SPLIT - **Poznavatelj morske biologije i promotor znanosti Pero Ugarković oštro se okomio na sustav zaštite okoliša u Hrvatskoj, proglasivši ga puka formom koja služi isključivo zaštiti interesa investitora, a ne očuvanju prirodnih bogatstava. Reakcija je uslijedila nakon što je Grad Split, na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Šutom, zatražio procjenu utjecaja na okoliš za projekt nasipanja 1,08 hektara šljunka izvan Stobreča.** Ugarković ističe kako se radi o potpunom uništavanju mediteranske obale bez ikakvog opravdanog razloga, pri čemu su nadležne institucije i izrađivači elaborata zatvorili oči pred stvarnim stanjem na terenu. > „Kad kažem da ne postoji sustav zaštite okoliša, već isključivo sustav zaštite investitora, nimalo ne karikiram. Čim sam pročitao elaborat, posumnjao sam da izrađivač uopće nije pogledao što tamo živi. Da jest, teško bi propustio sedam zaštićenih morskih vrsta koje ondje može uočiti svaki amater, a kamoli profesionalni biolog”, poručuje Ugarković. ### Maska, disalica i minute pod morem demantirali službeni elaborat Nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša odbacilo njegove službene primjedbe uz obrazloženje da je izrađivač elaborata detaljno pregledao područje, Ugarković se osobno uputio u Stobreč kako bi provjerio navode iz rješenja. Rezultati njegovog kratkog terenskog pregleda s običnom maskom i disalicom razotkrili su porazno stanje sustava nadzora: * **Samo jedan zaron bio je dovoljan** da na samom dnu pronađe i izroni dvije zakonom zaštićene vrste. * **Morska flora i fauna:** Dno je prekriveno algama iz roda _Cystoseira_ , dok iz stijena vire stotine kamotočaca. * **Zaštićene morske cvjetnice:** Gotovo cijela zona predviđena za nasipanje prekrivena je zaštićenom morskom cvjetnicom _Cymodocea nodosa_ (čvorasta morska resina). Unatoč upozorenjima, Ministarstvo je u svom odgovoru opravdalo nasipanje tvrdnjom da navedeno stanište predstavlja samo „točkasti nalaz unutar obuhvata”, dok ostale navedene vrste u rješenju nisu ni spomenute. ### „Točkasti nalaz” kao opravdanje za zatrpavanje prirode Ugarković naglašava kako je u pitanju sustavni problem u kojem se prirodna bogatstva degradiraju čim se nađu na putu privatnih ili političkih ambicija. > „Osim toga, zar je ostala bioraznolikost tog područja manje ekološki vrijedna od zaštićenih vrsta? U ovakvoj Hrvatskoj prirodno bogatstvo vrijedi samo dok nekome ne zasmeta na putu osobnih ambicija. Onda naglo od zaštićenog bogatstva postaje 'točkasti nalaz' — prepreka koju treba zatrpati i zaboraviti”, zaključuje Ugarković, dodajući kako od državnih institucija i javnosti koja šuti na tisuće sličnih primjera ekocida više ništa ne očekuje. D.G.

Analiziramo utjecaj električnih vozila na okoliš. Saznajte jesu li električni automobili zaista ekološki prihvatljiva alternativa vozilima na fosilna goriva.

U Gospiću su započeli radovi na sanaciji ilegalnog odlagališta opasnog otpada, gdje će se prekriti 33 [...]

Zaiskrilo na saborskom odboru za okoliš

Otkrijte kako kupovina lokalno uzgojene hrane smanjuje ugljični otisak, čuva bioraznolikost i podržava održivi razvoj lokalne zajednice. Saznajte više ovdje.

PAG - Planirana rekonstrukcija prve hrvatske vjetroelektrane Ravne 1 na otoku Pagu naišla je na administrativnu prepreku. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je rješenje prema kojemu se za projekt zamjene postojećih vjetroagregata mora provesti cjelovita procjena utjecaja na okoliš te glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Ovoj se odluci protive lokalne i županijske vlasti – Zadarska županija i Grad Pag jer smatraju da zahvat neće imati značajan negativan utjecaj – no Ministarstvo naglašava da se odluka o odobrenju ne može donijeti bez detaljnih stručnih analiza, piše 057info. Investitor, tvrtka Adria Wind Power, planira zamijeniti šest postojećih vjetroagregata ukupne snage 5,1 MW s četiri znatno snažnija i veća agregata čime bi se snaga povećala na 12 MW. Međutim, umjesto dosadašnjih stupova visine 49 metara i rotora promjera 52 metra, novi bi agregati doseizali ukupnu visinu do 150 metara uz promjer rotora do 117 metara. Takve drastično veće dimenzije na istaknutom grebenu Ravna ključni su razlog zabrinutosti struke. Uprava za zaštitu kulturne baštine upozorava na narušavanje vizure zaštićene Kulturno-povijesne cjeline Paga, Starog Paga i uvale Sorina, dok se u prostoru bilježi i rizik od oštećenja vrijednih tradicionalnih suhozida i stočarskih torova. Dodatno, gradnjom novih platoa trajno bi se izgubio oko jedan hektar staništa unutar ekološke mreže Paške stijene Velebitskog Kanala, a veći rotori predstavljaju i ozbiljnu opasnost od kolizije za zaštićene ptice. Stradavanje samo jednog para surog orla smanjilo bi njegovu već ugroženu nacionalnu populaciju za 3,5 posto, dok bi gubitak jednog para bjeloglavog supa odnio oko 0,8 posto domaće populacije. Rješenjem Ministarstva gradnja nije konačno zabranjena, ali je jasno određeno da se nikakve dozvole ne mogu izdati dok se precizno ne utvrdi stvarni utjecaj novih divovskih agregata na prirodu, krajobraz i kulturnu baštinu Paga. D.G.

Čeprav Idrija, kot vemo, ni vinorodni okoliš, prav iz tega našega najstarejšega rudarskega mesta prihaja razveseljiva novica o z zlatom nagrajenem vinu.&nbs

**Rat oko Tjesnaca Hormuz, koji traje od veljače 2026. godine, uz golem ljudski i gospodarski danak ostavlja i sve dublji trag na okoliš. Napadi na tankere, izlijevanja nafte i mjesecima nepokretni brodovi pretvorili su jedan od najprometnijih pomorskih prolaza svijeta u poprište ekološke krize koja se odvija usporedo s vojnim sukobom.** Ovaj esej donosi pregled onoga što o toj krizi pišu novinari, znanstvenici i nevladine organizacije, oslanjajući se na nedavne izvještaje i komentare. ### Napadi na tankere i izravni rizik od izlijevanja Sredinom noći 31. kolovoza 2026. dva su supertankera, saudijski Sidr i liberijski Senegal Prosperity, pogođena neidentificiranim projektilima dok su napuštala Tjesnac Hormuz u blizini Omanskog grada Khasaba. Prema izvještajima pomorskih obavještajnih tvrtki Marisks i Kpler, svaki je brod prevozio oko dva milijuna barela sirove nafte iz saudijske luke Juaymah. Iako je priopćeno da posade nisu ozlijeđene i da izlijevanja nije bilo, incident je prema riječima analitičara pokazao da ni takozvani "Omanski koridor" nije siguran prolaz, te da se napadi mogu dogoditi "koordinirano i u brzom slijedu". Ovakvi napadi nisu izolirani slučaj. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) zabilježila je 65 incidenata u Tjesnacu Hormuz i širem području Bliskog istoka od početka ožujka 2026. godine. Sredinom kolovoza Al Jazeera je izvijestila o izlijevanju nafte koje je doseglo obalu Omanskog otoka Qeshma, pogodivši plaže i osjetljivu mangrovsku šumu; iranske su vlasti izvor curenja (Oil spill) pripisale stranom brodu za rasuti teret, ne navodeći njegovo ime. ### Zarobljeni brodovi i prijetnja "super širiteljskog" događaja Osim izravnih napada, rat je stvorio i posredan, sporiji oblik ekološke opasnosti. Zatvaranje Tjesnaca Hormuz 28. veljače 2026. ostavilo je oko 1500 brodova zarobljenih u Perzijskom zaljevu, uz još nekoliko stotina usidrenih u Omanskom zaljevu. Prema članku objavljenom 22. srpnja 2026. u znanstvenom časopisu Biological Invasions, dugotrajna nepokretnost brodova dovodi do intenzivnog obraštanja trupova algama, rakovicama i drugim organizmima – pojave poznate kao biofouling. Vodeći autor studije, profesor Mario Tamburri sa Sveučilišta Maryland, upozorava da je riječ o "scenariju najgoreg mogućeg slučaja": brodovi obično u luci ili sidrištu provode svega nekoliko dana, a mnogi od zarobljenih tankera nepomični su već mjesecima, u toplim i hranjivim vodama Zaljeva koje pogoduju brzom rastu organizama. Kad se ti brodovi napokon vrate u globalnu plovidbu, prijete da će diljem svijeta prenijeti invazivne vrste u nove ekosustave, s mogućim posljedicama za lokalnu floru, faunu i ribarstvo. Perzijski zaljev već je dom za više od 50 stranih morskih vrsta, a znanstvenici upozoravaju da bi područja sličnih klimatskih uvjeta, poput jugoistočne Azije i Indije, mogla biti najizloženija riziku. ### **Glasovi upozorenja: Od Greenpeacea do novinara** Nevladine organizacije komentiraju krizu jednako oštro. Greenpeace Njemačka, koji satelitskim snimkama i simulacijama prati desetke tankera zarobljenih u Zaljevu, ocijenio je situaciju "ekološkom katastrofom koja čeka da se dogodi". Prema izjavi njihove predstavnice Nine Noelle, samo jedno izlijevanje moglo bi nepovratno oštetiti krhki morski okoliš pun koraljnih grebena, mangrova i livada morske trave, dodajući patnji koju je rat već nanio lokalnim zajednicama. I mediji koji prate temu naglašavaju da se rasprava o Tjesnacu Hormuz prečesto svodi na barele, tankere i cijenu nafte, dok se zanemaruje da je riječ o živom ekosustavu – domu kitova, dupina, dugonga, morskih kornjača, morskih pasa kitovki i brojnih komercijalno važnih vrsta riba. _Komentatori poručuju da hitnost energetske i vojne krize ne smije zasjeniti dugoročnu ekološku štetu koja će, kako upozoravaju, nadživjeti sam sukob._ ### Zaključak Rat u Tjesnacu Hormuz pokazuje da suvremeni sukobi oko energetskih koridora nose i skrivenu, sporiju cijenu: _onečišćenje mora izravnim napadima na tankere te dugoročnu prijetnju širenja invazivnih vrsta uslijed mjesecima nepokretne flote_. Komentari znanstvenika, nevladinih organizacija i novinara slažu se u jednom - _bez hitne međunarodne koordinacije oko čišćenja trupova, praćenja izlijevanja i zaštite osjetljivih staništa, ekološke posljedice rata mogle bi trajati znatno dulje od samog vojnog sukoba_. Milo Miklaušić, kap. #

**Rat oko Tjesnaca Hormuz, koji traje od veljače 2026. godine, uz golem ljudski i gospodarski danak ostavlja i sve dublji trag na okoliš. Napadi na tankere, izlijevanja nafte i mjesecima nepokretni brodovi pretvorili su jedan od najprometnijih pomorskih prolaza svijeta u poprište ekološke**

**Ukupna vrijednost projekta je gotovo 21 milijun eura (20.148.599,74 EUR) od čega je financiranje iz proračuna EU-a (NPOO) iznosilo nešto manje od 7 milijuna eura (6.798.350,66 eura), dok je ostatak od gotovo 12 milijuna eura (11.999.313 eura) osiguran iz Državnog proračuna.** Izgrađen je novi međunarodni putnički terminal, rekonstruirali su se postojeći objekti u tom dijelu luke, dogradili se novi, uredio se i oplemenio okoliš. Sada u potpuno novom i uređenom prostoru premještamo javne i prometne sadržaje, kao i schengenski granični prijelaz. Do sada su, to je svima znamo, ti prostori bili smješteni na Gatu svetog Duje, sada premještanjem tih prostora dobivamo oko 14 tisuća četvornih metara operativne površine. Građevina ima prizemlje, kat i prohodni krov. Prizemlje je podijeljeno na dva glavna dijela, čekaonice/hall za putnik, sa radnim jedinicama za policiju i carinu, sanitarnim čvorom, punktom informacija, prodaje kara te prostori policije, carine, koji su u službi granične kontrole, te tehničkog bloka. Prvi kat čine sadržaji policije i ostale službe. Prohodni ravni krov odnosno Lungomare, etaža namijenjena za javnost. Nadstrešnica graničnog prijelaza koja služi za natkrivanje prostora za obavljanje granične kontrole. Projektom se poboljšava se protočnost prometa u Gradskoj luci i značajno smanjuje vrijeme čekanja. Ako tome pridodamo da se samom činjenicom da manje čekanja znači i pozitivan utjecaj na okoliš dobivamo idealne preduvjete za povećanje sigurnosti u luci. J.T.

Telemach Hrvatska dobitnik je brončanog certifikata Hrvatskog indeksa održivosti (HRIO), najvećeg i najznačajnijeg nacionalnog priznanja u području održivog razvoja. Certifikat, koji dodjeljuje Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR), potvrđuje odgovoran pristup kompanije upravljanju utjecajima na okoliš, društvo i gospodarstvo.

Analizirani su uzorci s lokacije kompleksa bivšeg kamenoloma u Benkovačkom Selu

**Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić najavio je skoru objavu još triju izvješća povezanih s istragom nezakonitog odlaganja otpada na području Gospića i Varaždina.** U izvješću Instituta za vode "Josip Juraj Strossmayer“ navodi se prisutnost visokih koncentracija mikroplastike i teških metala u podzemnim vodama, što izravno ugrožava okoliš. Vještaci su vodu testirali na tri mjesta oko divljeg odlagališta – uzvodno, neposredno uz otpad i nizvodno od njega. Rezultati su pokazali golemu razliku: voda koja tek prilazi lokaciji gotovo je čista, dok ona koja prolazi ispod samog odlagališta nosi čak 89 posto sve pronađene plastike. - U lipnju smo donijeli izmjene poslovnika državnog odvjetništva koje su nam dale alat da državni odvjetnik diskrecijski odluči, ako postoji javni interes, da se objavi određeni tijek provođenja dokaznih radnji ili izvida, rekao je Turudić tijekom obilaska državnog odvjetništva u Slavonskom Brodu. Dodao je da su dosad objavljena četiri izvješća te najavio da će još tri biti objavljena vrlo brzo i sve to nazvao - pobjedom institucija i potvrdom da one rade svoj posao. J.T.

Animafest 2025: Hrvatski animirani film u punom sjaju Obitelj, tijelo i okoliš u središtu hrvatske animacije Na prestižnom Svjetskom festivalu animiranog filma – Animafest Zagreb 2025, šest hrvatskih filmova ušlo...

KAŠTEL SUĆURAC - **Radovi na probijanju tunela Kozjak izazvali su oštar revolt stanovnika Kaštel Sućurca, koji tvrde da su graditeljski zahvati uzrokovali presušivanje lokalnih izvora, bunara i potoka poput Bucavice i Vrila. Sućurani optužuju Hrvatske ceste za ozbiljne propuste u Studiji utjecaja na okoliš te najavljuju pokretanje tužbe i zahtijevaju hitnu reakciju nadležnih institucija.** Lokalni stanovnici i ekološki aktivisti ističu da vodostaji nikada nisu bili ovoliko niski te odbacuju tvrdnje da je riječ o posljedici suše, naglašavajući da se radi o hidrološkim poremećajima uzrokovanim građevinskim radovima, javlja HRT. Kao ključni dokaz navode nepredviđenu kavernu na koju su izvođači naišli tijekom iskopa. Prema riječima aktivista, radovi su morali biti odmah obustavljeni radi izrade novih istraživanja i dopune studije, no umjesto toga provedena je tek brza drenaža vode s gradilišta, čime su, tvrde, prekršene i odredbe zaštite unutar mreže Natura 2000. S druge strane, iz Hrvatskih cesta odlučno odbacuju sve optužbe. Direktor Ivica Budimir navodi da se panika stvara bez konkretnih dokaza te ističe kako su sporni potoci udaljeni i do pet kilometara od lokacije tunela, zbog čega radovi, prema njihovom tumačenju, ne mogu utjecati na vodonosnike. Glavni uzrok presušivanja uprava vidi isključivo u nepovoljnim vremenskim uvjetima i općoj suši. Gubitak vode izravno ugrožava lokalnu poljoprivredu o kojoj ovise brojni mještani. Zbog toga Sućurani od Grada Kaštela i nadležnih tijela zahtijevaju hitan inspekcijski nadzor na samom gradilištu, izradu neovisnog hidrogeološkog vještačenja uz pokuse bojenja vode radi utvrđivanja drenažnih putova, te službenu dopunu Studije o utjecaju na okoliš uz angažman neovisnih stručnjaka. D.G.

Uvod Opasni otpad iz kućanstva, poput boja, lakova i kemikalija, predstavlja značajan izazov za ekološki održivo upravljanje otpadom. Iako se često zanemaruje, ovaj otpad može ozbiljno ugroziti okoliš i ljudsko...

Saznajte što je ugljični otisak, zašto je važan za klimatske promjene i primijenite jednostavne savjete za smanjenje vašeg utjecaja na okoliš već danas.

Posao parcijalne sanacije dijela otpada dobila je tvrtka Kostak-Graditeljstvo Tehnologija Sirovine, a Boris Pavelić otkriva kako iza nje stoje isti vlasnici kao i iza pojedinih tvrtki koji su predaval...

Zvanični nalazi upozoravaju na moguće procjeđivanje onečišćenih voda u okoliš, dok podaci pokazuju povećane koncentracije PM2.5 i prekoračenja PM10.

Analiza slučaja ilegalno odloženog otpada u Gospiću: posljedice za osjetljivi krški okoliš, podzemne vode te slabosti sustava gospodarenja otpadom.

SENJ – **Stanovnici Senja sve glasnije negoduju zbog ekološkog problema koji se pojavio u neposrednoj blizini novoizgrađene poslovnice jednog trgovačkog lanca. Naime, naša redakcija zaprimila je videosnimku uznemirenog čitatelja koja zorno prikazuje kako se prostor iza ograde novog parkirališta pretvorio u nekakvo odlagalište otpada, zbog kojeg se građani boje da bi zagađenje ispiranjem moglo otići dalje u okoliš.** ### Priroda radi svoje, ali u pogrešnom smjeru Prema svjedočanstvima građana, problem eskalira već s prvim kišama. 0:00 /0:19 1× - Voda koja se slijeva s obližnjeg brda prolazi izravno kroz gomile nakupljenog smeća, ispirući ga i odnoseći otpadne tvari nizvodno. Prizor je, blago rečeno, neugodan, no estetski dio priče u ovom je slučaju manji problem - priča nam Senjanin. > "Izgleda jako ružno, ali ovdje je riječ o puno ozbiljnijoj stvari. Na ovaj se način definitivno ne upravlja vodnim resursima. Voda se najprije onečišćuje smećem, a potom takva, kontaminirana, teče dalje", upozorava zgroženi građanin u svom dopisu. Hoće li komunalne službe i investitori reagirati ili, kao u slučaju kojeg smo prethodno otkrili, pomagati u zagađivanju, pitanje je koje ostavlja više upitnika nego jasnig odgovora, ali barem više ne mogu reći da - nisu znali. D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** VIDEO Senjska čistilica bacala smeće preko litice, iz tvrtke tvrde da je “trava”, ali ove snimke otkrivaju pravu istinu!Snimajući sasvim drugu priču u središtu Senja, naša ekipa sasvim je slučajno snimila i kamion Gradskog komunalnog društva Senj d.o.o. koji istovara otpad preko litice. Sve se to događa na privatnom zemljištu tvrtke Petrol d.o.o., koje je tek nekoliko metara udaljeno od sjedišta gradskog komunalca.Morski HRJurica GašparVIDEO: OTKRIVAMO POZADINU EKO SKANDALA U SENJU Komunalci i “nepoznati” počinitelji bacaju otpad na zemljište Petrola i preko litice u more, Inspektorat pokreće hitan nadzor: “Svi tražimo krivce!”Ilegalno odlaganje otpada u centru Senja kojeg je sasvim slučajno otkrila ekipa Morskog HR, dobilo je razmjere skandala u koji su upleteni gradsko komunalno poduzeće (što su nam, suočeni s dokazima, i sami priznali), “nepoznati odlagatelji” i gradska uprava koja tvrdi da u centru vlastitog grada od 4,500Morski HRJurica GašparVIDEO: SNIMILI SMO EKOCID U SENJU Kamioni bacaju otpad s litice ravno u Jadran! Iz Grada poručuju: “Prvi put čujemo za to”Novinari Morskog HR svratili su ovih dana do Senja. Povod je bio sasvim druge prirode, no dok smo tu, naišli smo na nešto, što nas je šokiralo. Gomile razbacanog asfalta, namještaja i ostalog otpada na samom rubu litice koja vodi do mora. A onda i kamion koji izbacuje otpadniMorski HRJurica Gašpar

POREČ - **Zidovi nekadašnje crkvice sv. Martina u istoimenoj uvali smještene tik uz staru cestu Poreč – Červar ovih su dana ponovno izašli na vidjelo, zahvaljujući akciji čišćenja koju su proveli Upravni odjel za komunalni sustav i Usluga Poreč.** Ostaci crkvice posljednjih su godina zarasli u zelenilo, pa su ovim zahvatom od raslinja i otpada nesavjesnih pojedinaca očišćeni zidovi i unutrašnjost kao i sam okoliš. Foto: Grad Poreč To je bila i tema čestih upita građana, posjetitelja, kao i gradske vijećnice Marine Radošić na predzadnjoj sjednici Gradskoj vijeća, koja je predložila da se uz ovaj prostor postave i info tabele koje će opisivati o kakvim je kulturnim znamenitostima riječ. Crkvica se nalazi nedaleko od izvora slatke vode, a riječ je o ranoromaničkoj crkvi iz 12. stoljeća, sagrađenoj u blizini ostataka rimskih građevina. Ispred crkve nekada je prolazila važna srednjovjekovna cesta koja je povezivala Tar s Porečom preko Červara. Uz južnu obalu poluotoka Materada, prema rtu, vidljivi su ostaci rimskih zidova i cisterne s podom od opeke složene u uzorak riblje kosti, a vidljivi su i tragovi dviju vapnenica, koje su vjerojatno bile u uporabi još u antičko doba, kako kažu povijesni izvori. Nakon akcije čišćenja slijedi postavljanje višejezičnih info tabela za obje znamenitosti, kako se bi ovaj važan dio kulturne baštine dodatno istaknuo na jednom od najpopularnijih porečkih kupališta i izletišta. I.B.