TISNO - **Zbog višegodišnjeg nelegalnog odlaganja otpada i neovlaštenog iskopavanja na području Ivinja, mještani Općine Tisno organiziraju mirni prosvjed u subotu, 26. rujna 2026. godine, s početkom u 10:00 sati. Okupljanje je predviđeno na proširenju prema arheološkom nalazištu i crkvici sv. Martina na Ivinju.** Razlog prosvjeda je teška devastacija poljoprivrednog zemljišta i okoliša uz državnu cestu D121. Naime, na tom je području radnim strojem iskopana velika jama u koju se talože i ispuštaju građevinski otpad, komina od maslina te fekalne i otpadne vode. Građani upozoravaju da takve aktivnosti izravno ugrožavaju krški teren, podzemne vode, biljni i životinjski svijet te zdravlje lokalnog stanovništva. Prosvjednici ističu kako do sada izdane kazne, komunalne trake i postupanja policije nisu uspjeli zaustaviti neodgovornog pojedinca u daljnjem uništavanju prirode. S prosvjeda će uputiti zahtjev za hitnim izlaskom i intervencijom nadležnih inspekcija kako bi se utvrdile sve činjenice i trajno obustavile sve štetne aktivnosti. Organizatori okupljanja pod krilaticom _"Zajedno za Ivinj, općinu Tisno. Zajedno za prirodu"_ pozivaju sve mještane, vlasnike okolnih zemljišta i ljubitelje prirode da se pridruže mirnom prosvjedu i stanu u obranu zajedničke prirodne i kulturne baštine. D.G.

**Na Čiovu, točnije u mjestu Mastrinka prijavljena je devastacija i uzurpacija pomorskog dobra.** - U mjestu Mastrinka na otoku Čiovu postoji jedan obrtnik koji misli(a očito i je) da je iznad zakona. Navedeni "gospodin" je izbetonirao cijelu obalu na svom koncesijskom polju - navode nam izvori sa Čiova i dodaju da ista osoba (podaci poznati redakciji) na istom polju drži više stvari nego za što isti ima za koncesiju, tj. 4 jet skija. - Navedeni gospodin je možda zamislio ako je vlasnik nekretnine prvi red uz more da je njegovo i pomorsko dobro. Gospodin je išao toliko daleko te je čak provukao slavinu za vodu od svoje kuće preko javne ulice na pomorsko dobro te sve to dobro učvrstio betonom stoga je veoma lako dokazati tko je izvođač radova - piše nam dalje čitatelj s Čiova. Svim smo nadležnim institucijama poslali upite kako bismo potvrdili valjanost koncesije, eventualnu povredu iste te navedenu ilegalnu betonizaciju i privatizaciju pomorskog dobra. Kada povratne odgovore dobijemo s njima ćemo upoznati i javnost. Foto: Čitatelj J.T.

**Na Čiovu, točnije u mjestu Mastrinka prijavljena je devastacija i uzurpacija pomorskog dobra.** - U mjestu Mastrinka na otoku Čiovu postoji jedan obrtnik koji misli(a očito i je) da je iznad zakona. Navedeni "gospodin" je izbetonirao cijelu obalu na svom koncesijskom polju

**GI Inicijativa "Žućo" iz Pule obratila se javnosti dopisom u kojem upozoravaju na neodrživo stanje na pulskim Galebovim stijenama.** Kažu kako se obraćaju u ime zabrinutih građana, lokalne zajednice i svih subjekata kojima je stalo do očuvanja prirodne baštine, kako bi podnijeli **službenu prijavu protiv masovnog, kontinuiranog i nekažnjenog kršenja zakonodavstva Republike Hrvatske te pravne stečevine Europske unije** , kao i protiv dugogodišnjeg nemara, nepostupanja i nedjelovanja nadležnih tijela nad zaštićenim obalnim pojasom u sklopu europske ekološke mreže **Natura 2000** na području Galebovih stijena u Puli. Pišu kako područje koje po zakonu uživa najviši stupanj zaštite, biva izloženo teškoj devastaciji, bespravnoj okupaciji i neposrednom ugrožavanju okoliša i javnog zdravlja, dok nadležne inspekcijske i lokalne službe godinama ignoriraju upozorenja građana i ne poduzimaju nikakve zakonom propisane mjere. Na Golubovim stijenama u ovom trenutku svjedoče sljedećem stanju: 1. **Masovno ilegalno kampiranje i okupacija javnog dobra:** Na terenu se neprekidno nalazi više od stotinu bespravnih kampista pod šatorima i improviziranim zaklonima. Područje se koristi kao besplatno ljetovalište bez ikakvog nadzora. 2. **Sanitarna katastrofa i ekološka devastacija:** Zbog nepostojanja nikakve komunalne i sanitarne infrastrukture, ljudski fekalni otpad nalazi se po čitavoj šumi i obalnom pojasu. Riječ je o izravnoj sanitarno-epidemiološkoj ugrozi i teškom onečišćenju tla, podzemlja i obalnog mora procjednim tvarima. 3. **Uništavanje flore i opasnost od požara:** Sustavno se lomi i siječe drveće i granje radi ogrijeva. Na lokaciji se svakodnevno i neovlašteno pale otvorene vatre na tlu, logorske vatre i roštilji unutar i u neposrednoj blizini suhe borove šume, čime se u ljetnim mjesecima čitavo područje izlaže ekstremnom riziku od katastrofalnih požara. 4. **Noćno uznemiravanje i ugrožavanje morskog ekosustava:** Tijekom noćnih sati bilježi se masovna prisutnost organiziranih grupa kajakaša bez propisane navigacijske rasvjete i sigurnosne opreme. Time se grubo krše pravila sigurnosti plovidbe te izravno uznemirava noćna fauna (ptice, šišmiši u pećinama i morski ekosustav). Građani su u više navrata, pišu, sami pokretali akcije, postavljali upozorenja, molili i slali službene apele Gradu Puli i nadležnim inspekcijama. - Reakcije vlasti su fiktivne i protokolarne. Gradsko komunalno redarstvo povremeno prođe lokacijom bez ikakvog konkretnog učinka. Postavljene fizičke prepreke i rampe potpuno su nefunkcionalne jer ih prekršitelji bez problema obilaze, a učinkovite zabrane i svakodnevni inspekcijski nadzor ne postoje - zaključuju iz GI "Žućo" i upozoravaju da ako se na ovaj apel ne odgovori hitnim i konkretnim mjerama na terenu kreću prema Europskoj Komisiji. - Bit ćemo prisiljeni o ovoj situaciji i potpunoj neefikasnosti lokalnih i nacionalnih službi obavijestiti **Europsku komisiju (Generalnu direkciju za okoliš - DG Environment)** te pokrenuti formalni postupak zbog povrede prava Europske unije - navode. J.T.

DUBROVNIK - **Dubrovački gradonačelnik Mato Franković već se dva tjedna nalazi pod 24-satnom policijskom zaštitom zbog ozbiljnih prijetnji koje je dobio uoči predstavljanja novog, iznimno restriktivnog Generalnog urbanističkog plana (GUP). Novi prostorni plan predviđa brisanje čak 185 građevinskih zona te njihovo pretvaranje u zelene površine, čime se zaustavlja daljnja devastacija grada i štiti njegova spomenička baština pod zaštitom UNESCO-a. Zbog ovih izmjena i obustave izdavanja građevinskih dozvola na zaštićenim područjima, građevinski investitori gube potencijalne projekte i zaradu procijenjenu na 500 do 700 milijuna eura. Prijetnje su stigle u obliku nestajućih poruka generiranih umjetnom inteligencijom i s inozemnih brojeva, a u slučaj su, uz policiju, uključene i sigurnosne službe.** ### Zaštita prostora umjesto nekontrolirane gradnje – Odlučili smo krenuti u maksimalnu zaštitu prostora i zaustaviti sve one loše odredbe GUP-a koje su se od 2004. i 2014. godine mijenjale na gore, narušavajući vizure spomeničke baštine. Kada bi se realizirao postojeći GUP i sve turističke zone predviđene njime, došlo bi do gubitka statusa UNESCO-ovog zaštićenog grada te do trajne devastacije vizura Dubrovnika. Dubrovnik više nikada ne bi bio ono što je danas i bilo je krajnje vrijeme da podvučemo crtu – ističe dubrovački gradonačelnik. ### This post is for subscribers only Become a member to get access to all content Subscribe now

BANJ - Otočani Pašmana su zatekli izbetonirani mul, gdje ga prije, kako kažu, nije ni bilo. Kažu da se to sve događa od ruku slovačkih investirora. Fotografija nastala 5. lipnja 2026. godine - U mjestu Banj na otoku Pašmanu na putu uz more prema Ždrelcu devastacija školjere betoniranjem mula od strane slovačkih investitora. Imamo slike od prije i video od danas koji jasno to dokazuje - poručuju otočani i pokazuju snimku koja je nastala mjesec dana kasnije. 0:00 /0:18 1× D.G.

STOMORSKA - **Bespravna gradnja, betoniranje obale i samovoljno prisvajanje javnog prostora ponovno pune stupce crne kronike kada je u pitanju devastacija jadranske obale. Najnoviji primjer drskosti stiže nam s otoka Šolte, točnije iz Stomorske, s lokacije Rt Pelegrin.** Hrđavi čelični stupovi, rabljeni držači građevinske skele zabetonirani tik uz cestu i mreže za armaturu koje glume ogradu – prizori su to koji su zaprepastili mještane i posjetitelje Šolte. Prema svjedočanstvu ogorčenog čitatelja (podaci poznati redakciji), u zaštićenom obalnom pojasu podignuta je opasna i po svoj prilici ilegalna konstrukcija kojom je u potpunosti zapriječen prilaz moru u cijeloj dužini. Građani su zgroženi inertnošću lokalnih vlasti jer se sve odvija pred očima onih koji bi prostor trebali štiti. > "Da nije istina, mislili bi da je ludost! Sve se ovo događa pred očima komunalnih službi koje svakodnevno odvoze otpad sa sakupljališta tik do ove 'novotarije' u prostoru. Kad misliš da ne može gore, pojedinci se pobrinu za demantij", poručuje očajni čitatelj. ### Privatni parking ili divlji otpad? Unutar ograde niče odlagalište starih automobila Ograđeni prostor nalazi se uz cestu koja vodi do privatnih kuća i uvale Pišćema. Prema poslanim materijalima i uvidu u aktualni Urbanistički plan uređenja (UPU) Općine Šolta za naselje Stomorska, na ovoj lokaciji **nije dozvoljeno nikakvo betoniranje ni ometanje prilaza moru**. Međutim, stanje na terenu pokazuje sasvim drugu priču. Nakon što je postavljena ilegalna ograda, unutar ograđenog prostora počelo je nicati pravo divlje odlagalište starih i dotrajalih automobila. Iako su automobili naknadno dovezeni pod sumnjom da se prostor pokušava pretvoriti u privatno parkiralište, trenutačni prizor više nalikuje na ilegalni autootpad usred zaštićene prirode. Cijeli plato je, tvrde mještani, većim dijelom nastao višegodišnjim nasipanjem građevinskog iskopa i ispiranjem mješalica za beton, što je jasno vidljivo s morske strane, a gomilanje starih vozila samo je nastavak ekocida. Da stvar bude apsurdnija, na jednom od otprije ostavljenih nepokretnih vozila u tom prostoru osvanula je kazna. Naime, komunalno redarstvo izdalo je nalog za **uklanjanje tog starog automobila**. Istovremeno, armatura koja niče oko njega, kao i novodovezena olupina vozila, potpuno su ignorirani. ### "Nebriga i nasilje u prostoru" Identitet investitora ove "instalacije" zasad nije poznat, no šteta koja je nanesena vizuri otoka i funkcionalnosti same prometnice već je golema. Pripremljena armatura sugerira da se planira nastavak betoniranja, čime bi se trajno devastirao ovaj dio obale. "Ovo je čista nebriga i nasilje u prostoru! Nažalost, očito se jedino javnim prikazom nezakonitosti možemo boriti protiv ovakvih stvari", zaključuje naš sugovornik. _O tome tko stoji iza ove devastacije i kako je moguće da komunalne službe ne reagiraju na betoniranje zaštićenog pojasa i nicanje divljeg odlagališta vozila, poslali smo službeni upit Općini Šolta i nadležnim inspekcijama. Njihov odgovor objavit ćemo čim ga dobijemo._ D.G.

Na Mullerovom brijegu u Zagrebu, u Kvaternikovoj ulici, došlo je do intenzivne sječe stabala, što su [...]

VINIŠĆE - **Nastavno na događanja u općini Marina, evo još sličnih polurješenja i devastacija: ova je u Vinišću, gdje se pošto-poto svaka sika i škrapa zadnjih godina trebala pretvoriti u umjetnu plažu - poručuje jedan lokalni stanovnik koji se prisjeća kako je nekadašnja obala postala neprepoznatljiva.** - Jedna takva plaža je na kraju postala i kontinuirani problem jer bi svaku zimu jugo izbacivalo svo to žalo na cestu koja pored nje prolazi, pa bi to mjesto postalo gotovo neprelazno za vozila. Rješenje je potpuno neprikladno: obala je raskopana kako bi se napravio betonski zidić koji sprječava da se to žalo nađe na cesti. Tako da sad osim još jedne (nepotrebne) umjetne plaže na kojoj se kupa 5-6 turista, imamo i betonski zid koji uništava vizuru tog dijela obale. Nažalost, teško je zamisliti da će se ovo na neki način popraviti ili vratiti u prvobitno stanje, no eto, da ipak podijelim s vama - požalio nam se stanovnik Vinišća koje se nalazi u općini Marina, čiji je načelnik nedavno boravio u pritvoru zbog batinanja novinara. D.G.

VINIŠĆE - **Nastavno na događanja u općini Marina, evo još sličnih polurješenja i devastacija: ova je u Vinišću, gdje se pošto-poto svaka sika i škrapa zadnjih godina trebala pretvoriti u umjetnu pla &**

**Dok Vlada Republike Hrvatske bez ozbiljne analize priprema novi porezni udar na one koji pošteno prijavljuju dobit i zapošljavaju radnike, ključni uzroci praznog proračuna ostaju netaknuti. Siva ekonomija, bezakonje, samovolja i trajna devastacija prostora na Jadranu svake godine odnose stotine milijuna eura koji, umjesto u državnoj blagajni, završavaju u privatnim džepovima. Da su radari Andreja Plenkovića i Tomislava Ćorića okrenuti u pravom smjeru, umjesto „pile naopako”, država bi spasila svoj najvrjedniji resurs.** Tragom tog problema, analizirali smo službene brojke te procjene s terena i izračunali koliko bi država zaradila samo da njeni službenici napuste urede i kazne naplate izravno na mjestu zločina. U velikoj analizi koja slijedi, divljaštvo na obali podijelili smo u pet ključnih kategorija, a računica za samo jednu ljetnu sezonu razotkriva razmjere institucionalnog sljepila. ## A) Bespravna gradnja Prema analizama lokalnih samouprava, samo u Istri se barata brojkom od preko 50.000 bespravnih objekata. Kada tome pridodamo Kvarner, otoke i cijelu Dalmaciju, realna i konzervativna procjena ukupnog broja bespravnih objekata i ozbiljnih ekološko-građevinskih prekršaja na čitavom Jadranu penje se na oko **130.000 zahvata u prostoru**. Kada bismo primijenili scenarij "radikalnog uvođenja reda" – dakle, trenutno izdavanje rješenja o rušenju, naplatu kazni investitorima (nalogodavcima), izvođačima radova te retroaktivnu naplatu štete za okoliš na bazi procijenjenih **bespravnih objekata i zahvata** – došli bismo do astronomskih, gotovo nezamislivih brojki. ### Makro-izračun za čitavu hrvatsku obalu - naplata za rušenje 130.000 ilegalno sagrađenih objekata U izračun su uzete prosječne, zakonom propisane kazne, s pretpostavkom da je dio objekata manji (poljski objekti, kamp-parcele), a dio veći (vile, apartmanske zgrade, betonirane plaže). **1. Kazne za nalogodavce / investitore** Pretpostavljamo kombinaciju fizičkih i pravnih osoba (stranih i domaćih državljana) koje su svjesno kršile zakon. Izračun: 130.000 investitora × prosječna kazna od 10.000 EUR**= Prihod države** **1.300.000.000 EUR** (1,3 milijarde) EUR! Ali, idemo mi i dalje... **2. Kazne za građevinske izvođače** U velikom broju slučajeva radove izvode neprijavljene "divlje" tvrtke ili se gradi u vlastitoj režiji bez papira. Pretpostavimo da se u 45% slučajeva (~58.500 objekata) može locirati i kazniti službeni izvođač (tvrtka ili obrt). Izračun: 58.500 izvođača × prosječna kazna od 15.000 EUR**=** Prihod države: **877.500.000 EUR.** **3. PDV na usluge rušenja i zbrinjavanja otpada** Država nalaže rušenje. Dio vlasnika ruši sam, a dio ruši država preko ugovornih tvrtki na trošak vlasnika. Prosječni trošak uklanjanja i zbrinjavanja građevinskog otpada po lokaciji je oko 5.000 EUR. Ukupni legalni građevinski promet bio bi 650 milijuna eura, na što država uzima 25% PDV-a. Izračun: 25% PDV-a na 650.000.000 EUR građevinskih radova = Prihod države: **162.500.000 EUR** **4. Naknade za ekocid i vraćanje u prvobitno stanje** Ovo uključuje kazne za uništavanje pomorskog dobra, krčenje šuma, betoniranje obale i ilegalne septičke jame. Sanacija obale je skupa, pa je ekološka kazna/pristojba postavljena na prosječnih 10.000 EUR po lokaciji. **Izračun:** 130.000 lokacija × 10.000 EUR = Prihod države= **1.300.000.000 EUR** (1,3 milijarde) ### Ukupna bilanca za cijeli Jadran Kada zbrojimo sve segmente radikalne primjene zakona na razini cijele obale, dolazimo do sljedeće tablice: **Kategorija**| **Izračun za čitavu obalu (EUR)** ---|--- **Kazne za investitore**| 1.300.000.000 EUR **Kazne za izvođače**| 877.500.000 EUR **Porez (PDV) od rušenja**| 162.500.000 EUR **Odšteta za okoliš (Sanacija)**| 1.300.000.000 EUR 🔴 **UKUPAN POTENCIJAL**| **3.640.000.000 EUR (3,64 milijarde eura)** ## B) Uzurpacija pomorskog dobra Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te postroženi kazneni zakoni predviđaju rigorozne kazne. Za bespravnu gradnju, nasipavanje plaža ili postavljanje ilegalnih molova i ležaljki bez koncesije, kazne za pravne osobe idu i do **33.000 EUR** , a za fizičke osobe i obrtnike u tisućama eura. * **Procjena prekršaja po sezoni:** 10.000 aktivnih prekršaja (ilegalni mulovi, "privatizirane" plaže, ilegalni šankovi, betoniranja). * **Prosječna kazna:** 5.000 EUR. * **Potencijalni prihod države: ~50.000.000 EUR** ## C) Sigurnost plovidbe (Nautički prekršaji) Glisiranje preblizu obali (unutar 300 metara), vožnja bez dozvole, sidrenje na nedopuštenim mjestima i crno iznajmljivanje brodica (black charter). Kazne za glisiranje blizu obale kreću se od **400 do 3.000 EUR**. * **Procjena prekršaja po sezoni:** Lučke kapetanije trenutno u par akcija naplate stotine tisuća eura. S potpunom pokrivenošću, realno je očekivati barem 20.000 naplaćenih kazni u sezoni. * **Prosječna kazna:** 1.000 EUR. * **Potencijalni prihod države: ~20.000.000 EUR** ## D) Ekološki prekršaji i zagađenje Ispuštanje crnih tankova (fekalija) s jahti i brodova u uvalama, bacanje smeća i sidrenje na posidoniji. Kazne za zagađenje mora za pravne osobe mogu doseći astronomske iznose (i preko **50.000 EUR**). * **Procjena prekršaja po sezoni:** 2.000 utvrđenih prekršaja. * **Prosječna kazna:** 5.000 EUR. * **Potencijalni prihod države: ~10.000.000 EUR** ## E) Kazne za lokalne čelnike i općine Prema zakonu, ako općina ili grad (gradonačelnik/načelnik) ne spriječi devastaciju ili ne zaposli pomorskog redara, kazne za lokalnu samoupravu su od **6.600 do 33.000 EUR** , a za same čelnike do **6.600 EUR**. * **Potencijalni prihod od neodgovornih općina:** **~2.000.000 EUR** **Ukupna gruba procjena prihoda od kazni po sezoni:** **oko 82.000.000 EUR.** > _Napomena: Ovo je konzervativna procjena koja obuhvaća samo izravne kazne, bez popratnih prihoda od legalizacije, poreza na crni najam i naknada za koncesije koje bi prekršitelji morali platiti._ ## Ljudstvo (Koliko bi inspektora bilo dovoljno?) Hrvatska obala je iznimno razvedena (preko 6.000 km obalne crte s otocima). Trenutni broj inspektora (građevinskih, pomorskih, rudarskih, inspektora lučkih kapetanija) je kronično nedostatan – često na cijelu županiju dolazi tek nekoliko ljudi, zbog čega se na teren izlazi tek po prijavi (ili ni tada). Da bi se uvela **stroga i preventivna kontrola** , sustav bi morao biti postavljen trostepeno: ### Potreban broj ljudi na terenu: **Sektor nadzora**| **Opis posla**| **Potreban broj ljudi** ---|---|--- **Pomorski redari (Lokalna razina)**| Svaka obalna općina/grad mora imati barem 2-4 redara na terenu koji svakodnevno pješice ili brodicom obilaze plaže i pomorsko dobro.| **~350 redara** (za ~130 obalnih općina i gradova) **Lučke kapetanije & Pomorska policija**| Kontrola na moru (glisiranje, sidrenje, crni tankovi). Potrebno je više posada koje su konstantno u plovidbi u svakom akvatoriju.| **~200 inspektora / članova posada** (dodatno na postojeće stanje) **Državni inspektorat (Građevinski i ekološki)**| Interventni timovi s ovlastima pečaćenja gradilišta, izdavanja rješenja o rušenju na licu mjesta i drakonskih kazni.| **~150 inspektora** raspoređenih u 7 obalnih županija **Ukupno optimalno pojačanje:** **oko 700 obučenih i opremljenih ljudi na terenu duž cijelog Jadrana.** ### Isplativost investicije (ROI) Zapošljavanje 700 novih ljudi s konkurentnim, visokim plaćama (kako bi se smanjio rizik od korupcije – npr. bruto trošak od 3.000 EUR mjesečno po zaposleniku) državu bi na godišnjoj razini koštalo oko **25 do 30 milijuna eura** (uključujući troškove goriva, brodova, dronova i opreme). Uz procijenjenu sezonsku zaradu od kazni od preko **80 milijuna eura** , ovaj bi se sustav: 1. Isplatio sam od sebe već u prva dva mjeseca sezone. 2. Generirao čist profit u proračun za sanaciju devastirane obale. 3. **Dugoročno postigao najvažniji cilj:** Preventive radi, broj prekršaja bi drastično pao već iduće sezone jer bi prekršitelji shvatili da je vjerojatnost hvatanja i kažnjavanja gotovo 100%. * * * I kad povučemo crtu, na temelju svih uključenih podataka, izračun ukupnog prihoda za državu sastoji se od zbroja dviju ključnih stavki: makro-izračuna za bespravnu gradnju (točka A) te ukupne procjene ostalih kazni po sezoni (točke B, C, D i E). 1. **Bespravna gradnja (Stavke 1, 2, 3 i 4):** * Kazne za nalogodavce: 1.300.000.000 EUR * Kazne za izvođače: 877.500.000 EUR * PDV na usluge rušenja: 162.500.000 EUR * Naknade za ekocid: 1.300.000.000 EUR * **Podzbroj za bespravnu gradnju:** 3.640.000.000 EUR 2. **Ostali prekršaji po sezoni (Uzurpacija, sigurnost plovidbe, ekologija, općine):** * **Podzbroj za sezonske kazne:** 82.000.000 EUR ### Ukupan procijenjeni prihod za državu: 3.640.000.000 EUR + 82.000.000 EUR = 3.722.000.000 EUR Ukratko da uopće postoji želja za uvođenjem reda prema postojećim zakonima Republike Hrvatske, ukupan potencijalni prihod za državu iznosio bi **3,722 milijarde eura**! Najveća prepreka ovom scenariju nikada nije bio nedostatak novca ili računice, već isključivo politička volja i tromost sustava. Jurica Gašpar

**Dok Vlada Republike Hrvatske bez ozbiljne analize priprema novi porezni udar na one koji pošteno prijavljuju dobit i zapošljavaju radnike, ključni uzroci praznog proračuna ostaju netaknuti. Siva ekonomija, bezakonje, samovolja i trajna devastacija prostora na Jadranu svake godine odnose stotine milijuna eura**

**U travnju smo nekoliko** puta pisali o  ekološka i pravna devastacija neviđenih razmjera na Korčuli**, a građani ističu da pod krinkom „priprema za sezonu“, srce otoka ubrzano postaje deponij i poligon za bezakonje.** Unutar zaštićene zone Natura 2000 raskrčeno je oko dva hektara netaknute šume kako bi se ondje napravilo odlagalište za materijal iz gradnje pristupne ceste za novu luku Polačište, piše Index. Građani tvrde da je riječ o pravno spornom projektu jer je za gradnju same ceste srušen geodetski elaborat, zbog čega smatraju da je i materijal koji se planira odlagati u Dubovu nelegalan. Nepovjerenje dodatno pojačava činjenica da se na istoj lokaciji u budućnosti planira pretovarna stanica za otpad u sklopu projekta CGO Lučino razdolje, pa dio lokalnog stanovništva strahuje da “privremeno” odlagalište zapravo postaje uvod u trajnu prenamjenu prostora za gospodarenje otpadom. Na Korčuli se planira izgradnja pretovarne stanice za otpad u sklopu projekta centra za gospodarenje otpadom Lučino Razdolje, što od početka izaziva kontroverze jer je lokacija predviđena unutar zaštićenog područja Natura 2000. Istodobno se gradi nova trajektna luka Polačište, također financirana europskim sredstvima, a građevinski materijal s radova na pristupnim cestama trebao bi se odlagati na području Dubova. _"Pod krinkom građevinske dozvole za pretovarnu stanicu na Dubovu odlučili su upravo tamo iskrcati sav taj iskop. Problem je u tome što na Korčuli već postoji legalno odlagalište građevinskog otpada, koje je, međutim, već zatrpano materijalom nastalim tijekom ranijih radova na luci. Prema zakonu, država, grad i županija trebali su taj kamen koristiti za građevinske radove ili ga odvesti na drugo odlagalište._ _Nama se cijelo vrijeme govori da za sve postoje potrebne dozvole, ali to nije točno. Šuma u Dubovu posječena je prije nego što su ishodovane ključne dozvole, a jedini dokument koji su tada imali bila je suglasnost županijskog ureda za poljoprivredu, koja sama po sebi nije dozvola za krčenje šume niti za odlaganje tolikog materijala"_ , za Index kažu iz Inicijative građani Korčule. Nitko ne osporava da se otpad i višak materijala moraju zbrinuti, ali pitanje je zašto baš u netaknutoj šumi unutar Natura 2000 područja. ### Gradonačelnik tvrdi da je sve po zakonu U međuvremenu je šumarski inspektor obavio nadzor na lokaciji u Dubovu, nakon čega su Hrvatske šume pokrenule postupak utvrđivanja šumske štete, a radovi su obustavljeni. _"Prema informacijama kojima raspolažemo putem službene komunikacije s investitorom, Hrvatskim cestama, i nadležnim tijelima, projekt se provodi na temelju važeće projektne dokumentacije, pribavljenih suglasnosti prije početka radova te u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske._ _U interesu Grada Korčule jest da se svi radovi na njegovu području izvode zakonito, transparentno i uz poštivanje najviših ekoloških standarda te mjera zaštite prostora i okoliša"_ , rekao je Indexu gradonačelnik Korčule Frano Jeričević. Index tvrdi kako osim toga Jeričević nije dao konkretan odgovor ni na jedno pitanje, već je odgovornost prebacio na Hrvatske ceste. Dok gradonačelnik Jeričević tvrdi kako su radovi zakoniti, Hrvatske šume obustavile su radove, a izvide provodi i Državni inspektorat. Na traženje Grada Korčule, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva izdalo je Gradu Korčuli suglasnost za privremeno deponiranje viška iskopa materijala na predmetnoj površini na rok od četiri godine uz uvjet sanacije površine. Inspekcijski postupak je u tijeku. J.T. PROČITAJTE JOŠ: Korčulani ustali za spas Dubova od smećaKORČULA - Odlukom Policijske postaje Korčula prihvaćen je zahtjev Inicijative građana otoka Korčule za mirnim okupljanjem povodom zbivanja na Dubovu, poručili su iz Inicijative građana otoka Korčule i tako najavili prosvjed 28. travnja (utorak) na Trgu kralja Tomislava – Rotondau 17:00 sati. Okupljanje je nestranačko i bez političkog upliva. PozivamoMorski HRJurica GašparKORČULANI NA NOGAMA: “Od središta otoka rade ilegalni deponij veličine 20 nogometnih igrališta!”KORČULA – Dok se lokalni političari bave perifernim temama, a Gradsko vijeće i Županija tonu u nerazumljivu šutnju, u samom srcu otoka – na lokaciji Dubovo – odvija se ekološka i pravna devastacija neviđenih razmjera. Pod krinkom „priprema za sezonu“, srce otoka ubrzano postaje deponij i poligon za bezakonje, javljaju nam s togMorski HRJurica Gašpar

**Puno je buke i javnost donijela priča o uništavanju glavne novigradske plaže za što su građani prozvali samu Općinu. Načelnik poriče odgovornost za spomenuta djela pa šalje nove fotografije te navodi da se na njim vidi kako je - sve u redu.** Čitatelji iz Novigrada javljaju o protuzakonitoj izmjeni strukture i prirodnog izgleda javnog kupališta (Velika plaža). Kažu da se ovdje bagerima i kamionima u kompletu devastiralo i uklonilo prirodno morsko žalo i zamijenilo ga tucanikom drobljencem. Navode i kako je sve napravljeno prilikom "namještanja poslova" na pomorskom dobru, dakle za uništavanje obale i morskog ekosustava optužuju direktno Općinu. Općinski načelnik Joso Klapan tvrdi kako optužbe ne "drže vodu", kako se ovdje radi o starim fotografijama i dezinformacijama. Pozvao je medije u Novigrad da se u to i sami uvjere, a našoj redakciji Općina danas šalje nove slike stanja glavne plaže u Novigradu pa iste prenosimo. Foto: Općina Novigrad J.T.

NOVIGRAD -**Čitatelji iz Novigrada javljaju o protuzakonitoj izmjeni strukture i prirodnog izgleda javnog kupališta (Velika plaža). Kažu da su bagerima i kamionima u kompletu uklonili prirodno morsko žalo (pitanje je gdje su ga odvezli) i zamijenili ga tucanikom drobljencem.** Devastacija novigradske plaže je, tvrde građani, započela 2024.godine. - Ovdje se ne radi o tzv. dohranjivanju žala već o žalosnom i tragičnom pustošenju prirodne morske plaže. Sve je napravljeno sredstvima EU u dvije godine općinskog djelovanja - pišu građani koji kažu kako žele zaštititi hrvatski prirodni životni prostor od daljnje devastacije. Da stvar dakle bude potpuno ironična, građani za devastaciju optužuju Općinu Novigrad koja bi obalni pojas trebala štititi. No, ovdje kažu kako je upravo Općina započela pustošenje prirodne novigradske javne plaže. - Sve je krenulo 2024.godine kada je započeto uklanjanje prirodnog žala i dovoz kamenja iz nekog iskopa, kasnije je sve prekriveno drobljencem, tucanikom koji je u kompletu zamijenio prirodno morsko žalo, kamene oblutke - očajni su u Novigradu. "Fotografije iz 2024.godine kada je započeto uklanjanje prirodnog žala i dovoz kamenja iz nekog iskopa, koje kamenje je postavljeno na plažu kao tobože radna rampa a što je kasnije prekriveno drobljencem- tucanikom koji je u kompletu zamijenio prirodno morsko žalo, kamene oblutke", piše čitatelj iz Novigrada. ### "Masakr nad plažom" Kažu kako se sve odigralo iz koristoljublja namještanjem posla na pomorskom dobru. - Cijelu prirodnu plažu s minimalnim arhitektonskim intervencijama iz 1934. -1935. su izmasakrirali, čak su i kamene "kabine za presvlačenje" s početka 1960-tih uništili su neumjerenim i bezidejnim betonažama u rješavanju pristupa moru, betoniranjem dijela prirodnog žala unakazili su novigradski biser, dio urbane građanske kulture Novigrada i na kraju finalizirali prljavi posao kompletnom zamjenom stabilnog prirodnog morskog žala (ovdje je plaža prirodna, postojana u prirodnoj uvali) građevinskim tucanikom - navode stanovnici Novigrada. 0:00 /1:03 1× Za kraj, s terena dobivamo alarmantne informacije kako se dio plaže na Punti Mulić izložen udarima bure i morskim strujama svake godine nasipa građevinskim tucanikom bez ikakve studije utjecaja na okoliš, pa kompletno nasuti materijal završi u novigradskom portu smanjujući dubinu mora s negativnim utjecajem na floru i faunu priobalnog dijela mora. Ribari i sportski ribolovci se žale da zbog nabacivanja te "škalje", tj. tucanika u more zbog biznisa "dohrane" plaža, uz obalu više nema ni račića ni jadranskog bračića, pezdrnja ni glavočića ni pirge, ni kozice, ni girica... Sve ovo građani tvrd gledaju s nevjericom. Morski ekosustav i žalo kakvo su znali tvrde nestaje, a ostaje samo - bol i žalost u duši. Fotografije snimljene 17.05.2026. - Foto: Čitatelj ### Načelnik: "Dođite u Novigrad pa se sami uvjerite" Prijave građana proslijedili smo samom načelniku Novigrada Josi Klapanu koji sve poriče i poziva medije da dođu u Novigrad i osobno se uvjeriti da se radi o dezinformacijama. - Pozivam Vas u Novigrad da se osobno uvjerite u istinitost navoda. Fotografije koje su Vam date su stare fotografije i upotrijebljene su za dezinformaciju. Naime fotografije su stare najmanje desetak godina (gdje se vidi veliki bager) . Tada smo radili betonski potporni zid i to što ste vidjeli u prilogu korišteno je kao prilaz da bi se mogao izgraditi potporni zid . Nakon izgradnje potpornog zida čitav je materijal uklonjen - napisao je načelnik Klapan. No čitatelji šalju snimke, koje su snimljene 18. svibnja. To na terenu zapravo izgleda ovako: 0:00 /1:03 1× Video snimljen 18.5.2026. Dodao je i kako je ova plaža u zimskim i jesenskim mjesecima pod orkanskim udarima bure i juga pa svake godine imaju oštećenja i nanos krupnog materijala. - Sanacije su uobičajene, te se nalaze u našem Planu upravljanja pomorskim dobrom - kaže Klapan. J.T.

NOVIGRAD -**Čitatelji iz Novigrada javljaju o protuzakonitoj izmjeni strukture i prirodnog izgleda javnog kupališta (Velika plaža). Kažu da su bagerima i kamionima u kompletu uklonili prirodno morsko žalo (pitanje je gdje su ga odvezli) i zamijenili ga tucanikom drobljencem.** Devastacija novigradske

**Iz Općine Seget stižu zabrinjavajuće fotografije. Radi se o obalnom području koje se proteže od granice područja koji kontrolira ŽLU do dijela koji je pod koncesijom jednog hotela.** Dobivamo informacije kako upravo tamo, na "ničijoj zemlji", cvate siva ekonomija, betonaža i klasična devastacija mora i obale. - Evo ovo su vam sve ilegalni pontoni, jedan vlasnik ima i vilu malo poviše, pa je lijepo sebi izbetonirao, pa sad iznajmljuje i brod i vilu, "full service" - kaže nam čitatelj s ovog područja. Doznajemo i kako ti nije ni izbliza sve jer kako jedna osoba napravi ilegalni ponton na kojem veže brodicu tako to i drugi vide pa požele istu stvar i krenu radit svoje ilegalne pontone. - Ovo će vam uskoro biti pravo ilegalno pristanište na taxi brodove, do sezone najmanje šest pontona, tu vam je šetnica i prolazi jako puno turista pa im je idealno za prodavati svoje usluge - navodi nam naš izvor s terena. Za kontrolu legalnosti ovih poteza odgovorna je Lučka Kapetanija ispostava Trogir i potpuno je nejasno čime se bavi lučki kapetan, radi li svoj posao? Izlazi li na teren uopće? Što radi Općina Seget koja ima i pomorskog redara? Cvate li ovdje siva zona, hoćemo li uskoro gledati obračune konkurenata, zarađuje li se ovdje ili se planira zarađivati novac na crno, je li ovo jedan porezni uteg za sve poštene ljude koji plaćaju svoje poreze? Nitko nije kriv dok se ne dokaže krivnja pa ćemo u danima pred nama pokušati doći do odgovora na pitanje, jesu li ovi pontoni potpuno ilegalni? Foto: Čitatelj J.T.

Tretman tvoje supruge od nekih medija bio je razlog za tvoje odlučno istupanje. Devastacija bošnjačkog faktora ti je prošla bez riječi?! To je neprihvatljivo! To je nedostojno fotelje u kojoj je sjedi...

KORČULA – **Dok se lokalni političari bave perifernim temama, a Gradsko vijeće i Županija tonu u nerazumljivu šutnju, u samom srcu otoka – na lokaciji Dubovo – odvija se ekološka i pravna devastacija neviđenih razmjera. Pod krinkom „priprema za sezonu“, srce otoka ubrzano postaje deponij i poligon za bezakonje, javljaju nam s tog otoka.** ### Gradilište duhova: 20 nogometnih igrališta bez ijednog papira Situacija na terenu je alarmantna. Devastacija Dubova nastavlja se nesmanjenim tempom: kolone kamiona svakodnevno dovoze nebrojene tone kamena i zemlje, nasipavajući i ravnajući teren. Prema procjenama s terena, riječ je o površini od otprilike **20 nogometnih igrališta**. Unatoč ogromnim zahvatima, na lokaciji vlada potpuna pravna netransparentnost. Zakoni Republike Hrvatske jasno propisuju izgled svakog gradilišta, no Korčulani alarmiraju da na Dubovu ne postoji ni obavezna obavijesna ploča s podacima o investitoru i izvođaču, kažu da nema ni građevinske dozvole niti broja pod kojim su radovi odobreni, a nema, govore, ni propisne ograde, niti su istaknute mjere sigurnosti. Netko je, očito, uzeo zakon u svoje ruke, ignorirajući obvezu da javnost mora znati tko, što i s kojom dozvolom gradi u zajedničkom prostoru. ### Gdje je nestao „Zeleni otok“? Dok se u službenim brošurama Korčula reklamira kao „zeleni otok“, stvarnost na Dubovu sugerira da postaje **otočki deponij**. Fascinantna je pasivnost svih razina vlasti. - Gdje su gradonačelnik, vijećnici i nadležne inspekcije? Zašto šute udruge i novinari dok se pred našim očima događa vjerojatno najveća ekološka katastrofa u povijesti otoka? - pitaju se otočani na stranicama Dnevna doza Korčule. Šutnja onih koji su plaćeni da štite prostor i zakon otvara sumnje u ilegalne aktivnosti. ### Zadnji poziv građanima: Ako sada šutimo, sutra nećemo imati što braniti - Ovo nije samo pitanje komunalnog reda, već pitanje opstanka otoka. Građani Korčule s pravom se pitaju što se zapravo događa na Dubovu i tko dopušta ovakvo divljanje u prostoru. Ako institucije nastave gledati u stranu, devastacija će postati nepovratna. Retorika o održivom turizmu pada u vodu onog trenutka kada prvi bager zagrebe u srce otoka bez ijednog službenog dokumenta. Vrijeme za „diplomatsku šutnju“ je prošlo. Korčula zaslužuje odgovore – odmah - poručuju s otoka. S obzirom da vikendom nitko od "odgovornih" ne radi, pa nemaju čak ni dežurne službe, prisiljeni smo im upit uputiti u ponedjeljak. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo. D.G.

KORČULA – **Dok se lokalni političari bave perifernim temama, a Gradsko vijeće i Županija tonu u nerazumljivu šutnju, u samom srcu otoka – na lokaciji Dubovo – odvija se ekološka i pravna devastacija neviđenih razmjera. Pod krinkom „**