Stoljetna tradicija Vječnog Grada | Pirotehnički spektakl večeras će osvijetliti i obojati noćno nebo iznad Anđeoske tvrđave

Stoljetna je to tradicija povezana s vjerovanjima da će vatra osigurati mještanima zdravlje i zaštititi ih od zla.

**Zabrinuta građanka smatra da je na djelu pokušaj apartmanizacije naselja Laste/Concetta u Rovinju, kaže kako se planira preizgradnja na močvarnom terenu i kako problemi tu zapravo tek počinju.** - Osim preizgradnje i to na močvarnom terenu, planira se izgradnja četverokrakog rotora i to samo 100m od novog autobusnog kolodvora koji će začepiti promet, posječena je stoljetna šuma i ugrožena stabilnost crkvice iz 16. stoljeća. Bageri su već bili na terenu ovaj tjedan iako Plan nije odobren. Privatni lokalni investitor pod okriljem grada i gradonačelnika pokušava progurati plan izgradnje 104 apartmana/sojenica na području odljeva slivnih voda - kaže ova čitateljica Morskog. Bager je, nastavlja, bez nadzora prošao točno metar i pol od zaštićene crkvice ostavljajući duboki blatni trag i prostor drugoj mašineriji da napravi isto. To će, pretpostavlja ova građanka, biti ulaz/izlaz na gradilište jer im je "tako najzgodnije". - Gradonačelnik je s djecom do jučer vježbao jumping jacks a sada surađuje s investitorom u izgradnji monstruoznog naselja za ljetne iznajmljivače. Apsolutno protiv grada i njegovih građana jer od ovog projekta Rovinježi nemaju apsolutno ništa osim nepovratno uništenog terena i jasno ekocida sa zaustavljanjem slivne vode - završava ova čitateljica. Prva javna rasprava na ovu temu je održana sredinom rujna a druga je na rasporedu baš danas, 10. prosinca. Prva rasprava je izazvala mnogobrojne burne reakcije, za drugu tek ostaje za vidjeti. Upite smo proslijedili odgovornima u Gradu Rovinju te ćemo o njihovim odgovorima obavijestiti javnost. J.T.

STARI GRAD - **Blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, djece i putnika, u Starom Gradu na Hvaru obilježava se na poseban način koji već stoljećima svjedoči o povezanosti otočkog života, mora i vjere. Tradicija poznata kao Oganj sv. Mikule jedan je od najstarijih i najdojmljivijih običaja ovog povijesnog gradića, koji svakog 6. prosinca oživljava duh zajedništva i zahvalnosti, piše****Dalmacija danas****.** Povijest ove tradicije usko je vezana uz moreplovstvo, koje je kroz povijest bilo temelj života mnogih obitelji na Hvaru. Sv. Nikola, kojega su Hvarani oduvijek štovali kao svog zaštitnika, bio je svetac kojemu su se pomorci molili za zaštitu na opasnim morskim putovanjima i kojemu su zahvaljivali na sretnom povratku kući. Povijesni zapisi govore o praksi paljenja vatri u čast sv. Nikole još od srednjeg vijeka, kada su ognjevi na otoku služili i kao svjetionici, simbolički osvjetljavajući put pomorcima i plovilima. Ova tradicija se zadržala do danas, a posebno je živa u Starom Gradu, čiji su stanovnici uspjeli očuvati izvornu simboliku običaja. Pripreme za blagdan počinju nekoliko dana ranije, kada se lokalni mladići okupljaju kako bi prikupili drva za veliki oganj koji se podiže na glavnom gradskom trgu, u blizini crkve sv. Nikole. Navečer, uoči blagdana, okuplja se cijela zajednica kako bi svjedočila paljenju ognja, koje prati molitva i blagoslov svećenika. Vatru često simbolično pale najmlađi, čime se tradicija prenosi na nove generacije, dok stariji pričaju priče o povijesti običaja i njegovoj važnosti za život Starog Grada. Sam blagdan sv. Nikole započinje svečanom svetom misom u crkvi posvećenoj ovom omiljenom svecu. Nakon mise, održava se procesija ulicama Starog Grada, u kojoj sudjeluju mještani, često odjeveni u tradicionalne nošnje. Kip sv. Nikole nosi se u ophodu, dok se pjevaju prigodne pjesme i izgovaraju molitve za pomorce, ribare i sve koji se oslanjaju na more za svoj opstanak. Jedan od najdojmljivijih dijelova proslave je blagoslov moreplovaca i njihovih plovila. Na rivi, u društvu svojih brodova, pomorci primaju blagoslov za sretnu plovidbu i zaštitu na moru, dok stariji mještani uz smijeh i poneku šalu prepričavaju zgode iz prošlih vremena. Ova tradicija ima i duboku simboliku zajedništva, jer okuplja cijelu zajednicu, uključujući obitelji pomoraca, ribara i svih onih koji poštuju more kao dar i izvor života. Danas je Oganj sv. Mikule mnogo više od vjerskog običaja. Iako je sačuvao izvornu duhovnu dimenziju, postao je i dio kulturne baštine Starog Grada te privlači posjetitelje iz svih krajeva. Tijekom proslave često se organiziraju popratni događaji poput izložbi o povijesti pomorstva, glazbenih večeri na kojima nastupaju klape i lokalni izvođači, te prezentacija domaćih proizvoda i suvenira. Ovaj spoj tradicije i suvremenosti čini blagdan sv. Nikole jedinstvenim doživljajem za sve posjetitelje, ali i snažnim podsjetnikom na važnost očuvanja baštine, piše Dalmacija danas. Oganj sv. Mikule u Starom Gradu tako ostaje simbol nade, zahvalnosti i zajedništva, povezujući prošlost i sadašnjost kroz jednostavan, ali dirljiv čin paljenja vatre. U vremenu kada se mnogi stari običaji polako zaboravljaju, ova stoljetna tradicija svijetli kao živi plamen hvarske kulture i identiteta. D.G.

**U Goveđarima Velika Gospa slavi se još od srednjeg vijeka kada su mnogi hodočasnici dolazili na proslavu, i to ne samo iz Dubrovačke Republike i Hrvatske već i mnogih mediteranskih zemalja.** Još od razdoblja srednjega vijeka samostan Svete Marije bio i važno hodočasničko središte koje je privlačilo brojne vjernike zbog slavne slike Gospe od Jezera, a koju mljetski opat Mavro Orbini (u. 1614). Opatija sv. Marije na Mijetu bila je jedna u nizu istaknutijih istočnojadranskih svetišta benediktinskoga reda s drevnim prikazima Bogorodice. Tradicionalno Festa Velike Gospe počinje sa procesijom oko otočića Svete Marije i nastavlja sa svečanom misom u crkvi Gospe od Jezera. Svečano obilježavanja blagdana, Feste Velike Gospe, osjetilo se i izvan mise. U obiteljskim kućama se moglo vidjet okupljanje obitelji, dosta restorana je otvaralo tek popodne kako bi mogli s obitelji proslavit blagdan, a naročito svečano bilo je cijeli dan u Pomeni 13, na predivnoj taraci Ane Mljećke na kojoj se generacijama tradicionalno slavi Festa Velike Gospe. Mljetska Amerikanka koja se je odlučila vratit živjet na svoj rodni otok, ugostila je mnoge prijatelje i poznanike iz svih krajeva RH kao i povratnike iz dijaspore i prijatelje i uglednih gosti iz svijeh kantuna svijeta. Kao i svake godine na taraci ispod Bora i na ovoj Festi bio je jedan kulturni događaj vezan za naš lijepi otok Mljet. Mljetski pisac Antun Tonko Vojvoda predstavio je najnovije knjige , Mljet Odisejev Otok i Mljecke Humorecke, sa kojima je oduševio sve prisutne goste. Foto: Ane Strazičić Rodriguez Ane Strazičić Rodriguez