As we begin to think about our summer holidays, many of us are already searching the internet, asking friends and dusting off the guidebooks. Some may even give AI a try at itinerary planning. But spa...

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Scientific Reports

Web version of SeaCras monitoring tool©SeaCrasAs pollution and climate change threaten our ocean, Croatian start-up SeaCras is stepping up with smart technology to help protect marine environments. Behind this innovation is a compelling story of scientific ambition turned entrepreneurial success and backed by the EU BlueInvest initiative. From lab to launchpad SeaCras was founded by Mario Špadina (pictured, below), a physicist with impressive academic credentials, including a Ph.D. from the French Atomic Energy and Alternative Energies Commission and the University of Montpellier. After postdoctoral research at the Ruđer Bošković Institute and the University of Ljubljana, and authoring over 13 scientific papers, Mario transitioned from academia to entrepreneurship.

Institut za vode 'Josip Juraj Strossmayer' u suradnji s tvrtkom SeaCras razvija sustav za satelitsko [...]

Web version of SeaCras monitoring tool©SeaCrasAs pollution and climate change threaten our ocean, Croatian start-up SeaCras is stepping up with smart technology to help protect marine environments. Behind this innovation is a compelling story of scientific ambition turned entrepreneurial success and backed by the EU BlueInvest initiative. From lab to launchpad SeaCras was founded by Mario Špadina (pictured, below), a physicist with impressive academic credentials, including a Ph.D. from the French Atomic Energy and Alternative Energies Commission and the University of Montpellier. After postdoctoral research at the Ruđer Bošković Institute and the University of Ljubljana, and authoring over 13 scientific papers, Mario transitioned from academia to entrepreneurship.

**More više nije izvan dohvata naših očiju – zahvaljujući naprednim satelitskim sustavima i umjetnoj inteligenciji.** Tako danas možemo u stvarnom vremenu pratiti njegovo stanje, promjene u okolišu i stanje pomorskog dobra. O tim uzbudljivim tehnologijama razgovarat će se u utorak, 7. listopada u 10 sati, na online događaju More pod budnim okom satelita! - Organizator događanja je Hrvatska mreža morskih zaštićenih područja (HRMZP), a gost nam je dr. sc. Mario Špadina iz tima SeaCras, hrvatske tvrtke koja razvija inovativna rješenja za **praćenje morskog okoliša** kombinirajući podatke iz satelita i računalnu analitiku. SeaCras pokazuje kako visoka tehnologija može biti ključna alatka u zaštiti prirodnih resursa i boljem razumijevanju mora koje nas okružuje - rekla je Bruna Rizvanović iz PP Lastovsko otočje. Sudjelovanje je besplatno, ali prijava je obavezna: https://tinyurl.com/ms3r3njv Već sada najavljuju i prosinački razgovor – posvećen **stanju ribljega fonda** u zaštićenim morskim područjima. Iako bi ta područja trebala biti utočište za morski život, stvarnost je zabrinjavajuća. Riblji fond je u padu, a razlozi su brojni. Hrvatska mreža morskih zaštićenih područja (HRMZP) u prosincu okuplja stručnjake iz različitih područja kako bi svi zajedno otvoreno razgovarali o ovom problemu i potaknuli konkretne korake prema njegovu rješavanju. J.T.

**Hrvatska tvrtka SeaCras prva je detektirala i prikazala****naftnu mrlju kod Hvara****naprednom AI satelitskom tehnologijom. "More nema vremena čekati", napomenuli su.** Sustavom SeaCras, koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) i satelitske tehnologije, detektirana je mrlja naftnog derivata (goriva) na širem lučkom području luke Hvar, uključujući i dio pripadajućeg akvatorija. Prema kriterijima iz Priloga I. MARPOL konvencije (Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, IMO), utvrđeno onečišćenje odgovara kategoriji _slučajnog izlijevanja ulja/goriva u priobalnom području_. Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) te Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), takav incident predstavlja narušavanje stanja okoliša i zahtijeva odgovarajuću procjenu i postupanje. Korištenjem tehnologije tvrtke SeaCras, utvrđeno je da se radi o disperziji naftnog derivata u izrazito tankom filmu na površini mora. Površina detektirane mrlje izvan bazena luke Hvar iznosi približno 8 hektara (80 000 m2) te je prikazana na **Slici 1**. Slika 1. Naftna mrlja prikazana na odgovara stanju mora 24.04.2025. u 12:05 sati po lokalnom vremenu te opisuje područje između otočića Gališnika i otoka Hvara. ### Hrvatska još uvijek nema adekvatan monitoring za iznenadna onečišćenja teritorijalnog mora i unutarnjih voda U kontekstu globalno poznatih slučajeva, važno je istaknuti da su ovako male površine mrlja gotovo nevidljive konvencionalnim metodama. Naime, **CleanSeaNet program Europske komisije** , koji se temelji na podacima satelita Sentinel-1 s radarskom (SAR) tehnologijom, ne može detektirati ovakve pojave iz nekoliko razloga: 1. Prostorna rezolucija dostupnih podataka nije dostatna – rezultati su često nedovoljno precizni. 2. Korištenje radarskih podataka iz satelita Sentinel-1 nije primjenjivo u zatvorenim priobalnim područjima s visokom razvedenošću, kao što je slučaj s akvatorijem oko luke Hvar. SeaCras je primjenom svoje tehnologije, temeljene na analizi satelitskih snimaka iznimno visoke prostorne rezolucije i AI algoritmima, detektirao onečišćenje naftnim derivatima u iznimno tankom filmu i na relativno maloj površini u usporedbi s uobičajenim incidentima izljeva nafte. Međutim, i ova detektirana pojava predstavlja ekološki incident s potencijalno dugoročnim posljedicama za morski okoliš akvatorija. Znanstveni tim SeaCras-a nastavit će s detaljnom analizom ovog incidenta, te će predložiti mjere za mitigaciju i odgovor, s ciljem zaštite okoliša šireg područja zahvaćenog akvatorija. > _**Napomena:** Radi se isključivo o internoj studiji poduzeća SEA CRAS d.o.o., čije će rezultate objaviti znanstveni tim društva u formi znanstvenog rada. Cilj ove aktivnosti jest doprinos očuvanju okoliša i morskog ekosustava Republike Hrvatske, kao i jačanje pripravnosti na buduće incidente, koji su – s obzirom na prometnu opterećenost jadranskog akvatorija – izvjesni - poručuju iz tvrtke. _ D.G. **PROČITAJTE JOŠ:** Hvarski gradonačelnik: “Pokrenut ćemo peticiju za zabranu ponovnog pokretanja pumpe!”Naftna mrlja po hvarskim uvalama donekle se raščistila, nakon što je iscurilo više od 15 tona goriva iz raspadnutog rezervoara benzinske pumpe u Križnoj luci. Intenzivno čišćenje se i dalje nastavlja, a Morski HR doznaje da je za vikend održan sastanak sa ljudima iz INA-e, u Top BaruMorski HRJurica GašparVIDEO: STRAŠNE SNIMKE IZ HVARA “Nafta posvuda pliva i to baš sad...”Iz Hvara stiže nam još snimki nafte koja se, kako se čini, raširila po uvalama. Snimka koja nam dolazi je iz predjela Šćikov bok. 0:00 /0:40 1× Podsjetimo, i treći dan od izlijevanja dizel goriva iz benzinske postaje u Križnoj luci nastavlja se sanacija posljedica velikogMorski HRJurica GašparEKOLOŠKA KATASTROFA NA HVARU Javila se INA: “Spremnik iz kojeg je došlo do istjecanja redovito je održavan, a koncesija nije istekla!”Nakon istjecanja dizelskog goriva u more i daljnjeg širenja onečišćenja na Hvaru, upit smo poslali u INU. Stigao je njihov odgovor. - Možemo potvrditi da je na marinskoj benzinskoj postaji Ine u lučici Križna luka na Hvaru, tijekom noći došlo do iznenadnog istjecanja dizelskog goriva iz spremnika. Odmah po uočavanjuMorski HRJosip TokićNAFTA IZLAZI IZ LUKE, ZAGAĐENJE SE ŠIRI Katastrofa u Hvaru nije samo ekološka!?Izvori Morskog javljaju: “Koncesija na benzinsku postaju istekla je prije mjesec dana, tankovi već godinama puštaju naftu i sve se zataškava!”Križna luka je drugi porat grada Hvara u koji se uplovljava prolazom između otočića Galešnik i hvarske obale. Je li upravo postala žarište nebrige i katastrofa koja nadilazi ekološku? Pukao je tank u Hvaru na INA benzinskoj crpki Križna luka. Navodno je iscurilo ne 17 koliko se ranije pisalo, većMorski HRJosip Tokić

**Hrvatska tvrtka SeaCras prva je detektirala i prikazala****naftnu mrlju kod Hvara****naprednom AI satelitskom tehnologijom. "More nema vremena čekati", napomenuli su.** Sustavom SeaCras, koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) i satelitske tehnologije, detektirana je mrlja naftnog derivata (goriva) na širem lučkom području