State-owned Croatian shipping company Jadrolinija will connect Bar and Bari in 2025, the company announced in a statement today. Jadrolinija has signed an agreement with Barska Plovidba to re-establis...

**Zadarski arhipelag od 2. do 4. listopada 2026. godine ponovno postaje središte jedinstvene sportske avanture. Treće izdanje _Archipelago Trail Runa_ povezat će Pašman, Dugi otok i Ugljan kroz višeetapno _island-hopping_ iskustvo u kojem trčanje prirodnim stazama i plovidba**

**Zadarski arhipelag od 2. do 4. listopada 2026. godine ponovno postaje središte jedinstvene sportske avanture. Treće izdanje _Archipelago Trail Runa_ povezat će Pašman, Dugi otok i Ugljan kroz višeetapno _island-hopping_ iskustvo u kojem trčanje prirodnim stazama i plovidba morem čine neraskidivu cjelinu.** Za razliku od klasičnih utrka, na ovom događaju more predstavlja ravnopravan dio natjecateljske trase. Sudionici između otoka putuju katamaranom, a potom nastavljaju trčati kamenitim stazama, kroz maslinike, uz obalu te preko otvorenih vidikovaca s kojih se pruža pogled na Jadran. Organizatori ističu kako vožnja brodom nije tek običan prijevoz do startne linije, već jedan od ključnih i najupečatljivijih trenutaka cjelokupnog doživljaja. Zadarski arhipelag obuhvaća više od 300 otoka, otočića i hridi. Njegova iznimna geografska razvedenost, koja predstavlja jednu od najvećih atrakcija regije, ujedno je bila i glavni organizacijski izazov: kako povezati nekoliko otoka u jedinstveni trail koncept? Odgovor je pronađen u fleksibilnom višeetapnom formatu koji su zajednički osmislili organizacija _Good4venture_ , destinacije okupljene pod brendom _Zadar Archipelago_ te lokalni partneri. Sama ideja proizašla je 2023. godine, dok je premijerno izdanje održano 2024. Od samoga početka cilj nije bio samo održavanje pojedinačnih utrka na otocima, već njihovo povezivanje u cjelovitu priču koja promovira trail trčanje kao model istraživanja arhipelaga. Sve veći odaziv međunarodnih natjecatelja, rastući broj trkača koji biraju višednevne pakete te uvođenje novog planinarskog programa potvrđuju novu dimenziju projekta. _Archipelago Trail Run_ se tako iz vikend-utrke postupno transformira u prepoznatljiv koncept aktivnog kasnoljetnog odmora na hrvatskim otocima. J.T.

**U strašnoj havariji katamarana kod Cipra poginulo je najmanje osam ljudi, još 20 ih se smatra nestalima.** Ono što dodatno zastrašuje činjenica je da su preživjeli putnici posvjedočili kako su prije same nesreće upozoravali kapetana na iznimno opasno stanje na moru i tražili ga da se vrati u luku, no on je, prema njihovim iskazima, nastavio plovidbu, prenosi Telegram. U trenutku kada je katamaran Filo Jet počeo snažno poskakivati na valovima, putnici su shvatili da plovidba više nije pod kontrolom. Nedaleko od obale počeli su moliti kapetana da se vrati u luku Girne, no on nije htio ni čuti. Nije prošlo ni nekoliko minuta, a snažan je val podigao katamaran visoko u zrak i zatim ga svom silinom bacio natrag na more. Prednji lijevi dio plovila pritom je puknuo i voda je počela prodirati u unutrašnjost. Katamaran, koji je prevozio 267 putnika, ubrzo se počeo naginjati na jednu stranu. Uslijedila je borba za život u kojoj su putnici sami uzimali prsluke za spašavanje i pokušavali se probiti prema stražnjem dijelu plovila. Neki od njih nisu uspjeli izaći prije nego što je katamaran potpuno potonuo. U ponedjeljak ujutro vlasti su objavile da je najmanje osam putnika poginulo, dok se za još 20 osoba traga. Vlasti samoproglašene Turske Republike Sjevernog Cipra uhitile su kapetana i sedam članova posade dok su istraživale uzrok nesreće koja se dogodila oko četiri nautičke milje od obale. ### "Ništa se neće dogoditi" Kapetan i članovi posade snimljeni su u lisicama nakon što su vlasti proglasile trodnevnu žalost. Katamaran koji je trebao ploviti iz Girnea prema turskom kopnu trebao je isploviti u subotu, ali je polazak odgođen zbog oluje i vjetra koji su dosezali brzinu od 170 km Kada je plovilo napokon napustilo luku, nebo je bilo vedro, ali more je i dalje bilo vrlo nemirno. Nekoliko preživjelih tvrdilo je da ih je posada ignorirala kada su tražili od kapetana da se vrati u luku te upozoravali da u brod prodire voda. “Rekli su nam: ‘Niste navikli na ovo. Ništa se neće dogoditi. Mi smo navikli. Neće biti nikakvih problema’”, rekao je jedan muškarac u razgovoru za Kıbrıs, turske novine koje izlaze na Sjevernom Cipru. **Serkan Kunduraci** , koji je iz katamarana uspio pobjeći kroz razbijeni prozor, rekao je Associated Pressu da su članovi posade bili upozoreni na curenje u kabini, ali su tvrdili da nema razloga za zabrinutost. “Posada je došla, pogledala i rekla nam da nema većeg problema, da je riječ samo o labavoj brtvi koja uzrokuje curenje”, rekao je. Snimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju člana posade kako popravlja sjedalo koje je tijekom snažnog ljuljanja palo, dok ga putnici mole da kaže kapetanu da se vrati u luku. U međuvremenu je voda počela prodirati kroz pod, a ispod palube čuli su se udarci. “Osjetili smo da će brod potonuti. Počeli smo vrištati da zaustave brod. Kapetan se definitivno nije zaustavio. Nije čak ni odlučio okrenuti se. Nastavio je ploviti i još jače pritisnuo gas”, rekla je jedna žena za CNN Türk. > 🚨فيديو من داخل سفينة الركاب Filo Jet يوثق حالة الهلع بين الركاب قبل غرقها قبالة ساحل قبرص الشمالي ظهر اليوم#ship #sea #port #cyprus #flio_jet #sealife #turkey #theseainarabic#بحر #سفينة #ميناء #قبرص #البحر_بالعربي pic.twitter.com/tG4tjvWKWf > > — The Sea In Arabic البحر بالعربي (@Theseainarabic) August 30, 2026 ### Kapetan prvi napustio brod Nakon što su dva velika vala razderala trup, kapetan je, prema tvrdnjama drugih preživjelih, bio među prvima koji su napustili brod. Prednji dio katamarana “eksplodirao” je, a bočni prozori su puknuli dok je u plovilo nadirala sve veća količina vode, ispričao je jedan putnik. “Kapetan je skočio u more, a da nije ništa organizirao”, tvrdio je. Prema snimkama, putnici su sami uzimali prsluke za spašavanje i pokušavali izaći iz kabine nakon što je, kako tvrde svjedoci, zapovijed za evakuaciju stigla prekasno. Nekoliko putnika reklo je da su požurili prema izlaznim vratima na stražnjem dijelu katamarana, ali su ondje zatekli zaključana vrata. Osoblje s druge strane obećalo im je da će im pomoći izaći, a vrata su na kraju ipak otvorena. U međuvremenu su neki putnici razbili prozore katamarana i popeli se na prevrnuti trup te pomagali drugima da se popnu na sigurno. Ipak, na jednoj dramatičnoj snimci vidi se skupina od desetak ljudi zarobljena u uskom prostoru iz kojeg nisu mogli izaći. Kovčezi su padali po drugim putnicima dok se brod sve više naginjao, dodatno im otežavajući bijeg iz kabine. Spasilački helikopteri i druga civilna plovila stigli su na mjesto nesreće u roku od 20 minuta. Ondje su pronašli neke preživjele kako sjede na vrhu prevrnutog trupa, dok su drugi plutali u moru. Neka djeca nisu na vrijeme dobila prsluke za spašavanje te su se utopila jer nisu znala plivati. Nekoliko preživjelih također je reklo da se činilo kako nije bilo dovoljno prsluka za sve putnike. “Gledali smo kako se utapaju vrlo mala djeca”, rekao je jedan putnik. Jedna je žena, potpuno slomljena od boli, opisala kako je nestala njezina kći. “Samo mi je iskliznula iz ruke. Kovčeg je pao na mene, kunem se da ju nisam pustila”, rekla je nesretna žena koja je u nesreći izgubila i sina. Jučer poslijepodne spasilačke službe nastavile su potragu za 20 nestalih putnika. Među njima je bilo 18 turskih državljana i dvoje ljudi sa Sjevernog Cipra. Turska je u potragu poslala dvije bespilotne letjelice i pomorski patrolni zrakoplov. **Erhan Arıklı** , ministar prometa Turske Republike Sjevernog Cipra, rekao je da je katamaran potonuo na dubinu od oko 510 metara. Dodao je da će pronalazak njegove “crne kutije” biti ključan za utvrđivanje okolnosti nesreće. > Yaklaşık 270 yolcu ve mürettebatın bulunduğu tahmin edilen yolcu feribotu, Girne’nin yaklaşık 4 mil açığında alabora oldu > > KKTC basınında çıkan haberlere göre Girne açıklarında yan yatan feribottaki yolcuların bir kısmı kurtarıldı#gündem https://t.co/6CYMLA53KT pic.twitter.com/XWwdO1I9Qr > > — Patronlar Dünyası (@patronlar) August 30, 2026 J.T.

SPLIT - **Akcija pojačanog nadzora pomorske plovidbe u splitskom akvatoriju održat će se sutra, pod nazivom „Sigurna plovidba 2026 Split“.** U sklopu nastavka aktivnosti pojačanog nadzora pomorskog prometa s naglaskom na sigurnost plovidbe, službenici Lučke kapetanije Split i pripadajućih ispostava, uz podršku Službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS), provesti će koordiniranu akciju pojačanog nadzora pomorskog prometa sutra, 25. kolovoza u vremenu od 10.00 do 18.00 sati. Nadzornim aktivnostima kontrolirat će se nepropisne brzine plovidbe u nedozvoljenim područjima, nadzirat će se iznajmljivanje nautičkih i rekreativnih plovila, provjeravat će se putnički brodovi za jednodnevne izlete, kao i svi ostali sudionici u pomorskom prometu, temeljem Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Sukladno ustaljenoj pozitivnoj praksi, osim nadzora sigurnosti plovidbe i sankcioniranja prekršitelja, prema svim sudionicima u pomorskom prometu, koji će biti obuhvaćeni nadzorima postupat će se i edukativno, kako bi se na neposredan način naglasio značaj poštivanja sigurnosnih propisa tijekom razdoblja pojačanoga pomorskog, odnosno, nautičkog prometa Jadranom, uslijed značajnog povećanja prisutnosti domaćih i stranih plovila u hrvatskome dijelu Jadrana, čime se višestruko povećava i broj pomorskih nesreća i nezgoda, poručuju iz Ministarstva mora, te ujedno pozivaju novinare i snimatelje da ih prate dok taj dan rade svoj posao. D.G.

ŠIBENIK – **Pod nazivom „Sigurna plovidba 2026 Šibenik“, u šibenskom će se akvatoriju sutra, u četvrtak 20. kolovoza, održati opsežna akcija pojačanog nadzora sigurnosti pomorskog prometa. Akciju provode službenici Lučke kapetanije Šibenik i pripadajućih ispostava, uz podršku Službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS), a trajat će od 10:00 do 18:00 sati.** ### Što će se najviše kontrolirati? Cilj ove koordinirane akcije je uvođenje reda na moru u razdoblju kada je nautička sezona na samom vrhuncu. Inspektori i lučki redari fokusirat će se na ključne prekršaje koji najčešće ugrožavaju ljudske živote: * **Nedozvoljena brzina i glisiranje** u područjima gdje je to strogo zabranjeno (blizu obale, u kanalima i uskim prolazima). * **Nadzor nad iznajmljivanjem plovila** (_rent-a-boat_) i provjera posjedovanja adekvatnih dozvola. * **Kontrola putničkih brodova** koji obavljaju jednodnevne izlete. * **Provjera ostalih sudionika** u pomorskom prometu. Sve aktivnosti provode se temeljem _Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske_ te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. ### Prevencija i edukacija na prvom mjestu Uz represivne mjere i neizbježno sankcioniranje prekršitelja, iz Ministarstva ističu kako ova akcija ima i snažnu **edukativnu komponentu**. > "Želimo sudionicima u pomorskom prometu na neposredan način naglasiti značaj poštivanja sigurnosnih propisa. Nalazimo se u razdoblju iznimno pojačanoga nautičkog prometa kada se na Jadranu bilježi dramatično povećanje prisutnosti domaćih i stranih plovila, što nažalost sa sobom nosi i veći broj pomorskih nesreća i nezgoda", poručuju iz Ministarstva. Iz Lučke kapetanije apeliraju na sve nautičare, domaće stanovništvo i turiste da se pridržavaju pravila plovidbe, prate vremensku prognozu te odgovornim ponašanjem zaštite svoje i tuđe živote na moru. D.G.

PULA/PLOČE - **Nakon što su iz Ministarstva mora najavili akciju nadzora pomorskog prometa u Pločama, pa najavili odustajanje od akcije nadzora, dva dana poslije opet su najavili akcije pojačanog nadzora pomorskog prometa 'SIGURNA PLOVIDBA 2026' u Puli i Pločama.** _Nastavak ovogodišnjih akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa u pulskom i pločanskom akvatoriju održat će se sutra (četvrtak), 13.**** kolovoza pod nazivom „Sigurna plovidba 2026“, u vremenu od 10.00 do 18.00 sati_. 0:00 /0:25 1× Akcije će provesti službenici sa plovilima iz sastava Lučke kapetanije Pula i Lučke kapetanije Ploče sa pripadajućim ispostavama, uz podršku Službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS), odakle će biti upućivane informacije o svim uočenim područjima pojačanog prometa plovila, prekršajima u plovidbi te neidentificiranim i identificiranim pomorskim objektima, u realnom vremenu. U copy-paste priopćenju iz Ministarstva mora, ponovno stoji i ovaj pasus: Osim kontrole nepropisne brzine plovidbe u nedozvoljenim područjima, aktivnosti će biti usmjerene u nadzor nad iznajmljivanjem plovila, putničkim brodovima za jednodnevne izlete, kao i provedbu nadzora nad ostalim sudionicima u pomorskom prometu, temeljem Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Naravno, na kraju pozivaju novinare i snimatelje kako bi snimili njihov rad i kontrolu plovidbe u unaprijed najavljenoj akciji. D.G.

PLOČE – **Samo nekoliko sati nakon što je jutros iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture stigla službena najava o provođenju opsežne akcije pojačanog nadzora pomorskog prometa, iz istog je resora stigla nova, prilično iznenađujuća obavijest – akcija se u potpunosti otkazuje.** Opsežna kontrola plovidbe pred kamerama novinara trebala se održati sutra, **11. kolovoza** , pod radnim nazivom **"SIGURNA PLOVIDBA 2026 PLOČE"** , a cilj joj je bio podizanje razine sigurnosti na moru u samom vrhuncu ljetne sezone. S obzirom na uobičajene gužve i povećan broj plovila u akvatoriju Ploča, ovakve su akcije redovito pod povećanim povećalom javnosti i pomoraca. Službeno priopćenje iz Ministarstva prenosimo u cijelosti: > "Nastavno na jutrošnju najavu, obavještavamo Vas kako se otkazuje akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa, koja se trebala održati sutra, 11. kolovoza, pod radnim nazivom 'SIGURNA PLOVIDBA 2026 PLOČE'. O novom terminu održavanja akcije pravodobno ćemo Vas obavijestiti." Točni razlozi ovog naprasnog odustajanja od već koordinirane akcije u službenom dopisu nisu navedeni. Za sada ostaje nepoznato radi li se o tehničkim i logističkim razlozima, nepredviđenim vremenskim uvjetima ili operativnim pregrupiranjima nadležnih službi na terenu. Pomorcima i nautičarima na području Ploča i okolnog akvatorija preostaje tek pričekati nove informacije o eventualnom zamjenskom terminu, uz podsjetnik da se propisi o sigurnosti na moru moraju poštivati neovisno o tome jesu li inspekcijske akcije službeno najavljene ili ne. D.G.

SENJ - **Akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa održana je u utorak 4. kolovoza pod nazivom „Sigurna plovidba 2026 Senj“, u širem senjskom akvatoriju.** Koordinirana akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa s naglaskom na sigurnost plovidbe, održana je danas, 4. kolovoza u

SENJ - **Akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa održana je u utorak 4. kolovoza pod nazivom „Sigurna plovidba 2026 Senj“, u širem senjskom akvatoriju.** Koordinirana akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa s naglaskom na sigurnost plovidbe, održana je danas, 4. kolovoza u području nadzora sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Senj i pripadajućih lučkih ispostava. Akcija je provedena sukladno Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Informacijska podrška uključenim jedinicama tijekom trajanja akcije omogućena je u suradnji sa Službom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS), odakle su u realnom vremenu upućivane informacije o svim uočenim područjima pojačanog prometa plovila, prekršajima u plovidbi te neidentificiranim i identificiranim pomorskim objektima. **_Rezultati provedbe akcije pojačanog nadzora_** Pojačani inspekcijski nadzori posada i plovila u području senjskog akvatorija, u najvećoj mjeri bili su usmjereni na kontrolu nepropisne brzine plovidbe u nedozvoljenim područjima, nadzor nad iznajmljivanjem plovila, putničkim brodovima za jednodnevne izlete, kao i nadzor nad ostalim sudionicima u pomorskom prometu. U akciji je sudjelovalo 8 službenika Lučke kapetanije Senj i pripadajućih ispostava sa 3 plovila, kojima se do 18.00 sati preplovilo 204 nautičke milje. U sklopu akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, temeljem kojih je utvrđeno ukupno 18 povreda propisa i pravila sigurne plovidbe. Najviše prekršaja utvrđeno je zbog nepoštivanja propisane najviše dozvoljene brzine plovidbe (glisiranja), u čak 10 slučajeva, uz ostalih 8 prekršaja iz domene tehničke ispravnosti plovila te posjedovanja i valjanost administracije plovila i posada. Ukupno je izrečeno 18 novčanih kazni, u iznosu od 6.306,00 eura, od kojeg iznosa je čak 4.380,00 eura izrečeno s osnova utvrđene nepropisne brzine plovidbe, u nedozvoljenim područjima. Od prekršitelja je naplaćeno 15 kazni, u iznosu od 3.280,00 eura. Tablični prikaz sažetih rezultata akcije "Sigurna plovidba 2026. Senj" **_Nadzori pomorskog prometa kroz godinu i pojačane aktivnosti tijekom nautičarske sezone_** Provedba akcija pojačanih inspekcijskih nadzora nastavit će tijekom ovogodišnje sezone, kad se bilježi značajno povećanje domaćih i stranih plovila u Jadranu, svakodnevna prisutnost službenika lučkih kapetanija na moru, kroz informativan i edukativan pristup prekršiteljima proizvodi pozitivan učinak smanjenja i prevencije pomorskih nesreća i nezgoda. Naime, sudionici u pomorskom prometu, koji su tijekom trajanja akcije obuhvaćeni mjerama nadzora pružena, informirani su i po potrebi educirani od strane službenika senjske Kapetanije o potrebi poznavanja i pridržavanja propisanih sigurnosnih odredbi, prije isplovljavanja i tijekom plovidbe morem.

SENJ - **Pojačani nadzor sigurnosti plovidbe održat će se u utorak, 4. kolovoza pod nazivom „Sigurna plovidba 2026 SENJ“, u vremenu od 10.00 do 18.00 sati, u akvatoriju Velebitskog kanala, objavilo je Ministarstvo mora.** U akciji će sudjelovati službenici sa plovilima iz sastava Lučke kapetanije Senj i pripadajućih ispostava, uz podršku Službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS). Aktivnosti će biti usmjerene na kontrolu nepropisne brzine plovidbe u nedozvoljenim područjima, nadzor nad iznajmljivanjem plovila, putničkim brodovima za jednodnevne izlete i ostalim sudionicima u pomorskom prometu, temeljem Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Iz Ministarstva opet ponavljaju da uz nadzor sigurnosti plovidbe te sankcioniranje prekršitelja akcija također ima i edukativnu komponentu, kako bi se sudionicima u pomorskom prometu na neposredan način naglasio značaj poštivanja sigurnosnih propisa u razdoblju pojačanoga pomorskog, odnosno, nautičkog prometa, kad se bilježi značajno povećanje prisutnosti domaćih i stranih plovila, u hrvatskome dijelu Jadrana. D.G.

**Obalni pojas Republike Hrvatske predstavlja najopterećeniji dio pomorskog prostora u kojem se istodobno odvija profesionalna plovidba, nautički turizam, rekreacijska plovidba i aktivnosti kupača. Poseban izazov sigurnosti predstavljaju dvije skupine problema: sigurnost sidrenja u zatvorenim uvalama te kontrola brzine i načina plovidbe u području do 300 metara od obale.** Sigurnost sidrenja prvenstveno proizlazi iz pravilne procjene potrebnog prostora za slobodno zakretanje broda oko sidra, dok sigurnost u obalnom pojasu zahtijeva učinkovitu kontrolu brzine i sprječavanje opasnog približavanja plovila obali i zonama kupača. Hrvatski pravni okvir jasno određuje pravila plovidbe, udaljenosti od obale i ograničenja za glisere i osobna plovila, ali praktična provedba i dalje u velikoj mjeri ovisi o fizičkom nadzoru nadležnih tijela. Razvoj tehnologije otvara mogućnost prelaska prema automatiziranom modelu nadzora kroz primjenu GPS geofencinga, elektroničkog ograničenja brzine i inteligentne analize podataka iz sustava AIS, radara i drugih izvora. Takva rješenja ne bi zamijenila postojeći sustav nadzora, nego bi __omogućila učinkovitiju provedbu postojećih pravila sigurnosti plovidbe__. ### Jedno od najzahtjevnijih pitanja suvremenog pomorskog prometa Sigurnost plovidbe u obalnom području predstavlja jedno od najzahtjevnijih pitanja suvremenog upravljanja pomorskim prometom. Za razliku od otvorenog mora, gdje se plovila uglavnom kreću definiranim plovnim putovima i uz veće međusobne udaljenosti, obalni pojas karakterizira velika koncentracija različitih korisnika mora na relativno malom prostoru. Hrvatski Jadran posebno je osjetljiv zbog izrazite razvedenosti obale, velikog broja otoka i uvala te snažnog razvoja nautičkog turizma. Tijekom ljetnih mjeseci pojedine uvale istodobno koriste veliki brodovi na sidru, jahte, čarter plovila, male brodice, osobna plovila na mlazni pogon i kupači. Takva koncentracija aktivnosti zahtijeva jasna pravila ponašanja, ali i učinkovite mehanizme nadzora. U tom kontekstu potrebno je razlikovati dva sigurnosna područja koja se često međusobno povezuju, ali imaju različitu prirodu. **Prvo** područje odnosi se na tehničku sigurnost sidrenja, odnosno pitanje ima li usidreno plovilo dovoljno prostora za siguran zaokret bez opasnosti od sudara ili nasukavanja. **Drugo** područje odnosi se na kontrolu brzine i načina plovidbe u neposrednoj blizini obale, gdje je osnovni cilj zaštita života ljudi u moru. ### Sigurnost sidrenja u uvalama **Duljina sidrenog lanca i dubina mora** Temeljno pravilo sigurne pomorske prakse jest da duljina spuštenog sidrenog lanca mora biti višestruko veća od okomite udaljenosti između sidrenog uređaja i morskog dna. Uobičajeni omjer u povoljnim vremenskim uvjetima iznosi približno tri do pet puta ukupnu okomitu udaljenost, dok se u uvjetima jačeg vjetra i valova preporučuje pet do sedam puta ili više. Pri tome se ne računa samo dubina mora, nego i visina sidrenog uređaja iznad površine mora. Primjerice, ako je dubina mora deset metara, a pramac broda pet metara iznad površine mora, ukupna okomita udaljenost iznosi petnaest metara. U takvim uvjetima potrebno je ispustiti između _45 i 75 metara lanca za mirno vrijeme_ , odnosno znatno više pri nepovoljnim vremenskim uvjetima. **__Važno je naglasiti da duljina samog broda ne određuje potrebnu duljinu lanca. Ona postaje važna u sljedećem koraku – kod izračuna prostora potrebnog za slobodno okretanje broda oko sidra.__** ### Radijus okreta usidrenog broda Brod koji je usidren samo na sidru pod utjecajem vjetra i morske struje okreće se oko točke sidrenja. Približni radijus tog kretanja jednak je zbroju duljine sidrenog lanca i duljine broda. Primjerice, brod duljine 60 metara s 75 metara spuštenog lanca zahtijeva približno 135 metara prostora od sidra do krajnje točke zakretanja. Siguran prostor koji takav brod zauzima odgovara promjeru kružnice, odnosno približno 270 metara. **_T _o znači da jedna veća jahta ili brod na sidru može zauzeti gotovo cijelu širinu manje uvale.___Problem nije samo broj plovila, nego činjenica da se njihovi radijusi okreta mogu međusobno preklapati_**. _Upravo zbog toga prenapučenost sidrišta, nedovoljna duljina lanca ili sidrenje na premalom razmaku predstavljaju česte uzroke pomorskih nezgoda._ ### Razlika između slobodnog sidrenja i priveza za kraj Situacija je bitno drugačija kada je plovilo, osim sidra, dodatno privezano za obalu. Kod priveza krmom ili pramcem brod više nema mogućnost punog kružnog zakretanja jer je njegov pomak ograničen konopima. U tom slučaju prostor potreban za sigurno manevriranje više ne odgovara punom promjeru kružnice okreta, nego ovisi o duljini konopa, kutu priveza, vjetru i struji. Zbog toga sidrišta i uvale s vezovima za kraj mogu primiti veći broj plovila od slobodnih sidrišta. **__Međutim, takav sustav zahtijeva organizaciju, određivanje kapaciteta i kontrolu broja vezova.__** **__Sigurnost uvale ne ovisi samo o njezinoj površini, nego o pravilnom upravljanju raspoloživim prostorom. Kod nas se isto ne kontrolira!__** ### Kontrola plovidbe u pojasu do 300 metara od obale **Pravila za glisere i osobna plovila** Posebno osjetljivo područje sigurnosti jest pojas uz obalu gdje se nalaze kupači i manja plovila. Hrvatski propisi određuju da gliseri i plovila na mlazni pogon, uključujući jet-skije, ne smiju glisirati na udaljenosti manjoj od 300 metara od obale, osim na područjima gdje je takva plovidba posebno dopuštena. Osobna plovila na mehanički pogon dodatno ne smiju ploviti bliže od 50 metara od obale, osim u posebno propisanim situacijama. Kod uplovljavanja i isplovljavanja plovilo mora koristiti najkraći mogući pravac i ploviti sigurnom smanjenom brzinom, kako bi se omogućilo pravodobno zaustavljanje i izbjegavanje opasnosti. Cilj ovih pravila nije ograničiti slobodu plovidbe, nego smanjiti rizik u prostoru gdje se susreću plovila velike brzine i osobe u moru. ### Problem plovila bez AIS-a i granice postojećeg nadzora Za razliku od velikih brodova i profesionalnih plovila, velik broj manjih plovila nema obvezu korištenja AIS sustava. To predstavlja određeni izazov u nadzoru obalnog pojasa. Plovilo bez AIS-a nije nužno potpuno nevidljivo. Radar VTS sustava može registrirati njegov fizički položaj, ali bez AIS identifikacije nije moguće automatski povezati cilj s konkretnim plovilom, njegovim vlasnikom ili karakteristikama. Upravo se tu vidi ograničenje klasičnog modela nadzora. Operater ili službenik mora fizički identificirati plovilo i utvrditi postoji li prekršaj. U uvjetima velikog broja plovila takav način rada teško može obuhvatiti sve situacije. Zbog toga budući razvoj sigurnosti ne treba temeljiti samo na dodatnom povećanju broja nadzornika, nego i na automatiziranoj analizi dostupnih podataka. ### GPS geofencing i automatsko ograničenje brzine Jedno od mogućih tehnoloških rješenja za povećanje sigurnosti obalnog pojasa jest primjena GPS uređaja s funkcijom geofencinga. Geofencing omogućuje stvaranje virtualnih sigurnosnih zona u elektroničkoj karti. Kada plovilo uđe u zabranjeno ili ograničeno područje, sustav može: * upozoriti korisnika, * poslati podatak vlasniku ili nadzornom centru, * ograničiti brzinu, * zabilježiti plovidbeni trag. Takvi sustavi već se primjenjuju kod dijela iznajmljivača osobnih plovila, posebno kod jet-skijeva, rent plovila. _Njihova prednost je preventivno djelovanje – sustav može spriječiti opasnu situaciju prije nego što dođe do potrebe za intervencijom._ Međutim, trenutačno u Hrvatskoj ne postoji jedinstvena obveza ugradnje certificiranog geofencing sustava na sva takva plovila. Uvođenje takve obveze zahtijevalo bi definiranje tehničkih standarda, načina certificiranja, nadzora ispravnosti i odgovornosti korisnika. Foto: Pixabay ### Prema inteligentnom sustavu nadzora obalnog pojasa Sljedeći korak u razvoju sigurnosti mogao bi biti povezivanje postojećih sustava – AIS-a, radara, GPS podataka i VTS infrastrukture – s algoritmima umjetne inteligencije. Takav sustav mogao bi automatski prepoznati: * plovilo koje glisira unutar zone zabrane, * plovilo koje ulazi u zonu kupača, * neuobičajeno ponašanje plovila, * prekoračenje brzine, * nedopušteno sidrenje, * ponavljajuća kršenja pravila istog korisnika. __**Time bi se postojeći model nadzora promijenio iz reaktivnog u preventivni**__. Umjesto da služba reagira tek kada primijeti prekršaj, __sustav bi mogao automatski izdvojiti rizične situacije__. ### Zaključak _Sigurnost plovidbe u hrvatskom obalnom pojasu zahtijeva istodobno poštivanje pomorskih pravila, stručnu procjenu zapovjednika-voditelja brodica i učinkovitu kontrolu nadležnih tijela._ _Kod sidrenja ključni elementi sigurnosti su pravilna duljina sidrenog lanca, dovoljan prostor za okret broda i odgovorno upravljanje raspoloživim prostorom u uvalama. Kod plovidbe uz obalu prioritet je zaštita života ljudi kroz ograničenje brzine i zabranu glisiranja u zonama povećanog rizika._ **Postojeći pravni okvir daje jasna pravila, ali najveći izazov ostaje njihova provedba u uvjetima masovnog pomorskog prometa**. Zbog toga budućnost sigurnosti hrvatskog Jadrana treba tražiti u kombinaciji ljudskog nadzora i pametnih tehnoloških rješenja. GPS geofencing, automatsko ograničenje brzine i inteligentna analiza podataka mogu postati novi sloj zaštite koji neće zamijeniti pomorce i nadzorne službe, _nego će im omogućiti učinkovitije djelovanje._ **__Sigurno more budućnosti neće se temeljiti samo na strožim pravilima, nego na sposobnosti da se postojeća pravila provode brže, preciznije i preventivno.__** Kapetan Milo Miklaušić

**Obalni pojas Republike Hrvatske predstavlja najopterećeniji dio pomorskog prostora u kojem se istodobno odvija profesionalna plovidba, nautički turizam, rekreacijska plovidba i aktivnosti kupača. Poseban izazov sigurnosti predstavljaju dvije skupine problema: sigurnost sidrenja u zatvorenim uvalama te kontrola brzine i načina plovidbe u**

**Središnja akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa uspješno je provedena na području svih lučkih kapetanija, a u Lučku kapetaniju Pula svratio je i šef sektora sigurnosti plovidbe, Siniša Orlić. U akciji 'SIGURNA PLOVIDBA 2026' provedeno je 382 inspekcijska pregleda i utvrđeno 182 povrede propisa. priopćilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.** Koordinirana akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa s naglaskom na sigurnost plovidbe, radnog naziva „SIGURNA PLOVIDBA 2026“, provedena je danas, 29. srpnja temeljem usvojenog Plana aktivnosti i u skladu s odredbama Pravilnika o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Sažeti izvještaj o rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora: Akcija je trajala u vremenu od 10.00 do 18.00 sati, u području svih osam lučkih kapetanija. Informacijska podrška jedinicama na moru osigurana je iz Službe za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS), odakle su svim sudionicima akcije davani podaci u stvarnom vremenu o područjima pojačanog prometa plovila, uočenim prekršajima u plovidbi te identificiranim i neidentificiranim pomorskim objektima. U akciji je sudjelovalo ukupno 115 djelatnika lučkih kapetanija sa ukupno 35 plovila, kojima se preplovilo ukupno 1.441 nautička milja. Izvršeno je 382 inspekcijska pregleda, pri čemu su utvrđene 182 povrede propisa, temeljem kojih je izrečeno novčanih kazni u iznosu od 79.208,49 eura, dok je na mjestu počinjenja prekršaja naplaćeno kazni u iznosu od 44.884,24 eura. Inspekcijskim nadzorima izvršene su provjere valjanosti brodskih isprava i dokumenata, broj članova posade i njihove svjedodžbe o osposobljenosti, prekrcanost putničkih brodova za jednodnevne izlete, ispuštanje crnih i sivih voda, obvezne prijave kroz sustav CIMIS, iznajmljivanje plovila te ostali sudionici i pojave u pomorskom prometu, uključujući nesavjesne plivače i ronioce. Poseban naglasak nadzornih aktivnosti bio je usmjeren na provjere valjanosti brodskih isprava i dokumenata, propisanoga broja članova posade, provjere posjedovanja i valjanosti svjedodžbi o osposobljenosti, provjeravala se prekrcanost putničkih brodova za jednodnevne izlete, obvezne prijave kroz sustav CIMIS, iznajmljivanje plovila, kao i ispuštanje crnih i sivih voda u more te nadzori nad svim ostalim sudionicima i pojavama u pomorskom prometu, uključujući nesavjesne plivače i ronioce. Oni službenici lučkih kapetanija i pripadajućih ispostava, koji su tijekom trajanja akcije izvršavali redovne dnevne zadaće, u nekoliko slučajeva izvršili su akcije hitnih medicinskih prijevoza pacijenata, u najvećem broju unutar područja nadzora zadarske i splitske Kapetanije. Uz sankcioniranje prekršitelja, akcija je imala i preventivnu te edukativnu komponentu prema svim sudionicima u pomorskom prometu, obuhvaćenima inspekcijskim nadzorima, koji su pritom upozoreni na značaj poznavanja i poštivanja sigurnosnih pravila, prije isplovljavanja i tijekom plovidbe. U prilogu je tablični prikaz ostvarenih rezultata lučkih kapetanija u okviru akcije 'SIGURNA PLOVIDBA 2026'. **Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture**

**Središnja akcija pojačanog nadzora pomorskog prometa uspješno je provedena na području svih lučkih kapetanija, a u Lučku kapetaniju Pula svratio je i šef sektora sigurnosti plovidbe, Siniša Orlić. U akciji 'SIGURNA PLOVIDBA 2026 &**

KORČULA - **Uvala Samograd-Korčula, brod duljine 45 metara, inače registriran u luci Split (podaci poznati redakciji) privezan je na samoj plaži. Udaljenost od obale niti 50 metara - kaže nam čitatelj koji šalje ove snimke.** Ministarstvo je za danas najavilo akciju "Sigurna plovidba", u kojoj bi diljem Jadrana trebali demonstrirati provođenje reda i zakona na moru. Hoće li vidjeti i ovakve detalje ili će se i ovaj put pred pozvanim snimateljima i novinarima demonstracija kontrole Jadrana vršiti samo prema slučajnim i pretežno stranim nautičarima? 0:00 /0:19 1× Prema važećem Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe, **najudaljeniji dio privezanog broda ili njegovog priveznog sustava (uključujući krmene konope i sidreni lanac) ne smije se protezati više od 50 metara od obale**. Što se tiče plaža i plovidbe, plovila se moraju sidriti i ploviti na udaljenosti većoj od **50 metara od ograde uređene plaže** odnosno najmanje **150 metara od obale prirodne plaže** Ako plovilo ne pristaje u luku ili se ne sidri, za opću plovidbu duž obale vrijede sljedeća pravila ovisno o veličini plovila i brzini: **Plovila do 15 metara duljine** : Moraju ploviti na udaljenosti od minimalno **50 metara** od obale. **Plovila od 15 do 30 metara** : Minimalna udaljenost od obale iznosi **150 metara**. **Plovila preko 30 metara** : Moraju održavati udaljenost od minimalno **300 metara** od kopna. Brod ove duljine mora koristiti isključivo **uređene lučke vezove, marine ili označena nautička sidrišta** koja su prilagođena prihvatu megajahti i većih komercijalnih brodova. Naime, u Pravilniku o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom, stoji: _(1) Plovni objekti i hidroavioni prilikom plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju se približavati obali, i to:_ * **– plovni objekti duljine 30 metara i veće i hidroavioni na udaljenost manju od 300 metara.** D.G.