RAB -**Čitatelj nam šalje pomalo nevjerojatno svjedočanstvo s otoka Raba, točnije s prirodne plaže koja se nastavlja na koncesioniranu plažu Kandarola. Njegovu priču, koja prikazuje kaos, pa navodno i nepoznavanje vlastitih propisa od strane službenih osoba, ali i sumnju na nepotizam na moru, prenosimo u cijelosti, a u nastavku donosimo detaljnu pravnu analizu koja razotkriva takve dezinformacije koje su kupači navodno dobili od pomorske policije i MRCC-a.** ### "Policajac mi je rekao da gliser ima pravo sidriti među kupačima!" - Upravo sam imao zbunjujuću situaciju s pomorskom policijom i MRCC-om. Nalazim se na prirodnoj plaži uz koncesionu plažu Kandarola na Rabu. Gliser sa slovensko govorećim nautičarem uplovio je među kupače i usidrio se na manje od 10 metara od plaže. Ljudi su reagirali pa se pomaknuo možda na 20 metara udaljenosti. Netko ga je prijavio pa je došla policijska brodica RH31RB. Policajac na brodici mi je rekao da plovilo ima pravo sidriti toliko blizu plaže i među kupače. Vidljivo je bilo da se nautičar na gliseru i policajci poznaju. Ne znam iz kojeg razloga je policijska brodica oteglila gliser stotinjak metara od obale, neko vrijeme su zajedno plutali, a zatim je policijska brodica otplovila, a gliser se ponovno vratio u uvalu. Zvao sam MRCC za pojašnjenje, rekli su mi da im pošaljem snimke, na mail mi nisu odgovorili pa sam ih opet zvao. Njihov usmeni odgovor je da gliser ima pravo sidriti uz divlju plažu, da to nije prirodna plaža ako nema oznaku zabrane sidrenja. Stranci koji su vjerojatno zvali policiju su nakon svega zbunjeni jer kad se preko interneta postavi pitanje sidrenja brodica na prirodnim plažama dobije se odgovor da im je sidrenje zabranjeno 150 metara od obale. U uvali su staništa posidonije kao još jedan eko razlog zabrane sidrenja. Šaljem vam snimke usidrenog glisera, policijske brodice uz gliser, registraciju glisera, podvodnu snimku sidra iz posidonije. Mogu li s vaše strane dobiti kakvo objašnjenje?" - pita ovaj čitatelj. ### Što kaže slovo Zakona? Suprotno takvim navodnim usmenim tvrdnjama, hrvatski propisi su kristalno jasni. Izgovor da "prirodna plaža mora imati oznaku zabrane da bi sidrenje bilo kažnjivo" pravni je konstrukt bez ikakvog uporišta u zakonu. U nastavku donosimo točne zakonske akte i članke koji reguliraju ovu situaciju.1. Zabrana sidrenja na prirodnim i uređenim plažama Glavni podzakonski akt koji definira red na moru i sigurnosne udaljenosti je **P** ravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom**donesenim 2025. godine i** njegove izmjene i dopune iz travnja 2026. godine**.** Prema **Članku 49.** navedenog Pravilnika, propisane su sljedeće minimalne udaljenosti za plovne objekte: Plovni objekti se ne smiju približavati ogradi uređenog kupališta, i to: – plovni objekti duljine 30 metara i veće na udaljenost manju od 300 metara – plovni objekti duljine 15 metara i veće, a manji od 30 metara i hidroavioni, na udaljenost manju od 100 metara – plovni objekti duljine manje od 15 metara na udaljenost manju od 50 metara Prema članku 53., stavku 9. strogo je **zabranjeno sidrenje plovnih objekata na udaljenosti manjoj od 150 metara od obale prirodnog kupališta**. ### **Zaključak: Gliser je bio u prekršaju!** Propis od 150 metara uveden je općim aktom upravo zato što prirodne plaže _nemaju_ fizičke ograde ni plutače, čime se kupači štite na cijelom obalnom pojasu RH.2. Pravila plovidbe i brzine u obalnom pojasuIsti Pravilnik u svom **Članku 46.** strogo definira kako se plovni objekti smiju kretati u blizini obale: * **Motorne brodice i brodovi** moraju ploviti na udaljenosti **većoj od 150 metara od obale**. * Iznimno, plovni objekti smiju se približiti obali na udaljenost manju od propisane **isključivo radi pristajanja, sidrenja (tamo gdje je dopušteno) ili namjeravanog boravka uz obalu** , ali pritom moraju smanjiti brzinu na minimum, ploviti s osobitom pažnjom i **brzinom koja ne smije prelaziti 5 čvorova**. * **Glisiranje** (plovidba s izdignutim trupom) je prema **Članku 47.** najstrože zabranjeno na udaljenosti **manjoj od 300 metara od obale**. Uplovljavanje glisera među kupače na 10 metara od plaže radi rekreacijskog sidrenja izravno krši sigurnosne protokole plovidbe i ugrožava ljudske živote. Čitatelj nam prilaže i podvodnu snimku sidra zabijenog izravno u livadu posidonije (_Posidonia oceanica_). Ovdje na snagu stupa **Zakon o zaštiti prirode** u kombinaciji sa **Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama**. Livade posidonije su u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji klasificirane kao strogo zaštićeno i prioritetno stanište. * Namjerno uništavanje, čupanje i oštećivanje strogo zaštićenih vrsta kažnjivo je po zakonu. * Sidrenje u posidoniju, tamo gdje to nije zakonski predviđeno organiziranim i ekološki prihvatljivim sidrištima (bove s ekološkim sidrima), predstavlja izravan ekocid i podliježe drakonskim kaznama koje izriču inspektori zaštite prirode i lučke kapetanije. Pomorska policija i Lučka kapetanija su **tijela javne vlasti dužna provoditi zakone RH jednako prema svima**. Prema _Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima_ , policijski službenici su u slučaju zatjecanja počinitelja u prekršaju dužni: 1. Utvrditi identitet počinitelja i plovila. 2. Izreći mjeru zabrane ili pokrenuti prekršajni postupak (izdati obvezni prekršajni nalog s novčanom kaznom). 3. Ukloniti plovilo koje ugrožava sigurnost kupača. Pustiti prekršitelja da se vrati među kupače nakon službene intervencije nije samo propust, već **svjesno ugrožavanje sigurnosti građana i turista**. Upravo zbog ovakvih navoda, uputili smo službene upite Policijskoj upravi primorsko-goranskoj i Ministarstvu mora, a odgovore ćemo objaviti čim ih primimo. Jurica Gašpar

RAB -**Čitatelj nam šalje pomalo nevjerojatno svjedočanstvo s otoka Raba, točnije s prirodne plaže koja se nastavlja na koncesioniranu plažu Kandarola. Njegovu priču, koja prikazuje kaos, pa navodno i nepoznavanje vlastitih propisa od strane službenih osoba,**

Beogradska dnevna štampa u izdanju za nedelju, 20. septembar 2026. godine, najviše piše o međunarodnim temama: Sporazumu SAD i Danske oko Grenlanda, sukobu na Bliskom Istoku, usponu "desnice" u Nemačkoj, pomalo i o predstojećim izborima u Srbiji.VEČERNJE NOVOSTI - "Tramp Grenland pret

Zato je danas Zapadna Hercegovina najveće gradilište u Federaciji BiH dok su radovi u ostalim dijelovima Federacije BiH stali, a ekonomski najpotentniji…

HVAR - Carl Honoré, autor svjetskog bestselera _Pohvala sporosti_ i jedan od vodećih glasova Slow Movementa, stiže idućeg mjeseca u Hvar na skup nazvan Hvarmony. Autor s londonskom adresom, Carl Honoré, nagrađivani je pisac, novinar i dvostruki TED govornik koji godinama priča o cijeni kulture brzine, a njegova priča na Hvaru dobiva prirodan lokalni prijevod: Honoré svijetu govori da uspori, a Dalmacija za to već ima riječ: pomalo. Grad Hvar će tako _od 15. do 18. listopada biti domaćin prvog izdanja Hvarmonyja, novog četverodnevnog programa posvećenog umijeću dobrog življenja._ - Prije nego što je dobrobit kvalitete života ili wellbeing dobio ime, Hvar ga je već živio - izjavila je **Iva Belaj Šantić** , direktorica Turističke zajednice grada Hvara. Predavanja, razgovori i praktična iskustva tijekom Hvarmonyja, povezat će wellbeing, kretanje, disanje, prehranu, mentalnu otpornost i mediteranski način života s hvarskim ritmom — sve u stilu: pomalo! _-_ Hvarmony ne želi ponuditi još jedan recept za savršen život, nego otvoriti prostor za ono što život stvarno čini boljim - dodala je Iva Belaj Šantić. Na Hvaru ta ideja ima i svoju povijesnu nit. Još 1868. godine osnovano je Higijeničko društvo, jedno od ishodišta organiziranog zdravstvenog turizma u Europi, na uvjerenju da klima, boravak na otvorenom i način života mogu pridonijeti ljudskoj dobrobiti. Dakle, Hvar je već tada poznavao umijeće dobrog življenja. Hvarmony tu povijesnu nit ne pretvara u nostalgiju, nego je povezuje sa suvremenim znanjem i iskustvom. Program će obuhvatiti predavanja, razgovore i praktične radionice, ali i kretanje, disanje, boravak na otvorenom, otočnu hranu, more i vrijeme za susret. Ideja nije samo govoriti o kvalitetnijem životu, nego ga tijekom četiri dana pokušati i živjeti. Do početka Hvarmonyja bit će objavljen čitav popis predavača i poznatih sudionika skupa. - Hvarmony ne želi biti još jedna konferencija na kojoj ćemo naučiti što sve radimo pogrešno. Umjesto toga, Hvar u listopadu poziva na nešto jednostavnije: usporiti dovoljno da bismo razlikovali ono što nam stvarno koristi od onoga što je samo još jedan trend, preporuka ili zadatak - zaključila je Iva Belaj Šantić. D.G.