Patria Nostra domoljubne kupaće hlače sa najljepšim hrvatskim motivima. Spoj udobnosti, vrhunske kvalitete i modernog dizajna. Za plažu - spremni!

SPLIT -__**Dan uoči 95. Mrdujske regate stigla je vijest koja potvrđuje koliko je jedriličarima nedostajala velika mrdujska flota: za sutrašnju regatu prijavljeno je više od 200 brodova, prvi put nakon pet godina. Konačan broj onih koji će**

SPLIT – **Tri i pol mjeseca nakon nezapamćene pomorske tragedije u Splitskim vratima, luksuzna jedrilica Beneteau Oceanis 56.1, u kojoj je sredinom lipnja poginulo četvero čeških nautičara, danas je u poslijepodnevnim satima konačno izvučena s morskog dna.** ### **Spektakularno podizanje s 60 metara dubine** Zahtjevnu tehničku operaciju lociranja i podizanja plovila provela je splitska tvrtka **"Krka sub maris."** , specijalizirana za podvodne radove i hidrograđevinske usluge, čija se radna plovna dizalica vidi na fotografijama s mjesta događaja. Jedrilica je izvučena pomoću teške dizalice montirane na radni ponton. Ronilački timovi najprije su na dubini od oko 60 metara proveli detaljno podvodno izviđanje te provukli specijalne noseće trake i lance ispod trupa potonulog broda. Nakon što je stabilizirana, jedrilica je polako i kontrolirano podignuta na površinu mora, a potom položena na palubu radne barže. ### Svjedočanstvo silovitog udara Prve fotografije s površine otkrivaju svu silinu sudara s putničkim katamaranom "Krilo Eclipse". Pramčani dio jedrilice gotovo je u potpunosti smrskan, a konstrukcija je pretrpjela fatalna strukturalna oštećenja zbog kojih je brod u lipnju potonuo u roku od svega nekoliko minuta. Ostaci jedra i razbijene palube svjedoče o dramatičnim trenucima kroz koje je prolazilo osmero čeških državljana. ### **Ključni dokaz za Županijsko državno odvjetništvo** Izvlačenje plovila obavljeno je pod izravnim nalogom Županijskog državnog odvjetništva u Splitu. Jedrilica se odmah prebacuje u splitsku Sjevernu luku, gdje će je preuzeti ovlašteni pomorski vještaci. Pregledom položaja komandi, kormila, brodskih instrumenata te preciznom analizom oštećenja na trupu, istražitelji očekuju dobiti ključne odgovore o tome tko je u uskom prolazu između Brača i Šolte imao prednost prolaska i tko snosi konačnu kaznenu odgovornost za gubitak četiri ljudska života. Jurica Gašpar

**Jedrilica je utovarena u ro - ro brod i prebačena u Sjevernu luku. Operacija je bila izuzetno zahtjevna jer je prvo trebalo iz jedrilice ispumpati oko 9 tona mora, a i područje radova je na izuzetno frekventnom plovnom putu pa je bilo i problema zbog valova koji**

**Jedrilica je utovarena u ro - ro brod i prebačena u Sjevernu luku. Operacija je bila izuzetno zahtjevna jer je prvo trebalo iz jedrilice ispumpati oko 9 tona mora, a i područje radova je na izuzetno frekventnom plovnom putu pa je bilo i problema zbog valova koji su stvarali brodovi u prolazu. Ipak, sve je prošlo u najboljem redu, javlja** Dalmatinski portal**.** A radi se zapravo o ključnom dokazu u istrazi ove teške pomorske nesreće u splitskom akvatoriju. Državno odvjetništvo i policija nastavili su svoju istragu na jedrilici, koju je pregledao i vještak čiji će nalaz biti od krucijalni za utvrđivanje svih okolnosti i činjenica. Podsjetimo, prije dva smo dana pisali kako je tri i pol mjeseca nakon nezapamćene pomorske tragedije u Splitskim vratima, luksuzna jedrilica Beneteau Oceanis 56.1, u kojoj je sredinom lipnja poginulo četvero čeških nautičara konačno izvučena s morskog dna. Zahtjevnu tehničku operaciju lociranja i podizanja plovila provela je splitska tvrtka **"Krka sub maris."** , specijalizirana za podvodne radove i hidrograđevinske usluge. J.T.

SPLIT – **Tri i pol mjeseca nakon nezapamćene pomorske tragedije u Splitskim vratima, luksuzna jedrilica Beneteau Oceanis 56.1, u kojoj je sredinom lipnja poginulo četvero čeških nautičara, danas je u poslijepodnevnim satima konačno izvučena s morskog dna.**

**Nesvakidašnji incident dogodio se u južnom Pacifiku kada je 250 nautičkih milja južno od otoka Norfolk došlo do sraza jedrilice s divom iz dubina.** Posada jedrilice nakon udara morala je napustiti plovilo jer su oštećenja bila tolika da je more prodiralo iznimno brzo, pa je jedino rješenje bila pneumatska splav i poziv u pomoć. Na taj je poziv reagiralo Kraljevsko zrakoplovstvo Novog Zelanda koje je prema posadi odmah usmjerilo spasilački avion i organiziralo spašavanje. - Sjedili smo u splavi i doslovno gledali naš brod kako tone svega 100 metara udaljen od nas - govori jedan od nautičara s jedrilice. Satima su tako plutali nasred oceana s mjesecom kao jedinim svjetlom nad svojim glavama i čekali da pomoć stigne u obliku kontejnerskog broda koji ih je na kraju spasio, osigurao im tuš i hranu te ih "prebacio" do Nove Kaledonije odakle su se vratili kući u Melbourne. Njihova je "muka" nakon sraza s kitom ukupno trajala 17 sati, sve je završilo sretno, no jedrilicu se ipak nije dalo spasiti. Putovanje koje ovi nautičari svakako nikada neće zaboraviti! Foto: Screenshot/YouTube J.T.

SPLIT -__**Dan uoči 95. Mrdujske regate stigla je vijest koja potvrđuje koliko je jedriličarima nedostajala velika mrdujska flota: za sutrašnju regatu prijavljeno je više od 200 brodova, prvi put nakon pet godina. Konačan broj onih koji će u subotu u 11 sati prijeći startnu liniju bit će poznat nakon registracije. U JK Labud se za to vrijeme još se prepričava jučerašnje natjecanje u pripremi Dalmatinske marende.** U četvrtak su za kuhače uhvatili profesionalni i amaterski kuhari, a pobjedu je odnio Željko Buotić Leše, poznati kaštelanski pučki kuhar i član Udruge pučkih kuhara iz Kaštela. Žiri je osvojio punjenim paprikama. Drugo mjesto pripalo je jedriličaru Nikši Bariću sa sipom i bižima, a treće Damiru Šimunoviću s manistrom s plodovima mora. Ocjenjivanje je bilo tajno, a trojicu najbolje plasiranih čekao je još jedan zadatak: pred publikom su morali pripremiti crni rižot. Ni nakon finala redoslijed se nije promijenio — Buotić Leše ostao je prvi, Barić drugi, a Šimunović treći. Nakon proglašenja posjetitelji su mogli kušati pripremljena jela. Predsjednik žirija bio je chef Mario Omrčen, vlasnik restorana Bome, a o jelima su odlučivali i proslavljeni košarkaš i jedriličar Željko Jerkov, predsjednik klastera Zora Srećko Radnić, predsjednik Regatnog odbora 95. Mrdujske regate Dominik Perković te nekadašnji vaterpolist i danas vlasnik restorana u Švicarskoj Tonko Bezina. Organizaciju natjecanja vodio je Labudov član Saša Boban, a program je moderirao direktor Mrdujske regate Damir Skelin. Sutra se pozornost vraća na more. **Zajednički start 95. Mrdujske regate predviđen je u 11 sati** , a jedrilice će krenuti na tradicionalnu rutu Split – otočić Mrduja – Split. Više od 200 prijava ne znači nužno i isti broj brodova na startnoj liniji; konačan broj bit će poznat nakon registracije. Velik interes prati i 82. Višku regatu, koja se jedri od 16. do 18. listopada. Do sada broj prijavljenih približava se brojci od 120. Sukladno odredbama oglasa regate, organizator je odlučio zadržati prijave otvorenima i tijekom sljedećeg tjedna, uz mogućnost dodatnog proširenja liste sudionika prema raspoloživim kapacitetima. Nakon sutrašnjeg jedrenja program se nastavlja na platou JK Labud uz dodjelu pokala, druženje i koncert grupe Mjesni odbor. Ondje će uživo odjeknuti i nova himna „Mrduja – majka svih regata”, a dobra spiza ponovno će biti dio mrdujskog vikenda. D.G.

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu pokrenulo je istragu protiv 33-godišnjeg časnika katamarana, [...]

J.B., 33-godišnji prvi časnik katamarana 'Krilo Eclipse', priveden je na ispitivanje zbog sumnje da je [...]

**Sustav zna kada je „brod“ rođen, zna kada je registriran, zna kada je izbrisan iz upisnika — _ali ne zna sa sigurnošću kada je stvarno umro._** ### Pitanje koje nitko ne postavlja naglas Svakog ljeta Jadranom plovi na tisuće jedrilica, katamarana i

**Sustav zna kada je „brod“ rođen, zna kada je registriran, zna kada je izbrisan iz upisnika — _ali ne zna sa sigurnošću kada je stvarno umro._** ### Pitanje koje nitko ne postavlja naglas Svakog ljeta Jadranom plovi na tisuće jedrilica, katamarana i motornih jahti. Charter je jedna od najvažnijih grana hrvatskog turizma, marine se šire, a flota redovito "pomlađuje" — starija plovila izlaze iz komercijalne uporabe i **_prodaju se dalje_** , novija dolaze na njihovo mjesto. Na prvi pogled riječ je o sasvim običnom tržišnom ciklusu. Ono što se rijetko pita jest što se događa kad plovilo više nikome nije vrijedno kupnje, popravka ili prijevoza, a vijori Hrvatsku zastavu. Brod se, za razliku od automobila, ne mora tehnički pregledavati svake godine niti ima jasan, opće poznat put do rastavljanja. A kad njegov vlasnik prestane plaćati naknade ili ga jednostavno napusti, plovilo se u pravilu samo briše iz upisnika **_— administrativno nestane_**. _Fizički ostaje negdje na kopnu, u marini, na napuštenom zemljištu ili, u najgorem slučaju, u moru._ Ovaj tekst ne tvrdi da je Hrvatska svjesno postala odlagalište europske nautike — takva bi tvrdnja bila preuranjena i teško dokaziva. No dostupni podaci, europski dokumenti i domaći izvori pokazuju dovoljno da se postavi ozbiljno istraživačko pitanje: __je li Hrvatska izgradila veliku industriju oko života plovila, a da pritom nije izgradila sustav za njihovu smrt?__ ## **Europa već zna da dolazi val starog otpada** Problem nije hrvatska posebnost — počinje na razini cijele Europske unije. Europska komisija procjenjuje da europskim vodama plovi oko **6 milijuna rekreacijskih plovila** , a današnji sustavi uspijevaju organizirano rastaviti i reciklirati tek oko **_1 do 2 posto njih godišnje_**. Ostatak se skladišti, spaljuje, odlaže na odlagališta ili jednostavno napušta. Industrijski krovni savez European Boating Industry (EBI) u svom planu kružnog gospodarenja procjenjuje da će _do 2030. godine u EU svake godine kraj životnog vijeka dosezati više od 30.000 plovila, što odgovara otprilike 231.000 tona kompozitnog otpada godišnje_. Riječ je o materijalu koji se, za razliku od metala ili drva, **_ne razgrađuje sam od sebe i ne može se jednostavno pretaliti_**. Ono što tu brojku čini posebno neugodnom jest da većina tih plovila nije napravljena od običnog plastičnog materijala, nego od takozvane termosetne stakloplastike (GRP/FRP) — staklenih vlakana trajno povezanih poliesterskom ili epoksidnom smolom. _Upravo ta trajnost, koja je desetljećima bila prodajni adut (brod ne hrđa, ne trune i traje jako dugo), postaje problem u trenutku kad brod treba nestati._ ### **Hrvatska: Veliki registar, malo vidljiv kraj** Za Hrvatsku je ovaj problem osobito relevantan zbog razmjera flote. Portal Morski HR procjenjuje da je u Hrvatskoj registrirano više od 105.000 domaćih plovila izrađenih od stakloplastike, **_uz nepoznat broj stranih i neregistriranih plovila koja se zadržavaju na hrvatskom teritoriju_**. Ta brojka za sada dolazi iz medijske analize, a ne iz izravno objavljenog državnog registra po materijalu gradnje, pa je treba čitati kao ozbiljnu, ali još ne službeno potvrđenu procjenu. Ono što je službeno potvrđeno jest da hrvatski registar redovito "čisti" svoje popise. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je 18. prosinca 2021. godine donijelo rješenja o brisanju 6.363 jahte i brodice iz Upisnika brodova RH, zbog neplaćanja naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu mora za 2019. i 2020. godinu. Prema pisanju portala Morski HR, u nekoliko takvih valova brisanja između 2019. i 2022. godine iz upisnika je ukupno izbrisano oko 20.000 plovila. _**_Brisanje iz upisnika, međutim, nije isto što i fizičko zbrinjavanje_**_. _Ono je administrativni čin: plovilo prestaje postojati kao registrirani objekt jer njegov vlasnik nije ispunio obvezu_. Ono ne govori ništa o tome je li trup fizički uništen, rastavljen, izvezen, prodan bez ponovne registracije ili jednostavno ostavljen da trune na suhom vezu. __Upravo u tom prostoru — između registra plovila i sustava gospodarenja otpadom — nastaje praznina koju danas nitko sustavno ne prati.__ ### Charter kao ubrzivač životnog ciklusa Charter ovdje igra posebnu ulogu jer predstavlja intenzivnu, gotovo industrijsku uporabu rekreacijskog plovila. Privatni vlasnik jedrilicu koristi možda nekoliko tjedana godišnje i može je zadržati desetljećima. Charter plovilo, naprotiv, tijekom sezone ima velik broj najmova, kontinuirano je izloženo moru, čestim manevrima i različitim posadama, pa se flote redovito obnavljaju. To samo po sebi nije problem — dapače, otvara zdravo sekundarno tržište. Veliki hrvatski charter operateri, na svojim stranicama izravno prodaju rabljena plovila iz vlastite flote, uključujući modele stare i desetak godina, dok je velik broj starijih jedinica već označen kao prodano. Problem počinje kasnije, u lancu koji slijedi nakon prve preprodaje: proizvođač, pa charter kompanija, pa prva preprodaja rabljenog plovila — a zatim drugi, treći, četvrti vlasnik. Što je više vlasnika u lancu, veća je vjerojatnost da se izgubi jasna odgovornost za trenutak kada plovilo više nije vrijedno popravka. Tada vlasnik ima tri realne opcije: _uložiti u skup popravak, prodati ga po niskoj cijeni ili ga jednostavno ostaviti — na vezu, na kopnu ili napušteno._ ## **Zašto je stara jedrilica veći problem od stare plastične boce?** Termoplastika, kakvu poznajemo iz svakodnevne ambalaže, može se otopiti i ponovno oblikovati. Termosetna stakloplastika iz koje su napravljeni trupovi brodova ne može. Staklena vlakna i smola kemijski su trajno povezani, pa je razdvajanje na komponente tehnički zahtjevno, energetski skupo i za sada ekonomski gotovo neisplativo na velikoj razini. Europska komisija to izravno navodi kao jednu od ključnih prepreka: nedostatak komercijalno održivih rješenja za recikliranje i premalo tržište za materijale dobivene rastavljanjem starih plovila da bi se sama od sebe razvila prava reciklažna industrija. Problem nije samo estetski ili prostorni. Znanstvena studija objavljena u časopisu Journal of Hazardous Materials 2024. godine (Ciocan i suradnici) prvi je put dokumentirala da se mikro čestice stakloplastike iz trupova brodova akumuliraju u tkivima školjkaša — kamenica i dagnji — uzorkovanih u blizini brodogradilišta i marina u Engleskoj, s koncentracijama koje su znatno rasle tijekom zimskih mjeseci održavanja plovila. Drugim riječima, stari i trošni trupovi nisu samo statičan otpad koji čeka reciklažu — oni već sada, dok stoje na vezu ili se održavaju, otpuštaju čestice u morski okoliš. ### Europa priznaje problem — ali zajedničko rješenje tek nastaje U ožujku 2024. Europska komisija (Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo, DG MARE), zajedno s belgijskim predsjedništvom EU-a i udrugom European Boating Industry, organizirala je poseban "EU Dialogue on End-of-Life Recreational Craft" u Bruxellesu. _Poruka s tog skupa bila je jasna: na razini EU-a trenutačno ne postoji zajednički, koordinirani pristup problemu plovila na kraju životnog vijeka. Kao prepreke navedeni su nedostatak specijaliziranih mjesta za rastavljanje, nepostojanje ujednačenih registara plovila među državama članicama i, ponovno, izostanak komercijalno održivih rješenja za recikliranje kompozita._ Rad na problemu se nastavlja: u listopadu 2024. DG MARE i EBI pokrenuli su širu "Mrežu dionika za plovila i kompozite na kraju životnog vijeka", na kojoj se, među ostalim, raspravljalo o mogućnosti da se stari kompozitni materijal koristi kao zamjensko gorivo i sirovina u cementnoj industriji (tzv. co-processing) — pristupu koji bi, prema predstavljenim procjenama, mogao smanjiti emisije CO₂ u odnosu na jednostavno spaljivanje otpada. Za Hrvatsku je ovdje važna jedna suptilna, ali ključna pravna razlika. EU doduše ima Uredbu 1257/2013 o recikliranju brodova, no ona se odnosi na velike trgovačke brodove i izričito isključuje plovila ispod 500 bruto tona — što znači da tipična charter jedrilica ili katamaran od 40-ak stopa uopće ne potpada pod taj regulatorni režim. __Mala i rekreacijska plovila ostaju u pravnoj sivoj zoni, negdje između općeg zakonodavstva o otpadu i pomorskih propisa o registraciji.__ ### Novi brodovi grade se drukčije — ali stara flota ostaje problem Dio odgovora Europa traži već u fazi projektiranja novih plovila. Europska komisija je u ožujku 2026. predstavila primjer talijanskog startupa Northern Light Composites, koji gradi trupove od termoplastičnih (a ne termosetnih) kompozita — materijala koji se, za razliku od klasične stakloplastike, može ponovno rastaliti i preraditi. Komisija taj pristup naziva "recyclability by design": _mogućnost recikliranja ugrađena je već u samu konstrukciju broda, a ne dodana naknadno kao popravni ispit._ Slična se ideja godinama razvija i kroz europski istraživački projekt CLEANMOULD, u sklopu kojeg je izrađen probni osmerometarski trup od termoplastičnog kompozita — lakšeg, mehanički usporedivog s klasičnim materijalom, ali projektiranog za rastavljanje na kraju životnog vijeka. Ovdje nastaje očit kontrast: _nova generacija plovila polako uči kako umrijeti na uredan način, dok stotine tisuća postojećih europskih, pa tako i hrvatskih plovila, ostaju napravljene po staroj logici —** _bez plana za kraj._**_ ### Francuska i pitanje "seljenja" starih plovila Zanimljiv presedan dolazi iz Francuske. Europska komisija je 2022. godine, odgovarajući na parlamentarno pitanje, potvrdila da je Francuska u tom trenutku bila jedina država članica EU-a koja je uspostavila poseban sustav proširene odgovornosti proizvođača (Extended Producer Responsibility, EPR) upravo za plovila na kraju životnog vijeka — __sustav u kojem proizvođači i vlasnici unaprijed sudjeluju u financiranju budućeg zbrinjavanja broda.__ To otvara logično, ali za sada neposvjedočeno pitanje: ako jedna država uvede sustav koji vlasniku ili proizvođaču nameće trošak kraja životnog vijeka __, hoće li starija plovila jednostavno biti prodavana u druge zemlje u kojima takav trošak ne postoji__? Za Hrvatsku i Jadran, __kao veliko regionalno tržište rabljenih charter plovila__ , ta je hipoteza vrijedna daljnjeg istraživanja — _no na temelju danas dostupnih izvora ne može se tvrditi da se to doista događa u većem opsegu_. ## Zaključak: sustav zna rođenje, ne zna smrt Ne postoji dokaz da je Hrvatska namjerno ili sustavno pretvorena u europsko odlagalište starih plovila — takva bi formulacija bila preuranjena i nepotkrijepljena _. Ono što, s druge strane, jest potkrijepljeno jest da Hrvatska ima sve sastojke za takav rizik: veliku i staru flotu, jedan od najrazvijenijih charter sektora u Europi, dugu obalu, veliki broj napuštenih plovila, te registar koji zna evidentirati rođenje, promjenu vlasnika i brisanje plovila —** _ali ne i njegovu fizičku sudbinu nakon toga._**_ Europa u cjelini tek počinje graditi odgovor: dijalog dionika, planovi kružnog gospodarenja, prve tvrtke koje projektiraju brodove za rastavljanje. Sve je to još u ranoj fazi, a regulatorna praznina za male, rekreacijske brodove — one ispod 500 bruto tona koje europski propis o recikliranju brodova uopće ne pokriva — __ostaje otvorena diljem cijele Unije, ne samo u Hrvatskoj__. Zato se pitanje s naslova ovog teksta na kraju svodi na jedno, vrlo konkretno pitanje za domaće institucije: **__kada se u Hrvatskoj plovilo izbriše iz upisnika, tko provjerava da je ono doista fizički zbrinuto, gdje završava njegov trup i tko na koncu plaća njegovu reciklažu?__** Dok jasnog odgovora nema, problem nije samo u starim brodovima — problem je u tome što sustav zna kada je brod rođen, zna kada je registriran, zna kada je izbrisan, _ali ne zna sa sigurnošću kada je stvarno umro._ _Milo Miklaušić, kap._ ## **Literatura i izvori:** _Popis je podijeljen na europske izvore, hrvatske službene i medijske izvore te znanstvenu literaturu._ ### **Europski izvori** 1. European Commission, DG MARE / European Boating Industry (EBI). _EU Dialogue on End-of-Life Recreational Craft, 18 March 2024._ maritime-forum.ec.europa.eu 2. European Boating Industry (EBI). _Roadmap on the Implementation of the Circular Economy for End-of-Life Recreational Boats, 2023._ circulareconomy.europa.eu 3. European Commission / DG MARE. _Network of Stakeholders on End-of-Life Recreational Boats and Composites, meeting 11 October 2024, Brussels._ maritime-forum.ec.europa.eu 4. European Commission. _Northern Light Composites: giving boats a second life, 16 March 2026._ oceans-and-fisheries.ec.europa.eu 5. European Union. _Regulation (EU) No 1257/2013 on ship recycling._ EUR-Lex. 6. European Parliament / European Commission. _Answer to parliamentary question E-002020/2022 on Extended Producer Responsibility for end-of-life boats (French EPR system)._ 7. EuCIA (European Composites Industry Association). _European stakeholders collaborate to advance sustainable solutions for EoL boats, 2024._ eucia.eu ### **Hrvatski izvori** 8. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH. _Priopćenje o brisanju 6.363 jahte i brodice iz Upisnika brodova, 18. prosinca 2021._ mmpi.gov.hr 9. Morski HR. _Jadran guši više od 105 tisuća plastičnih brodova: Gdje nestaju plovila izbrisana iz registra?, 2026._ morski.hr 10. Morski HR. _Plovila od stakloplastike i smole: Problem reciklaže koji dolazi, 2026._ morski.hr 11. Novi list. _Čišćenje upisnika: Iz registra izbrisane 6.363 brodice, veljača 2022._ novilist.hr 12. Portal.hr. _Nautičari čuvari Jadrana: Ključni izazov je prikupljanje i pravilna obrada otpada s brodova, 2025._ ## **Znanstvena literatura** 13. Ciocan, C. i sur. _Fibreglass-derived microplastic contamination in bivalves near recreational boatyards._ Journal of Hazardous Materials, 2024. _Napomena: brojke o broju hrvatskih plovila izrađenih od stakloplastike (oko 105.000) i broju plovila koja aktivno sudjeluju u charteru (oko 16.000) trenutačno potječu iz medijske analize portala Morski HR, a ne iz izravno objavljenog državnog registra razvrstanog po materijalu gradnje. Za znanstvenu ili novinarsku objavu preporučuje se zatražiti izvorne podatke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture odnosno Hrvatskog registra brodova._

BETINA – **Prava mala drama, koja je na sreću imala brz i sretan završetak, odigrala se u subotu, u akvatoriju Betine. Neoprezni nautičar našao se u nezavidnom položaju kada se njegova jedrilica malo nasukala u plićaku, no u pomoć su mu odmah priskočili neočekivani spasioci.** Naime, u Betini se danas održava tradicionalni plivački maraton, a organizatori su se u tom trenutku nalazili na moru kako bi postavili bove i osigurali plivačku rutu. Primijetivši jedrilicu u nevolji, ekipa u gumenjaku nije dvojila ni sekunde. 0:00 /0:49 1× Skrenuli su sa svog pravca, doplovili do nes(p)retnog nautičara i uspješno ga izvukli iz plićaka natrag na siguran plovni put. Zahvaljujući brzoj reakciji organizatora maratona, ova je pomorska nezgoda prošla bez veće štete, a jedrilica je mogla nesmetano nastaviti svoju plovidbu. Nakon uspješno odrađene "izvanredne" akcije spašavanja, organizatori su se vratili svojim redovnim obavezama postavljanja bova, spremni za početak današnjeg sportskog spektakla u Betini. D.G.

**Ozlijeđen je 50 - godišnji čovjek iz Pule koji se kupao u trenutku kada je na njega naletjela jedrilica kojom je upravljao njemački državljanin star 60 godina.** Drama se odvila u uvali Zonka, a Postaja pomorske i aerodromske policije Pula dojavu je zaprimila jučer oko 18: 55. Po dolasku na mjesto događaja, policijski službenici su u moru zatekli ozlijeđenog 50-godišnjaka, a na jedrilici hrvatskih nacionalnih oznaka dvoje njemačkih državljana, 60-godišnjaka i 56-godišnjakinju. Prema zasad dostupnim informacijama policije, nesreća se dogodila dok je muškarac plivao na stotinjak metara od obale (pa vjerojatno treba utvrditi i je li se pridržavao odredbi o maksimalnoj udaljenosti na kojoj smije plivati) kada je na njega naletjela jedrilica kojom je upravljao 60-godišnjak. Ozlijeđenog muškarca su policijski službenici preuzeli na službeno plovilo i prevezli na granični prijelaz Pula, gdje mu je pružena hitna medicinska pomoć, nakon čega je prevezen u pulsku bolnicu, gdje je utvrđeno da je teško ozlijeđen te je zbog težine ozljeda zadržan na daljnjem liječenju. Policijski službenici će u suradnji s Lučkom kapetanijom provesti kriminalističko istraživanje poradi sumnje u počinjenje kaznenog djela Ugrožavanje posebnih vrsta prometa. J.T.

Policija je danas objavila nove informacije o slučaju s Pašmana, gdje je tijekom uhićenja 37-godišnjaka [...]

MALI LOŠINJ - **U uvali Krivica kod Malog Lošinja konopi privezanih jahti i jedrilica postali su prava zamka za šetače obalnom šetnicom, ali i velika opasnost za plovidbu.** - Dušu dalo za izgubiti glavu. I to doslovno - kaže jedan nauti&

MALI LOŠINJ - **U uvali Krivica kod Malog Lošinja konopi privezanih jahti i jedrilica postali su prava zamka za šetače obalnom šetnicom, ali i velika opasnost za plovidbu.** - Dušu dalo za izgubiti glavu. I to doslovno - kaže jedan nautičar koji je prolazio ovuda. ne mogavši se načuditi ljudskoj gluposti. - Vezuju se za stabla, metrima od kraja, a onda iziđu i sijeku ove agave. Iza njih će na kraju ostati pustoš - kazuje. A kako to izgleda? Najbolje svjedoče ove snimke... 0:00 /1:30 1× Podsjetimo, prema Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe Republike Hrvatske, plovnim objektima zabranjen je privez na način da oštećuju vegetaciju na obali. D.G.

**Dojava o pomorskoj nesreći zaprimljena je 21. srpnja u 22:58, u Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka). Ispostava Lučke kapetanije Hvar (ILK Hvar), odmah je isplovila u akciju spašavanja.** Nasukanu jedrilicu s 12 članova posade, među kojima je bilo šestero djece, svi državljani Kraljevine Španjolske, službenici ILK-a Hvar ubrzo su pronašli na dojavljenoj poziciji. Nakon što su utvrdili da među članovima posade nema ozlijeđenih, sve su ih evakuirali na spasilačku brodicu i prevezli u Hvar oko 23:30, čime je akcija završena. Dvotrupna jedrilica, duga 12,8 metara, u vlasništvu domaće charter-tvrtke, ostavljena je na mjestu nesreće. Prema izjavi posade, nasukala se zbog nepovoljnih vremenskih prilika na moru. ### Nema onečišćenja Iz ILK-a Hvar vlasniku je naloženo da organizira komercijalno odsukavanje i tegljenje jedrilice. Vlasnik je još sinoć angažirao djelatnike tvrtke specijalizirane za pomoć plovilima i posadama na moru. Jedrilica je odsukana i otegljena u luku Hvar, gdje je osigurana na vezu do završetka očevida o uzrocima pomorske nesreće. Na mjestu nasukavanja nije uočeno onečišćenje mora ni morskog okoliša. J.T.

**Divlje je vrijeme noćas zahvatilo Jadran, snažno grmljavinsko nevrijeme iliti "ljetno čudovište" sa središtem na sjeveru Jadrana probleme je stvaralo i na zadarskom području, pa i južnije prema Hvaru.** U samom gradu Zadru se ju&