 /2:25 1× Jurica Gašpar **PROČITAJTE JOŠ:** UPOZORENJE NA ALARMANTNO STANJE: “Potrošnja Pelješca i Korčule drastično prelazi maksimalni dotok vode, smanjite potrošnju!”Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovsko-mljetski vodovod objavio je upozorenje stanovnicima istočnog dijela otoka Korčule i zapadnog dijela poluotoka Pelješca da drastično ograniče potrošnju vode, bez koje bi, ako ne pripaze, mogli brzo i ostati! - Nastavno na naša ranija priopćenja, ovim putem NAGLAŠAVAMO:U proteklom tjednu potrošnja vode na području zapadnog dijela poluotoka PelješcaMorski HRJurica Gašpar

KRILO JESENICE - **Nakon što je usred noći iznad Krila Jesenice na dva različita mjesta buknuo požar koji se i dalje, unatoč borbi 140 vatrogasaca na terenu i zračnim snagama i dalje širi, javili su se i zabrinuti brodari čiji brodovi stoje nagomilani u neadekvatnoj divljoj luci koji su sami ilegalno nasuli. Priznaju sada da nemaju adekvatnu opremu za ovakvu vrstu havarije.** - Noćas, malo prije 3 sata, iznad Sumpetra i Krila Jesenice buknuo je požar koji i dalje nije pod kontrolom te se opasno približio naseljenom području. Na terenu su 133 vatrogasca, 44 vozila i 3 kanadera, ali i svi stanovnici ovoga područja koji štite svoje domove. U ovoj dramatičnoj situaciji moramo istaknuti da su u opasnosti i naše luke koje nisu opremljene za borbu s požarima te nemaju osnovnu infrastrukturu poput hidranata i druge potrebne opreme. Unatoč svemu, nadamo se da će požar uskoro biti stavljen pod kontrolu - poručili su ### Vatrogasni zapovjednik: "Najveći su problem drveni brodovi!" Da su Krilo Jesenice ekološka i sigurnosna bomba, Morski HR je pisao još u siječnju ove godine Luka Krilo Jesenice nije adekvatno opremljena za učinkovitu protupožarnu zaštitu, što predstavlja značajan sigurnosni rizik. Naime, zbog gusto natiskanih brodova, često drvenih, te nedostatka evakuacijskih putova za brodove i ljude, gašenje požara u luci je otežano i svaka intervencija ovisi o brzini dojave. Postoji višestruka opasnost od požara s obzirom na raspored brodova, prisustvo zapaljivih materijala i električnih instalacija u i oko brodova, što je već dovelo do nekoliko požara u luci. Stručnjaci su istaknuli kako je luka potencijalna ekološka i sigurnosna bomba zbog ovih uvjeta i nužnost je izrade protupožarnog plana za područje. Konkretnije, glavni vatrogasni zapovjednik Splitsko-dalmatinske županije **Ivan Kovačević** naglasio je da uspješnost vatrogasnih intervencija u Krilu ovisi o pravovremenoj dojavi, a iako vatrogasci imaju taktiku za takve situacije, jasno je da bi bilo dobro imati i protupožarni plan za ovu luku. Pristup je otežan zbog velikog broja brodova koji su često natiskani jedan uz drugi, dok su požarni incidenti povezani i s ostalim faktorima poput nedozvoljenog odlaganja građevinskog i drugog otpada u lučkom području. Foto: Morski HR U Krilu Jesenice izbilo je već i nekoliko požara, a s nagomilanim brodovima, porazbacanim zapaljivim sredstvima te strujnim kabelima u moru i prema brodovima, više puta su se pokazale kao potencijalna ekološka i sigurnosna bomba, a struka govori da se ova opasnost ne smije ignorirati. Planovi za sanaciju i izgradnju nove luke uključuju izgradnju infrastrukture koja će omogućiti sigurniji privez i potencijalno bolju protupožarnu zaštitu, ali ti projekti su u tijeku i očekuju se tek u narednim godinama. Ukratko, luka Krilo Jesenice trenutno nema adekvatnu protupožarnu opremu i planove, a sigurnosni rizici su visoki zbog gustoće plovila, zapaljivih materijala i složene infrastrukture. D.G.

**Hrvatska udruga privatnih brodara uputila je Morskom HR zahtjev za objavu ispravka navoda u tekstu: "****MJEŠTANI TVRDE Luksuzna jahta iz Splita izbacila fekalne vode na Molatu: "Pa ovdje se djeca kupaju!****", kojeg objavljujemo u cijelosti.** Na web portalu www.morski.hr u petak 27.06.2025. godine, objavljen je tekst autora inicijala J.T. s naslovom **"****MJEŠTANI TVRDE Luksuzna jahta iz Splita izbacila fekalne vode na Molatu: "Pa ovdje se djeca kupaju!****"** s fotografijama, a u sadržaju kojeg se navode neistinite informacije o putničkom brodu "Argo" iz Splita, kako slijedi: _"Čitatelj nam piše kako je superluksuzna jahta imena "Argo" iz Splita ispustila fekalne vode u pristanistu Lučina na otoku Molatu._ _Fekalije su navodno ispuštene na mjestu na kojem se mještani s druge strane mula kupaju, a djeca uživaju u skakanju s njega._ _Oko luksuzne jahte na kojoj tjedni boravak dođe oko 200 tisuća eura plutale su mrlje ispuštenih otpadnih voda pa pretpostavljamo da iduće kupanje i neće btii toliko ugodno._ _- Nimalo lijep prizor, kako za pristanište. tako i za 55 metarsku luksuznu jahtu izgrađenu za charter s privatnom teretanom. Jahta inače prima 26 putnika, smjestenih u 13 kabina o kojima brine 15 članova posade._ _Što li je nadahnulo kapetana luksuzne jahte da izbaci fekalne vode u jednoj čistoj i mirnoj uvali u kojoj su ga domaćini ljubazno primili?_ _Koliko je sličnih nedjela i zašto na more dolaze oni koji ga ne vole? Sve su to legitimna pitanja. Ispuštanje fekalnih voda brodova unutar 12 nautičkih milja od obale Republike Hrvatske regulirano je Pomorskim zakonikom, no zapovjednika ove luksuzne jahte to izgleda previše ne zanima. Agenciju koja iznajmljuje spomenutu jahtu upitali smo za komentar i o njihovom ćemo odgovoru obavijestiti javnost."_ Iznesene tvrdnje su neistinite i netočne što, između ostalog, nedvojbeno proizlazi iz zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu broda sastavljenom od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije Zadar. Naime, postupajući po prijavi, a nakon objavljenog članka, proveden je inspekcijski nadzor tijekom kojeg je, uvidom u dokumentaciju te fizičkim pregledom broda i uređaja utvrđeno kako predmetni brod posjeduje uređaj za tretiranje otpadnih voda -MSD-III biological sewage treatment plant, a sve sukladno Rezoluciji IMO-a MEPC 227(64). Dakle, osim što je članu moje stranke objavom Vašeg članka nastala nesaglediva šteta, protiv istog je, a kao posljedica objavljenog članka, podnesena prijava te je proveden inspekcijski nadzor, a što je istom uzrokovalo daljnje neugodnosti i poremećaje u redovnom poslovanju. Stoga, temeljem čl. 40. Zakona o medijima, Hrvatska udruga privatnih brodara zahtijeva objavu ovog ispravka objavljenih informacija, i to tako da se u cijelosti poštuje čl. 41. ZoM-a, odnosno da se ispravak mora objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi, a izrijekom uskraćuje svoju suglasnost da bi se ispravak smio objaviti među reagiranjima ili pismima čitatelja. Obzirom da se rado o elektroničkoj publikaciji, ispravak i informaciju na koju se odnosi ima se označiti i povezati linkom. Konačno, moja stranka nadalje ističe kako predmetni potencijalno klevetnički članak nije izoliran slučaj, već opetovana objava neistinitih neprovjerenih informacija koje Vaš portal objavljuje spominjući razne članove moje stranke. Pa je tako, primjerice dana 29.06.2025. godine objavljen članak pod naslovom "VIDEO - S Jahte kod Zlarina igrali golf: 'Loptice išle svuda - i u more i u borove!'", s fotografijama, pri tom implicirajući kako se na taj način onečišćuje more i okoliš. Međutim, ovim putem se ističe kako se na predmetnom brodu koriste biorazgradive loptice koje se, u pravilu, personalizirano izrađuju za potrebe vlasnika i koje posjeduju sve potrebne ateste te su u potpunosti sigurne za korištenje u morskom okolišu, odnosno njihova uporaba je u skladu s ekološkim i sigurnosnim standardima koji se primjenjuju u suvremenom jahtingu. Slijedom svega prethodno navedenog, ovim putem pozivate se da prije stihijske objave članaka izvršite provjere zaprimljenih informacija, i "dobronamjernih" dojava čitatelja, budući će, u protivnom moja stranka i njeni članovi biti prisiljeni zaštitu svojih prava tražiti pred nadležnim pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. O objavi ispravka ovisit će koje će postupke i u kojem opsegu Hrvatska udruga privatnih brodara i njeni članovi pokrenuti protiv Naslova i glavnog urednika. D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** Javio nam se kapetan jahte optužene za izbacivanje fekalija kod Molata: “Spreman sam odgovarati ako se dokaže krivnja bilo kojeg člana posade!”Jučer smo od čitatelja saznali za neugodnu situaciju na otoku Molatu. Naime, građani tvrde da je iz luksuzne superjahte “Argo” ispuštena određena količina fekalija u čisto more gdje se po danu kupaju i djeca. Kapetan sve dematira. Mailom nam se nakon objave teksta javio sam zapovjednik broda “Argo 1″, gospodinMorski HRJosip Tokić

**- Izvlačenje potonulog broda "Pacific" iz luke Krilo Jesenice započelo je ovih dana. Iako se radi o izuzetno zahtjevnom procesu, prema fotografijama snimljenima iz zraka, kraj se polako nazire - napisali su iz Udruge privatnih brodara na svojoj****web stranici****.** Brod Pacific, dug oko 42 metra i kapaciteta 36 gostiju, potonuo je krajem prosinca prošle godine u luci Krilo Jesenice. Potonuo je u ranim jutarnjim satima 29. prosinca 2024. i završio na dubini između 15 i 20 metara, ispod niza drugih privezanih brodova, što ne olakšava samo izvlačenje. U ovom privezištu je natiskano više od 120 malih kruzera koji tijekom sezone prevoze turiste na krstarenja i izlete po Jadranu. J.T. PROČITAJTE JOŠ: U luci Krilo potonuo 40 - metarski brod. Vatrogasci spriječili ekološku katastrofuDobrovoljno vatrogasno društvo Dugi Rat dobilo je dojavu o potonuću broda Pacific u luci Krilo. Zbog izlijevanja nafte bilo je hitno potrebno postaviti zaštitne barijere kako bi se spriječilo širenje naftne mrlje. DVD Dugi Rat kontaktirao je DVD Gomilicu s molbom za slanje zaštitnih barijera. O potrebi postavljanja barijera obaviještenaMorski HRJosip TokićKRILO JESENICE SU EKOLOŠKA I SIGURNOSNA BOMBA Vlasniku potonulog broda ispod natiskane mase mini-kruzera stigle četiri ponude za vađenjeVlasniku broda Pacific dugog 45 metara, koji je prošlu subotu potonuo usred gomile nasutog otpada u Krilu Jasenice, stigle su četiri ponude za vađenje broda koje bi trebalo biti obavljeno u idućih nekoliko dana, doznaje se u Županijskoj Lučkoj upravi Split. - Splitska Lučka kapetanija izdala jeMorski HRJurica Gašpar

**Turistička sezona nam je pred vratima, a mnogi će našim morem ploviti putničkim brodovima koji su prilično stari. U prosjeku - oko 20 godina. Doduše, starost putničkih brodova u Europskoj uniji još je i veća - imaju oko 29 godina. No zato naši brodari nastoje "pomladiti" hrvatsku flotu.** Najmlađi hrvatski linijski brodar s prosječnom starošću plovila od četiri i pol godine popravio je "krvnu sliku" naše flote putničkih brodova. Na splitskom području plove dvije prinove stare godinu dana: - Mi smo jako zadovoljni ovim brodima, dobro drže more, mogu proći kroz dosta teško more, prilično za naše uvjete su, mislim, idealni - ispričao je za HRT zapovjednik broda **Josip Bašić**. Izgrađeni u Indoneziji, kapaciteta više od tri stotine putnika, do Hvara stižu za jedan sat. Nekoliko godina starijoj "Kalelargi" do zadarskih pučinskih otoka ipak treba malo više vremena. To je ujedno prva vožnja kapetanu koji je brodove za ukapljeni plin zamijenio putničkim. - Odgovornost je uvijek odgovornost, zadnju odgovornost na kraju krajeva uvijek snosi zapovjednik, ali evo s putnicima je izazov raditi, zato jer se radi s ljudima i na neki način bit će izazov i za mene, kaže zapovjednik broda **Ervin Džaferagić**. Izazov je i daljnje širenje flote. - Vlasnici kompanije, Tankerska plovidba, svakako imaju jednu financijsku snagu i ambiciju da šire flotu tako da se nadamo da širenje flote neće stati samo na ova dva katamarana, kaže direktor tvrtke TP Line **Ivan Malik**. Nakon potonuća "Princa Zadra", stanovnici zadarskih udaljenih otoka još se moraju naviknuti na novi brod i brodara: - Neusporedivo s Princem. Mi ćemo dugo-dugo patiti za Princem. - Posada je dobra, stručna, ljubazna i sve najbolje. - Udobno, sve je super, iako daleko putujemo. Flotu putničkih brodova pomlađuje i državni linijski brodar. Sredinom lipnja očekuju isporuku još jednog novog katamarana. Vladimir Šetka **PROČITAJTE JOŠ:** Tvrtka Tankerske plovidbe TP line nabavila nove katamarane i namjerava biti ozbiljan konkurentNovi katamaran tvrtke TP line kršten kao Kolovare, zaplovio je na novoj liniji Split – Hvar – Split. Drugi katamaran nosi naziv Puntamika. Oba imena katamarana vraćana su pod okrilje TP line, nakon što su Jadroliniji prodana dva katamarana tih imena koje je državna kompanija preimenovala. TP line tvrtka je koju jeMorski HRJurica GašparJadrolinija od Tankerske plovidbe kupuje katamarane za 16,77 milijuna euraNa sjednici Uprave Hrvatskog nacionalnog brodara Jadrolinije, donesena je odluka o odabiru dva brza putnička broda - katamarana, čija je procijenjena vrijednost nabave utvrđena u iznosu od 14 milijuna eura bez PDV-a. Brodove stare između 4 i 5 godina će kupiti od Tankerske plovidbe iz Zadra, a rokMorski HRJurica Gašpar

OŠLJAK/PREKO - **Udruga malih brodara Zadarske županije u procesu osnivanja ponovno odgovara na****izjavu Mihovila Valčića s otočića Ošljaka****, o****dopisu Općine Preko i problematici prijevoza na ovaj otočić****. Posljednju prepisku o ovom slučaju preko Morskog HR prenosimo u cijelosti:** Poštovani gospodine Valčiću, U ime Udruge malih brodara Zadarske županije (u procesu osnivanja) odgovaramo na Vašu izjavu povodom dopisa Općine Preko o privremenoj zabrani prijevoza turista na otok Ošljak, objavljenu u javnosti. S poštovanjem smo razmotrili Vaše argumente, ali smatramo da su netočni, paušalni i neosnovani, te da zahtijevaju jasne protuargumente temeljene na činjenicama, zakonskim odredbama i interesu zajednice. Budući da ste, prema vlastitom priznanju, javnost učinili sudionikom ove rasprave, dužnost nam je iznijeti istinu i razjasniti ključne aspekte problematike, uključujući Vaše netočne tvrdnje i propuste u komunikaciji. ### 1. Netočna tvrdnja o nepozvanoj pažnji javnosti U Vašoj izjavi navodite da je tema „ne Vašom voljom dobila pažnju javnosti“, sugerirajući da su brodari isključivi uzrok medijske pozornosti. Ova tvrdnja je netočna. Vi ste, kao predstavnik Ošljaka, prvi istupili u medijima, potičući netočne objave, poput one na portalu Morski.hr, koja je lažno tvrdila da je Ošljak „u cjelini privatan“ i da je prijevoz „ilegalan“. Takvi istupi, uključujući Vašu najnoviju izjavu, svjesno su usmjereni na pridobivanje javnosti, ali na štetu istine. Stoga, kao brodari, imamo pravo i dužnost javnost upoznati s činjenicama, uključujući naš proaktivan pristup rješavanju problema, koji ste Vi i dio Ošljačana odbili. Udruga malih brodara je zatražila sastanak s predstavnicima Ošljaka, bez posrednika, kako bismo zajednički adresirali probleme i pronašli rješenja. Predlagali smo regulaciju broja brodica, termina pristajanja i ponašanja posjetitelja, uz poštivanje interesa mještana. Nažalost, Vi i dio Ošljačana odbili ste svaki dijalog, pokazujući da Vam nije cilj dogovor, već potpuna zabrana dolaska posjetitelja. Ovo potvrđuje i Vaša izjava, koja niti jednom ne spominje sastanak niti otvara prostor za kompromis. Umjesto toga, fokusirate se na diskreditaciju brodara, ignorirajući činjenicu da dio Ošljačana podržava naš rad i surađuje s nama od početka. ### 2. Pogrešna karakterizacija dopisa Općine Preko Tvrdite da je Općina Preko donijela „Odluku o privremenoj zabrani prijevoza turista na Ošljak, a ne prijedlog“, vrijeđajući nas usporedbom s „osnovnoškolcima“ koji ne razumiju tekst. Odbijamo se spustiti na razinu neprimjerenog tona, ali ćemo jasno razjasniti pravnu prirodu dokumenta. Dopis Općine Preko (KLASA: 352-01/25-01/01, URBROJ: 2198-13-02-1-25-2, od 14. travnja 2025.) izričito kaže: „Stoga Vas molimo da se sve dosadašnje aktivnosti vezano za dovoz posjetitelja organiziranim prijevozom (osim trajektom) gliserima od strane privatnih brodara PRIVREMENO ZABRANE do usklađenja svih potrebnih dokumenata nadležnih institucija.“ Riječ „molimo“ i buduće vrijeme jasno pokazuju da se radi o **prijedlogu** , a ne pravno obvezujućoj odluci. Prema **Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) (članci 5., 36. stavak 2., 39.), Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) (članci 13., 142.)** i **Pomorskom zakoniku (NN 181/04 i dr.) (članak 40.)** , Općina Preko nema ovlast za donošenje zabrane pristajanja ili prijevoza. Takve mjere mogu donijeti: * **Lučka kapetanija Preko/Zadar** , za sigurnosne ili prometne mjere, uz inspekcijske nalaze. * **Županijska lučka uprava Zadar** , za upravljanje pomorskim dobrom, uz stručne studije. * **Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije/JU Natura Jadera** , za zaštitu značajnog krajobraza, uz znanstvene dokaze. * **Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture** , za šire propise. Sve odluke moraju biti potkrijepljene stručnim analizama (npr. o prihvatnom kapacitetu ili sigurnosti) i izdane kao upravni akti, što Općina Preko nije učinila. Vaša tvrdnja da je zabrana „javno objavljena Odluka“ stoga je netočna i zavodi javnost. ### 3. Netočne tvrdnje o nezakonitosti i koncesijama Tvrdite da brodari obavljaju „nezakonite aktivnosti“ jer nemaju koncesijska odobrenja za značajni krajobraz Ošljaka, pozivajući se na **članak 188. Zakona o zaštiti prirode**. Ova tvrdnja je pravno neutemeljena. Prijevoz posjetitelja brodicama reguliran je **Zakonom o prijevozu u pomorskom prometu (NN 33/23)** , koji zahtijeva dozvole za prijevoz, a ne koncesije za zaštićena područja. Koncesije, prema **članku 188. Zakona o zaštiti prirode** , potrebne su za gospodarske aktivnosti unutar zaštićenih područja (npr. ribolov, akvakultura), ali ne i za prijevoz do javnog pomorskog dobra, poput obale Ošljaka. Budući da JU Natura Jadera nije izradila Plan upravljanja značajnim krajobrazom Ošljaka, ne postoji pravna osnova za zahtijevanje koncesija za prijevoz, niti su brodari obavezni pribaviti takve dozvole dok Plan ne bude usvojen. Vaša tvrdnja da je naš biznis „nezakonit“ stoga je neosnovana i ignorira činjenicu da brodari posluju u skladu s važećim dozvolama za prijevoz. Također, optužujete nas za „višegodišnje teroriziranje mještana“ i „nelegalnu i stihijsku turističku ponudu“. Ove tvrdnje su paušalne i nepotkrijepljene dokazima. Veliki broj brodara godinama organizira izlete na Ošljak bez incidenata, uz stručno vođenje i minimalan kontakt s lokalnom zajednicom. Naši posjeti Ošljaku traju oko 60 minuta, uključuju obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti i kupanje na nenaseljenoj strani otoka, nakon čega gosti nastavljaju putovanje (npr. do Preka, gdje postoje sanitarni čvorovi i turistički sadržaji). Gosti su unaprijed upoznati s ograničenjima na Ošljaku, poput nedostatka javnih WC-a, kako bi se izbjegli problemi. Priznajemo da je porast turizma doveo do uključivanja novih brodara, od kojih su neki, prema navodima dijela Ošljačana, dopuštali gostima nesmetano kretanje bez plana, što je možda uzrokovalo smetnje (npr. buka, smeće). Upravo zato smo tražili sastanak kako bismo regulirali takve situacije, definirali pravila ponašanja i ograničili broj posjetitelja. Vaše odbijanje dijaloga pokazuje da cilj nije rješavanje problema, već potpuna zabrana, čime se ignoriraju interesi dijela Ošljačana koji podržavaju turizam. ### 4. Kontradikcije u tvrdnjama o posjetiteljima Tvrdite da Ošljak dnevno posjeti „preko 600 ljudi“ putem brodara, uz „14 brodova u luci“, dok istovremeno priznajete da oko 50 turista dnevno dolazi trajektom, bez problema s mještanima. Ove tvrdnje su kontradiktorne. S obzirom na to da postoje samo 2-3 trajektne linije dnevno, gosti s trajekta borave na otoku znatno duže (često cijeli dan) u odnosu na naše 60-minutne posjete. Ako su problemi poput buke, smeća ili neprimjerenog ponašanja stvarni, logično je pretpostaviti da ih uzrokuju i trajektni posjetitelji, koji nemaju organizirano vođenje i borave bez sanitarnih uvjeta. Vaše selektivno okrivljavanje brodara stoga je nepošteno i zanemaruje širu problematiku upravljanja turizmom na Ošljaku. ### 5. Pogrešna interpretacija Ustava i prava Pozivate se na **članak 50. stavak 2. Ustava RH** , tvrdeći da poduzetničke slobode mogu biti ograničene radi zaštite prirode, okoliša i zdravlja. Ovo je točno, ali zanemarujete ključni uvjet: ograničenja moraju biti **zakonom propisana, proporcionalna i utemeljena**. Prema **članku 13. Zakona o zaštiti prirode** , mjere u zaštićenim područjima zahtijevaju znanstvene dokaze, a prema **članku 39. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama** , ograničenja pomorskog dobra moraju biti potkrijepljena stručnim analizama. Općina Preko i Vi niste pružili takve dokaze, niti je prijedlog zabrane usklađen s Planom upravljanja značajnim krajobrazom, koji JU Natura Jadera još nije izradila. Bez tih dokumenata, Vaša zabrana je pravno neutemeljena i krši ustavna prava na slobodu kretanja (**članak 32.**) i poduzetništvo. ### 6. Turizam kao strateška grana i doprinos brodara Vaša izjava omalovažava brodare, nazivajući nas „nezajažljivim poduzetnicima“ koji gaze dostojanstvo mještana. Ova karakterizacija je nepravedna i ignorira naš doprinos hrvatskom gospodarstvu. Turizam je strateška grana Republike Hrvatske, čineći oko **20% BDP-a** (prema podacima Hrvatske turističke zajednice za 2024.) i zapošljavajući desetke tisuća ljudi. Brodari su poduzetnici koji su odlučili ostati u Hrvatskoj, ulagati u lokalne zajednice, zapošljavati radnike i plaćati poreze, umjesto tražiti sreću u inozemstvu, kao mnogi drugi. Naši izleti promiču kulturnu i prirodnu baštinu Ošljaka, doprinoseći njegovoj prepoznatljivosti i gospodarstvu Zadarske županije. Vaša retorika podsjeća na prosvjede protiv turizma u **Barceloni** , gdje mještani optužuju turiste za buku, smeće i gentrifikaciju. Međutim, usporedba je neprimjerena: * Barcelona je grad s milijunima turista godišnje, što uzrokuje stambenu krizu i prezasićenost. Ošljak, s 33,89 hektara i nekoliko stotina posjetitelja dnevno, nema takve probleme. * U Barceloni se problemi rješavaju regulacijom (npr. ograničenjem smještaja, porezima), a ne zabranama. Na Ošljaku, Vi odbijate regulaciju u korist potpune zabrane, što je nesrazmjerno i štetno. * Barcelona ima razvijenu infrastrukturu (npr. javne WC-e, smeće), dok Ošljak pati od nedostatka osnovnih uvjeta, što nije krivnja brodara, već institucija poput Općine Preko, a ponajviše Vaša. Umjesto zabrana, predlagali smo rješenja: regulaciju broja posjetitelja, organizaciju otpada, postavljanje sanitarnih čvorova i dijalog. Vaše odbijanje ovih prijedloga pokazuje da cilj nije zaštita Ošljaka, već isključivanje posjetitelja. JU Natura Jadera Vam je ponudila postavljanje montažnih wc-a u obliku malih dalmatinskih kućica koje bi se stopile s okolišem, odbili ste. ### 7. Netočnosti o vlasništvu Ošljaka U prvoj izjavi ste tvrdili da je Ošljak „potpuno u privatnom vlasništvu“. Sad mijenjate iskaz i izjavljujete da ipak ima 2,8 hektara javnog dobra. Prema **Zakonu o otocima (NN 116/18, 70/21)** i **Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23)** , obala i pomorsko dobro Ošljaka su javna dobra, dostupna svima. Zemljište na otoku ima mješovito vlasništvo, uključujući više privatnih vlasnika i javne površine, a ne samo obitelj Valčić. Ošljak je značajan krajobraz i park-šuma zbog svoje prirodne i kulturne vrijednosti, ali to ne daje pravo dijelu mještana da ograniči javni pristup bez zakonske osnove. ### 8. Humoristična priča: „Croatian Survivor“ Gospodine Valčiću, više puta spominjete i pozivate se na zakonodavstvo, ali javna je tajna da dio Ošljačana planira „uzeti zakon u svoje ruke“ ako pravni sustav ne podrži Vaše zahtjeve. Svima nam je dobro poznat Vaš „protokol“: verbalno vrijeđanje brodara i turista, a ako to ne uspije – odvraćanje gostiju kamenjem. No, poduzetnički duh nema granica, pa brodari već pripremaju novi izlet: **Croatian Survivor**! Dio brodica će biti prenamijenjen iz turističkih u desantne. Turiste ćemo pri ukrcaju u Zadru opremiti šljemovima i štitovima, te ih po uzoru na američke marince iskrcavati nasukavanjem. Na skiperov znak: „Go, Go, Go, Go, Go!“ turisti će se u par sekundi iskrcati na obale Ošljaka, a desantne brodice će se munjevitom brzinom, izbjegavajući neprijateljsku vatru (čitaj: kamenje) udaljiti od otoka. Cilj je izdržati na Ošljaku 60 minuta bez ozljeda. Turisti, naravno, neće smjeti uzvraćati po napadačima kako ne bi bili prijavljeni za ometanje mira i posjeda. Nakon točno sat vremena, desantne oklopljene brodice vratit će se po preživjele, koji će se u nekoliko sekundi ukrcati i još brze udaljiti od otoka. Oni malobrojni bez ozljeda dobit će čak 50% popusta na neki od ostalih izleta u ponudi brodara. S obzirom na globalnu popularnost adrenalinskih tura, očekujemo da će se za Croatian Survivor tražiti karta više. No, to bi Vam moglo stvoriti i neočekivani problem – nestašicu kamenja! Tako da neki među nama već nesebično planiraju prenamjenu većih turističkih brodova u plovila za prijevoz rasutog tereta (čitaj: kamenja), kako biste izbjegli rušenja suhozida ili, ne daj Bože, mlinova. Tako bismo zajedno sačuvali kulturno-povijesnu baštinu Ošljaka za buduće generacije, koje će, nadamo se, znati bolje iskoristiti otok – aplicirati za bespovratna EU sredstva, urediti infrastrukturu, obnoviti znamenitosti, jasno označiti staze za kretanje turista i jednostavno, naplatiti ulaznice. ### Zaključak i prijedlog Vaše izjave, gospodine Valčiću, sadrže netočnosti i selektivan prikaz činjenica, što otežava konstruktivan dijalog. Umjesto zabrana, pozivamo Vas i Općinu Preko na suradnju za održivo upravljanje turizmom na Ošljaku. Ovim putem molimo gospodina **Damira Perića, ravnatelja Javne ustanove Natura Jadera** , da organizira **hitni sastanak** svih dionika – mještana, brodara, Općine Preko, JU Natura Jadera, Županijske lučke uprave Zadar te Upravnog odjela za pomorsko dobro, more i promet Zadarske županije – **u roku od 7 dana**. Predlažemo sljedeći dnevni red: * Privremena regulacija turizma do donošenja Plana upravljanja značajnim krajobrazom Ošljaka. * Suradnja s institucijama za izradu Plana upravljanja značajnim krajobrazom Ošljaka. * Naručivanje stručne studije o prihvatnom kapacitetu otoka, uz uključivanje svih dionika i istraživanje mogućnosti zajedničkog financiranja. * Uspostava pojačanog nadzora nad brodarima i posjetiteljima radi osiguravanja poštivanja pravila. Kao Udruga spremni smo sudjelovati u troškovima studije i nadzora, pokazujući odgovornost prema Ošljaku i njegovim mještanima. Turizam, koji čini oko 20% BDP-a Hrvatske, nije prijetnja, već prilika za održivi razvoj otoka, ako se njime mudro upravlja. Pozivamo Vas da svoju energiju usmjerimo na zajednički rad – od regulacije posjeta do izrade Plana upravljanja – umjesto na**** javne rasprave, kako bismo postigli rješenja koja poštuju prirodu, mještane i interese šire zajednice. Gospodine Valčiću, pozivamo Vas na neslužbeni sastanak prije službenog okupljanja s javnopravnim tijelima kako bismo konstruktivnim dijalogom pripremili prijedloge za regulaciju turizma na Ošljaku. Naš cilj je zajednički osmisliti rješenja koja će olakšati rad institucijama na završnom sastanku i osigurati ravnotežu interesa svih dionika. Molimo Vas da nas kontaktirate radi dogovora o terminu koji Vama odgovara. S poštovanjem, Udruga malih brodara Zadarske županije (u procesu osnivanja)" D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** Otočani s Ošljaka odgovaraju brodarima: “Dovođenje turista mora biti u okviru zakonskih normi, a ne želja i pozdrava nezajažljivog poduzetništva”OŠLJAK / PREKO - Trakavica oko dovođenja turista na otočić Ošljak koji nema nikakvu turističku infrastrukturu, između lokalnih stanovnika i brodara, nastavlja se. Tako je ovaj škoj u neposrednoj blizini Preka na otoku Ugljanu postao predmet ozbiljne javne prepirke u kojem otočani ne žele da im se turisti na otočić dovodeMorski HRJurica GašparZadarski brodari ispravljaju: “Nije nam izrečena zabrana prilaska Ošljaku, već je to samo prijedlog i otok nije privatan kako otočani tvrde!”OŠLJAK/PREKO - Nakon što je općinski vijećnik i predstavnik mještana otočića Ošljaka mihovil Valčić javno obznanio zabranu prilaska brodarima njihovom otočiću, zbog, kako kaže, nepostojanja infrastrukture za prihvat tolikog broja gostiju, ali i činjenice da je, izuzev pomorskog dobra, čitav otok zapravo privatan i u vlasništvu obitelji Valčić, odgovarajuMorski HRJurica GašparOpćina Preko zabranila brodarima organizirani prijevoz turista na otočić u blizini: “To je sve bilo ilegalno, otok je u cjelini privatan i u vlasništvu jedne obitelji!”OŠLJAK - Pojedinim stanovnicima otočića Ošljak koji se nalazi pola nautičke milje od Preka na otoku Ugljanu, dosadilo je da im turisti njuškaju oko kuća, šeću po dvorištima, mokre i ostavljaju smeće, pa su se odlučili za radikalan potez. Ošljak, je naime, jedan od onih otoka koji nema turističku infrastrukturu,Morski HRJurica Gašpar

OŠLJAK/PREKO - **Nakon što je****općinski vijećnik i predstavnik mještana otočića Ošljaka mihovil Valčić****javno obznanio zabranu prilaska brodarima njihovom otočiću, zbog, kako kaže, nepostojanja infrastrukture za prihvat tolikog broja gostiju, ali i činjenice da je, izuzev pomorskog dobra, čitav otok zapravo privatan i u vlasništvu obitelji Valčić, odgovaraju brodari koji žele ispraviti neke ključne činjenice.** Njihov ispravak objavljujemo u cijelosti: 1. Tvrdnja da je Općina Preko „zabranila“ prijevoz: Dopis Općine Preko (KLASA: 352-01/25-01/01, URBROJ: 2198-13-02-1-25-2, od 14. travnja 2025.) nije konačna odluka, već prijedlog upućen nadležnim institucijama, što nema pravnu snagu zabrane. 2. Tvrdnja da je prijevoz „ilegalan“: Nema dokaza niti stručne analize koja potvrđuje da je organizirani prijevoz turista na Ošljak protuzakonit, a takva tvrdnja zahtijeva pravnu potvrdu nadležnih tijela. 3. Tvrdnja da je otok „u cjelini privatan i u vlasništvu jedne obitelji“: Ošljak nije u privatnom vlasništvu; njegova obala i pomorsko dobro su javna sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23), dok zemljište na otoku ima mješovito vlasništvo, uključujući više vlasnika i javne površine. Navedene netočnosti, temeljene na izjavi mještanina Ošljaka, gospodina Mihovila Vlačića, objavljene su bez provjere sadržaja dopisa Općine Preko ili očitovanja nadležnih institucija, čime je narušen ugled brodara, mještana i Općine, a javnost dezinformirana. Sukladno članku 40. Zakona o medijima (NN 59/04, 84/11, 81/13), zahtijevamo objavu demantija kako bismo ispravili netočne činjenice i zaštitili javni interes. U nastavku prilažemo puni tekst dopisa Općine Preko (original je u privitku), naš odgovor s protuargumentima temeljenim na važećem zakonodavstvu te obrazloženje zašto objavljene informacije nisu točne. A općinski dopis kojeg potpisuje načelnik općine Preko Jure Brižić u cijelosti izgleda ovako: ### Privremena zabrana obavljanja prijevoza na Ošljaku S obzirom na probleme vezano za dovoz posjetitelja na Ošljak, dužni smo Vas upozoriti na nekoliko činjenica iz kojih proizlazi da se trenutno obavljanje djelatnosti dovoženja turista od strane privatnih brodara obavlja protuzakonito, te molimo da se reagira od strane svih nadležnih službi kako bi se spriječilo daljnje protuzakonito posjećivanje značajnog krajobraza Ošljaka. Evo nekoliko navoda koji to i potkrjepljuju: * činjenica je da zaštićeno područje neodvojivo od naselja, koje je pak sastavni dio Općine Preko, nadležnosti i odgovornosti koje se temelje na čl. 4., čl. 19., čl. 35. stavak 2. i čl. 48. stavak 1. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, te time ima i obvezu prema mještanima otoka za osiguranjem humanih uvjeta života, * nadležnosti i obveze prema pomorskom dobru u područjima gdje zaštićeni dijelovi prirode obuhvaćaju građevinska područja unutar naselja ili područja značajnog krajobraza iz čl. 36. stavak 2., čl. 37., čl. 39., čl. 149. i čl. 150. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, * nepostojanje adekvatnog dokumenta JU Natura Jadera za upravljanje tim dijelom prirode, tj. posebnog Plana upravljanja značajnim krajobrazom otoka Ošljaka te stručne studije stanja prirode, procjene rizika ugroženosti okoliša od posjećivanja te konzervativne procjene kapaciteta, uvjeta i načina posjećivanja koji bi regulirali predmetnu problematiku, * Prostorni plan Općine Preko za otok Ošljak iz 2023. godine, usklađen sa Zakonom o zaštiti prirode (naročito sa čl. 7.), kojim se u odjeljku 6., čl. 145e. do 151d. obraduju mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti, s time da se na Ošljak izravno odnose čl. 145i. te 145j. Članak 145j., stavak 2. navodi: “Preporučljivo je izraditi i provoditi programe razvoja održivog turizma u zaštićenim područjima, s naglaskom na definiranje prihvatnog kapaciteta područja” ("carrying capacity"). Nažalost Općina Preko nije trenutno u financijskim mogućnostima naručiti stručnu studiju kojom bi se definirali, s obzirom na navedenu nerazdvojivost prirodnog i ruralnog dijela, specifični uvjeti i način posjećivanja Ošljaka. Stoga Vas molimo da se sve dosadašnje aktivnosti vezano za dovoz posjetitelja organiziranim prijevozom (osim trajektom) gliserima od strane privatnih brodara PRIVREMENO ZABRANE do usklađenja svih potrebnih dokumenata nadležnih institucija. Molimo sve nadležne institucije na postupanje sukladno navedenome. ### Odgovor Udruge malih brodara Zadarske županije s protuargumentima Poštovani primatelji dopisa Općine Preko, Zahvaljujemo na dopisu Općine Preko od 14. travnja 2025. godine (KLASA: 352-01/25-01/01, URBROJ: 2198-13-02-1-25-2) kojim se predlaže privremena zabrana obavljanja prijevoza posjetitelja na otok Ošljak od strane privatnih brodara. S poštovanjem smo razmotrili navedene argumente, ali smatramo da zahtjev za zabranom nije u skladu s važećim zakonodavstvom i ustavnim pravima građana, te da je izazvao zabunu u javnosti, uključujući netočne medijske objave. U ime Udruge malih brodara Zadarske županije (u osnivanju) iznosimo protuargumente temeljene na relevantnim zakonskim odredbama i pravnim načelima, uz prijedlog za daljnje korake. **1. Ustavno pravo na slobodu kretanja i pristup javnim površinama** Prema članku 32. Ustava Republike Hrvatske, svaki građanin ima pravo na slobodu kretanja i boravak na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, osim ako to nije izričito ograničeno zakonom radi zaštite javnog interesa. Otok Ošljak, uključujući njegove obale i pomorsko dobro, dio je javnog prostora prema **Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23). Članak 5. stavak 1.** Zakona jasno navodi da je pomorsko dobro opće dobro i da svi građani imaju pravo na njegovo korištenje pod jednakim uvjetima, uz poštivanje zakonskih ograničenja. Dopis Općine Preko ne pruža konkretne zakonske osnove za ograničavanje pristupa otoku niti dokazuje da prijevoz posjetitelja uzrokuje značajnu štetu koja bi opravdala takvu mjeru. **2. Pomorsko dobro i pravo na korištenje** Navodi o nadležnosti Općine Preko prema **člancima 36., 37., 39., 149. i 150. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama** ne potvrđuju osnovu za zabranu prijevoza. Naprotiv, **članak 36. stavak 2.** Zakona naglašava da upravljanje pomorskim dobrom mora osigurati javnu dostupnost. Članak 39. izričito zabranjuje ograničavanje općeg korištenja pomorskog dobra, osim u iznimnim slučajevima potkrijepljenim stručnim analizama (npr. sigurnosni ili ekološki razlozi). Bez stručne studije o ugroženosti okoliša ili krajobraza, zabrana prijevoza bila bi neopravdana i u suprotnosti s načelima Zakona. **3. Zakon o zaštiti prirode i upravljanje značajnim krajobrazom** Dopis upućuje na **članak 7. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)** i Prostorni plan Općine Preko, koji preporučuju izradu programa održivog turizma i definiranje prihvatnog kapaciteta. Međutim, preporuke iz **članka 145j. Prostornog plana** nisu pravno obvezujuće, a nepostojanje Plana upravljanja značajnim krajobrazom Ošljaka ili stručne studije ne može biti osnova za zabranu legalnih aktivnosti poput prijevoza posjetitelja. Prema **članku** **13. Zakona o zaštiti prirode** , ograničenja u zaštićenim područjima moraju biti proporcionalna i temeljena na znanstvenim dokazima. Bez takvih dokaza, zabrana bi bila proizvoljna i u suprotnosti s načelom pravne sigurnosti. **4. Obveze prema mještanima i javni interes** Navod o obvezi Općine Preko prema mještanima za osiguravanje humanih uvjeta života (temeljem **članaka 4., 19., 35. i 48. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, NN 144/21**) ne isključuje pravo drugih građana na pristup otoku. Općina ima obvezu uravnotežiti interese mještana i posjetitelja, uz poštivanje javnog interesa i zakonskih prava. Privremena zabrana prijevoza ne samo da bi ograničila prava posjetitelja, već bi mogla negativno utjecati na lokalnu ekonomiju, uključujući prihode od turizma koji koriste mještanima i gospodarstvenicima. **5. Pravna osnova za obavljanje prijevoza** Privatni brodari koji obavljaju prijevoz posjetitelja na Ošljak dužni su posjedovati odgovarajuće dozvole sukladno **Zakonu o prijevozu u pomorskom prometu (NN 33/23)**. Ako postoje dokazi o protuzakonitom djelovanju pojedinaca, nadležne institucije, poput Lučke kapetanije Preko ili Županijske lučke uprave Zadar, mogu poduzeti mjere protiv prekršitelja. Opća zabrana prijevoza bila bi diskriminirajuća i nesrazmjerna, jer bi obuhvatila i one brodare koji posluju u skladu sa zakonom. **6. Financijski kapaciteti Općine** Navod da Općina Preko trenutno nema financijskih mogućnosti za izradu stručne studije ne može biti osnova za ograničavanje zakonskih prava građana ili gospodarskih aktivnosti. Predlažemo da Općina zatraži financijsku ili stručnu podršku od nadležnih institucija, poput Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ili JU Natura Jadera, za izradu Plana upravljanja značajnim krajobrazom ili drugih potrebnih dokumenata. **7. Netočnost o privatnom vlasništvu otoka** Suprotno tvrdnjama u nekim medijskim objavama, otok Ošljak nije „u cjelini privatan i u vlasništvu jedne obitelji“. Prema **Zakonu o otocima (NN 116/18, 70/21) i Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23)** , obala i pomorsko dobro Ošljaka su javna dobra, dok zemljište na otoku ima mješovito vlasništvo, uključujući više privatnih vlasnika, javne površine i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. Ova netočnost dodatno pogrešno informira javnost i narušava percepciju o javnoj dostupnosti otoka. **Zaključak i prijedlog** S obzirom na ustavno zajamčenu slobodu kretanja, pravo na korištenje pomorskog dobra, nedostatak stručnih dokaza o ugroženosti okoliša te nepostojanje pravne osnove za zabranu, smatramo da prijedlog za privremenom zabranom prijevoza na Ošljak nije opravdan. Umjesto zabrane, predlažemo sljedeće korake: * Sazivanje hitnog sastanka svih uključenih dionika (mještana, brodara, predstavnika Općine Preko, JU Natura Jadera, Županijske lučke uprave Zadar i drugih nadležnih tijela) radi uspostave dijaloga i definiranja zajedničkih rješenja za održivi turizam na Ošljaku. Pozivamo Općinu Preko ili Županijsku lučku upravu Zadar da organiziraju sastanak u najkraćem mogućem roku. * Pokretanje suradnje s nadležnim institucijama za izradu Plana upravljanja značajnim krajobrazom Ošljaka. * Provođenje stručne studije o prihvatnom kapacitetu otoka, uz uključivanje svih dionika. * Pojačani nadzor nad privatnim brodarima kako bi se osiguralo poštivanje zakonskih propisa. Pozivamo sve primatelje da se na hitnom sastanku usklade daljnje aktivnosti s navedenim zakonskim okvirom te da se osigura ravnoteža između zaštite prirode, interesa mještana i prava posjetitelja, stoji u dopisu kojeg potpisuje Udruga malih brodara Zadarske županije (u procesu osnivanja). D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** Općina Preko zabranila brodarima organizirani prijevoz turista na otočić u blizini: “To je sve bilo ilegalno, otok je u cjelini privatan i u vlasništvu jedne obitelji!”OŠLJAK - Pojedinim stanovnicima otočića Ošljak koji se nalazi pola nautičke milje od Preka na otoku Ugljanu, dosadilo je da im turisti njuškaju oko kuća, šeću po dvorištima, mokre i ostavljaju smeće, pa su se odlučili za radikalan potez. Ošljak, je naime, jedan od onih otoka koji nema turističku infrastrukturu,Morski HRJurica Gašpar

**Mnogi se od nedjelje pitaju, kako su nastradali nesretni češki nautičari kod Mrduje, pred Splitskim vratima. Odgovore će dati istraga koja je u tijeku, no da bi vam predočili sliku kako izgleda svakodnevna plovidba ovim uskim prolazom linijskih brodara između**

**Što je dovelo do ovoga? Kad je pandemija covida-19 2020. i 2021. godine preokrenula svjetsku trgovinu naglavačke, brodari su se zatekli u situaciji koja se rijetko viđa: prijevoz robe morem odjednom je bio vrjedniji od zlata, a cijene na spot tržištu**