**Požutjela površina mora ispred Martinske pokraj Šibenika početkom travnja bila je posljedica peludi, a ne onečišćenja ili cvjetanja mora, barem tako tvrde znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković.** Oni u sklopu projekta POLLMAR istražuju kako pelud utječe na osjetljiv obalni ekosustav Jadrana. Istraživači Instituta proveli su od 7. do 11. travnja na morskoj istraživačkoj postaji Martinska pokraj Šibenika terenski eksperiment kako bi utvrdili što se događa kada pelud s kopna dospije u more, priopćio je IRB. Znanstvenici su analizirali može li pelud otpuštati organsku tvar i hranjive spojeve koji mijenjaju biogeokemijske procese u moru i utječu na mikroorganizme. Iz IRB-a navode kako pelud u Jadranu nije nova pojava, no klimatske promjene mijenjaju trajanje i intenzitet sezona oprašivanja pa znanstvenici sve više istražuju procese koji povezuju atmosferu i more. ### Najtanji sloj s ključnom ulogom Peludna zrnca nošena vjetrom talože se na morskoj površini gdje mogu otpuštati organsku tvar i hranjive spojeve te utjecati na biogeokemijske procese u moru. Posebno je važan površinski mikrosloj mora, najtanji sloj na granici mora i zraka, u kojem se susreću: * atmosfera * sunčevo zračenje * organska tvar * mikroorganizmi. _"Naša prethodna istraživanja u šibenskom području pokazala su da je površinski mikrosloj mora obogaćen peludnim zrncima koja su uglavnom lokalnog i regionalnog podrijetla. Tijekom 2024. godine u tom smo sloju identificirali čak 89 različitih peludnih vrsta"_ , istaknula je voditeljica projekta Strmečki Kos idodala da su u ožujku 2024. u jednoj litri vode površinskog mikrosloja pronašli 205.000 peludnih zrnaca, pretežno bora i čempresa. ### Pelud alepskog bora u inkubacijskim vrećama Znastvenici su na Martinskoj proveli i jedan eksperiment. U posebne su inkubacijske stavili morsku vodu i pelud alepskog bora prikupljenu s obližnjih stabala, a zatim ih uronili u more kako bi nekoliko dana bile izložene prirodnim uvjetima. Cilj je pothvata bio pratiti otpušta li pelud tvari koje mogu mijenjati sastav organske tvari i utjecati na život mikroorganizama u moru. Eksperiment je trajao pet dana i istraživački tim je prikupljao uzorke vode i pratio promjene fizikalno-kemijskih i bioloških parametara, dok je dio uzoraka konzerviran za daljnju laboratorijsku obradu. Znanstvenici na kraju upozoravaju da je srednji Jadran prirodno siromašan hranjivim solima poput dušika i fosfora pa i dodatni unosi tvari iz atmosfere mogu imati važnu ulogu u morskom ekosustavu. Pelud igra vrlo bitnu ulogu jer može postati izvor organske tvari dostupne mikroorganizmima i utjecati na primarnu produkciju, koja predstavlja temelj hranidbene mreže u moru! J.T.

ALT: a blue cartoon character is standing in a room with a red wall

PULA -**Stanovnike i posjetitelje Gortanove uvale u Puli proteklih su dana iznenadile uočljive žute mrlje na površini mora. Iako na prvi pogled mogu podsjećati na industrijsko onečišćenje, stručnjaci umiruju javnost: riječ je o prirodnoj pojavi cvjetanja borova.** ### Proljetni fenomen, a ne ekološki incident Žute nakupine zapravo su velika količina **peludi** koju vjetar s obalnih borova nanosi na morsku površinu. Ovaj je fenomen uobičajen za travanj i svibanj, kada vegetacija dostiže svoj vrhunac. Iako more u tim trenucima ne izgleda privlačno za kupanje, mrlje ne predstavljaju opasnost za okoliš, ali mogu biti itekako neugodne za određenu skupinu građana. ### Savjeti liječnika: Kako se zaštititi? Za osobe sklone alergijama, ovakvi su prizori signal za pojačan oprez, osobito tijekom suhih i vjetrovitih dana kada je koncentracija peludi u zraku najveća. Kako biste smanjili neugodne simptome, liječnici preporučuju: * Nakon boravka uz more ili kupanja, obavezno isperite kožu i kosu čistom vodom te presvucite odjeću. * Pelud se lako prenosi rukama, što može pogoršati iritaciju. * Ako primijetite kihanje, curenje nosa, svrbež ili kašalj, upotrijebite uobičajenu antihistaminsku terapiju, kapi za oči ili sprejeve za nos. ### Kada potražiti stručnu pomoć? Iako su simptomi alergijskog rinitisa najčešće blagi, važno je pratiti vlastito stanje. Ako se jave **ozbiljnije poteškoće s disanjem** , pogoršanje astme ili ako simptomi traju neuobičajeno dugo unatoč lijekovima, obavezno se javite svom liječniku. Sudeći prema trenutačnim vremenskim prilikama, ovakvi „žuti tepisi” na moru mogli bi se zadržati još neko vrijeme, pa se alergičarima savjetuje redovito praćenje biometeorološke prognoze. D.G.

U Beču i istočnoj Austriji alergičari se moraju pripremiti za početak peludi lijeske. Beč i istočna Austrija su na početku sezone peludi, a alergičari bi se trebali pripremati na početak cvatnje lijeske. Kako izvještava MedUni Vienna Polen Service, prve biljke su dosegle fazu cvjetanja na sunčanim mjestima, što znači da broj peludi raste, iako je za sada ograničen na pojedina područja.