Kaj povezuje prihodnost našega okolja, zdravja in hrane? Tri mlade slovenske znanstvenice, ki s svojim raziskovalnim delom že danes izboljšujejo kakovost življenja. Njihovo delo je prepričalo tudi slo...

Bioteka Needs Your Help | Diljem Hrvatske danas odrastaju djevojčice koje sanjaju o tome da budu znanstvenice, programerke,...

ALT: The Office: Michael Scott's 'Kill Me. Right Now.'

Struktura dvojne vijačnice, jedrska cepitev, sestava zvezd ... Številne znanstvenice, ki so bile ključne za pomembna znanstvena odkritja, so bile dolgo prezrte ali pa so si zasluge za njihovo delo pri...

Za odličnost njihovega raziskovanja bodo letos nagrajene molekularna biologinja Tajda Klobučar, raziskovalka na področju biomedicine Sara Orehek in kognitivna nevroznanstvenica Manca Peskar.

**Novi računalni model pokazuje kako i male promjene u dostupnosti hrane i temperaturi mora mogu utjecati na sposobnost reprodukcije sedmopruge usminjače.** Što se događa s najvećom morskom kornjačom na svijetu tijekom 15 do 20 godina koje provede daleko od obale, izvan pogleda znanstvenika? Upravo na to pitanje odgovara novo istraživanje znanstvenice Instituta Ruđer Bošković dr. sc. Nine Marn i međunarodnog tima suradnika. Njihov rad, objavljen u časopisu Marine Environmental Research, donosi računalni model koji prvi put rekonstruira cijeli životni ciklus sedmopruge usminjače i pokazuje koliko je ta vrsta osjetljiva na promjene u oceanu. Model se temelji na općoj metaboličkoj teoriji (teorija dinamičkih energijskih budžeta, DEB) i pokazuje koliko su ove kornjače osjetljive na uvjete u okolišu. Simulacije upućuju na to da i relativno male promjene, poput smanjene dostupnosti hrane i nešto viših temperatura mora, mogu dugoročno utjecati na rast, sazrijevanje i broj potomaka koje ova vrsta ostavlja tijekom života. U vremenu ubrzanih klimatskih promjena i sve većeg pritiska na morske ekosustave, takvi su uvidi važni za bolje razumijevanje rizika s kojima se suočavaju migratorne morske vrste. Zašto je sedmopruga usminjača toliko izazovna za proučavanje? Sedmopruge usminjače, kao i druge morske kornjače, veći dio života provode izvan našeg vidokruga. Kornjača izađe iz jajeta na plaži, ulazi u ocean i zatim sljedećih petnaest do dvadeset godina o njoj znamo vrlo malo. Tek kada se kao odrasla ženka vrati na plažu položiti jaja, ponovno postaje dostupna znanstvenom promatranju. Te dvije točke u životu kornjače često su gotovo sve čime biolozi raspolažu, dok između njih leže dva desetljeća života u otvorenom oceanu. Iako je Jadran jedno od najznačajnih hranilišta za neke vrste morskih kornjača (glavata želva), sedmopruga usminjača jako je rijetko zabilježen gost naših voda, te uglavnom obitava u prostranstvima otvorenih oceana. Odrasle ženke mogu težiti i do 400 kilograma, prelaze čitave oceane i rone na dubinama većim od tisuću metara. Za razliku od nekih vrsta morskih kornjača koje hranu traže u obalnim vodama, sedmopruge usminjače približavaju se obali jedino u sezoni gniježđenja. Hrane se uglavnom meduzama, odnosno plijenom koji im daje relativno malo energije. Da bi se uopće mogle razmnožavati, moraju godinama prikupljati dovoljno energije iz takvog oskudnog izvora hrane. Problem za biologe nije samo veličina životinja ni udaljenost koju prelaze, nego i činjenica da se rast, sazrijevanje i stvaranje energijskih zaliha, dakle ključni dio njihovog života, odvija u otvorenom oceanu, gdje ih je vrlo teško izravno promatrati. Dosadašnji podaci uglavnom dolaze iz kratkoročnog uzgoja mladih kornjača u zatočeništvu i s gnjezdilišta odraslih ženki, dok između tih dviju faza i dalje postoji velika praznina u znanju. ### Što je DEB model i kako funkcionira? DEB model (Dynamic Energy Budget) računalni je model koji opisuje kako organizam dobiva energiju iz hrane i raspoređuje je na ključne procese: održavanje tijela, rast, sazrijevanje, i (kao odrasla jedinka) razmnožavanje. Temperatura mora pritom može ubrzati ili usporiti te procese. Kada su poznati osnovni fiziološki parametri vrste, model može simulirati cijeli životni ciklus u različitim okolišnim uvjetima. Istraživanje je pravi primjer globalne znanosti jer uz dr. sc. Marn, autori rada su dr. sc. Anna A. Ortega i dr. sc. Nicola Mitchell sa Sveučilišta Western Australia, dr. sc. Jeanette Wyneken s Florida Atlantic sveučilišta te dr. sc. George Shillinger iz organizacije Upwell Turtles Model je kalibriran na populaciji sjeverozapadnog Atlantika, za koju postoji najviše dostupnih podataka zahvaljujući jedinstvenim podacima dr. Wyneken sa sveučilišta Florida Atlantic University. Ona je jedna od rijetkih u svijetu koja uspješno odgaja mlade želve za život izvan akvarija uz pomoć posebno prilagođene prehrane te specifične oprsnice kako se mlade želve ne bi sudarale sa staklom akvarija. Upravo su njezini neobjavljeni podaci o rastu mladih kornjača uz podatke o plodnosti s gnjezdilišta u sjeverozapadnom Atlantiku omogućili parametrizaciju modela. Raspon okolišnih uvjeta odabran u dogovoru s dr. sc. Shilingerom, svjetskim stručnjakom za ovu vrstu, dok su istraživanja provele dr. sc. Marn i Anna Ortega, doktorandica dr. sc. Mitchell, dr. sc. Marn s IRB-a i dr. sc. Shillinger iz američke organizacije Upwell Turtles. - DEB model moguće je zamisliti kao fino baždareni kalkulator. U modelu prilagođavate dostupnost hrane i temperaturu mora te pratite što se događa s veličinom tijela, vremenom sazrijevanja i brojem jaja kroz cijeli život kornjače - izjavila je dr. sc. Nina Marn. ### Što su simulacije otkrile? Simulacije su pokazale da kornjače trebaju najmanje oko 85 posto prosječne dostupnosti hrane u svom okolišu da bi uopće spolno sazrele. Ispod tog praga ne uspijevaju prikupiti dovoljno energije za prijelaz u odraslu fazu i ne razmnožavaju se. To upućuje na vrlo uzak manevarski prostor u kojem i male promjene okolišnih uvjeta mogu imati velike posljedice. Model također pokazuje da više hrane i povoljniji toplinski uvjeti općenito mogu dovesti do ranijeg sazrijevanja, većeg tijela i većeg reproduktivnog potencijala. No taj odnos nije jednostavan ni linearan. Temperatura i dostupnost hrane djeluju zajedno: toplije more može ubrzati metabolizam i razvoj, ali ako pritom nema dovoljno hrane, takvo ubrzanje ne mora dovesti do većeg rasta ni bolje reprodukcije. Upravo zato model daje vrijedne uvide u scenarije koje u prirodi nije moguće izravno testirati. ### Dva oceana, ista kornjača Posebno važan uvid dolazi kada se isti model, uz iste fiziološke parametre, primijeni na populaciju u istočnom Pacifiku, koja je kritično ugrožena. Drugim riječima, model testira može li se velik dio razlika između atlantskih i pacifičkih kornjača objasniti uvjetima okoliša, a ne nužno razlikama u samoj fiziologiji vrste. Rezultati pokazuju da bi već oko 5 posto manja dostupnost hrane i prosječno 1 °C toplije more mogli objasniti velik dio opaženih razlika između dviju populacija. Prema simulacijama, pacifičke kornjače sazrijevaju nešto ranije i pri sličnoj veličini, ali nakon sazrijevanja manje rastu, postižu manju konačnu veličinu i tijekom života proizvedu oko 19 posto manje jaja. - Razlika od gotovo petine ukupnog potomstva posebno je podmukla jer je kratkoročno teško uočljiva. U pojedinoj sezoni gniježđenja pacifička ženka može položiti sličan broj jaja kao atlantska, ali razlika postaje vidljiva tek kada se promatra cijeli životni ciklus, a upravo to ovaj model omogućuje - objašnjava dr. sc. Nina Marn. ### Zašto je to važno za zaštitu vrste? Sedmopruga usminjača globalno se suočava s ozbiljnim pritiscima, a više njezinih populacija bilježi pad brojnosti unatoč desetljećima zaštitnih mjera. Budući da njihove migracije obuhvaćaju čitave oceanske bazene, izložene su brojnim prijetnjama duž cijelog puta. Događaju se slučajni ulovi u ribolovne alate do gubitka gnjezdilišta i promjena u temperaturi mora te dostupnosti hrane povezanih s klimatskim promjenama, a dodatan problem predstavlja i prisutnost (mikro)plastike u oceanima, koju ovi nježni divovi često zamijene za hranu. Vrijednost modela nije samo u tome što pomaže objasniti razlike koje već opažamo, nego i u tome što omogućuje procjenu budućih scenarija. Ako se temperatura oceana nastavi povećavati, a dostupnost hrane smanjivati, model može pomoći odrediti uvjete u kojima jedinke više ne uspijevaju sazrijeti ili značajno gube reproduktivni potencijal, što dugoročno može ugroziti populacije. To nisu grube procjene, nego izračuni temeljeni na poznatoj fiziologiji vrste, dostupnim podacima i jasno definiranim okolišnim scenarijima. ### Korak prema razumijevanju migratornih vrsta Svi podaci i kod modela javno su dostupni putem baze Add-my-Pet, što drugim istraživačima omogućuje da model koriste, provjeravaju i nadograđuju, kako za ovu, tako i za druge vrste morskih kornjača. U budućnosti bi se model mogao povezati s podacima o stvarnim migracijskim rutama, odnosno okolišnim uvjetima te pritiscima koji su tamo prisutni, čime bi simulacije postale realnije. Dvadeset godina života u otvorenom oceanu dosad je bilo gotovo nevidljivo. Ovaj model te godine ne čini vidljivima u doslovnom smislu, ali čini nešto jednako važno, pretvara ih u mjerljive odnose koje možemo analizirati i koristiti za predviđanje budućnosti. A za vrstu koja živi na energetskom rubu, upravo bi takvi izračuni mogli biti važan korak prema boljoj zaštiti i oporavku populacija. Ovaj rad je financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom HRZZ-IP-2022-10–5901 (QPlast) _Tekst: Institut Ruđer Bošković_

**Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s****Gradskom knjižnicom Marka Marulića Splitu****, u sklopu projekta Science Comes to Town, pokreće ciklus popularno-znanstvenih predavanja „Priče iz dubina“, kroz koji će znanstvenice i znanstvenici Instituta približiti javnosti različite teme vezane uz more i morski okoliš.** Kroz niz zanimljivih i pristupačnih predavanja predstavit ćemo svoja istraživanja, objasniti na koji način proučavamo more te pokazati kako se i građani mogu uključiti u pojedine inicijative i na taj način doprinijeti boljem razumijevanju i očuvanju Jadranskog mora. Predavanje je na rasporedu 18. ožujka s početkom u 18 sati i približit će važnost podvodnog zvuka kao dijela morskog okoliša. Budući da se zvuk u moru širi na velike udaljenosti, mnoge ga morske životinje koriste za komunikaciju i snalaženje u prostoru. No današnji morski okoliš sve je više ispunjen i zvukovima koje stvara čovjek. Predavanje će predstaviti istraživanja podvodnog zvuka i buke u Jadranu te rezultate projekata, a sve će predstaviti Dr. sc. Hrvoje Mihanović. Osim toga, u predavanju Dr. sc. Sanja Matić Skoko publika će saznati zašto su morska rastilišta iznimno važna za rane faze života riba. Ta često neprimjetna staništa pružaju mladim ribama zaštitu, hranu i prostor za rast te su ključna za očuvanje ribljih populacija i zdravlje morskih ekosustava. Ulaz je slobodan! J.T.

**Znanstvenice Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u suradnji s međunarodnim partnerima iz Austrije i Slovačke, došle su do značajnih zaključaka analizom fosilnih ljuštura starih nekoliko tisuća godina.** Istraživanja su provedena u sklopu projekta bilateralne suradnje (Austrija–Hrvatska, 2024./2025.) te projekta #RIBAR (NextGenerationEU Nacionalni plan oporavka i otpornosti, 2021.–2026.). Kako bi došli do ovih spoznaja, znanstvenici su na lokacijama sjevernog Jadrana vadili sediment s morskog dna, u kojem su sačuvane fosilne ljušture kunjki. Njihovu su starost precizno odredili metodom radiokarbonskog datiranja (C-14), a zatim su u laboratoriju analizom godišnjih linija rasta u presjecima ljuštura rekonstruirali koliko su dugo jedinke živjele. Procijenjena starost najstarije analizirane kunjke (Arca noae) iznosila je 85 godina, no autori naglašavaju da je riječ o konzervativnoj procjeni. Kod dijela fosilnih ljuštura, zbog bioerozije i oštećenja, bilo je moguće prebrojati samo jasno vidljive godišnje linije rasta, pa su neke jedinke vjerojatno bile i starije. U moderno vrijeme, najstarija zabilježena kunjka živjela je značajno kraće — svega 35 godina. ### Masovni pomor i promjena U prošlosti su se kunjke intenzivno sakupljale i bile važan dio prehrane obalnog stanovništva, no sredinom 20. stoljeća dogodio se veliki masovni pomor koji je, zajedno s kasnijim porastom temperature mora i povećanim obogaćenjem hranjivim tvarima putem riječnih dotoka, trajno promijenio strukturu i životne strategije njihovih populacija. Budući da su školjkaši komercijalno vrlo važni, ali istodobno ekološki osjetljivi, ovakva istraživanja pomažu nam razumjeti njihovu stvarnu prošlost i dugoročne promjene, umjesto da kao referentnu točku koristimo razdoblja već snažno obilježena intenzivnom eksploatacijom i drugim ljudskim pritiscima. J.T.

**Znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković (IRB) prve su u svijetu dešifrirale gene rijetkog riječnog nametnika kukaša _Dentitruncus truttae koji_ koji živi u crijevima riba u rijeci Krki i pritom otkrile gene koji bi mogli biti ključni u borbi protiv zagađenja teškim metalima.** Zamislite sitnog, crvolikog nametnika, bez usta i probavila, s nizom kukica na glavi, koji živi skriven u crijevima pastrve u rijeci Krki, a koji bi mogao pomoći znanstvenicima da otkriju koliko je priroda zagađena metalima. Iako na prvi pogled neugledni, nametnici kukaši imaju nevjerojatnu sposobnost „usisavanja” metala poput olova, žive ili kadmija iz svojeg okoliša kroz stijenku crijeva riba. Foto: IRB Zahvaljujući toj sposobnosti, vrsta _Dentitruncus truttae_ došla je u središte pažnje znanstvenica s IRB-a koje su po prvi puta dešifrirale skup svih aktivnih gena ove vrste i među njima pronašle one koji im pomažu u vezanju metala. Time su pojasnile kako bi ovaj organizam potencijalno **mogao preživjeti visoke koncentracije toksičnih metala, a možda čak i zaštititi svojeg ribljeg domaćina u zagađenom okolišu.** Foto: IRB Istraživanje je objavljeno u časopisu **Scientific Reports** , iz prestižne Nature Portfolio grupe. Budući da su genom i transkriptom do sada objavljeni samo za jednu jedinu vrstu kukaša od njih gotovo 1300, rezultati ovog istraživanja predstavljaju iznimno važan znanstveni iskorak. Osim što ovakva istraživanja produbljuju razumijevanje evolucijske biologije parazita, ona otvaraju mogućnosti razvoja molekularnih alata u budućnosti, primjerice, testova koji mjere aktivaciju specifičnih gena nametnika u kontaminiranim vodama, poput qPCR panela koji će kroz promjene u ekspresiji specifičnih gena ovog nametnika ukazati na uvjete povišene izloženosti metalima. Foto: IRB - Ovi podaci pružaju temelj za daljnja istraživanja borbe organizama s unosom metala, a upravo je naša grupa među rijetkima u svijetu koja je uvela kukaše kao pokazatelje stanja okoliša i prepoznata je u području okolišne parazitologije - objašnjava dr. sc. **Vlatka Filipović** , dopisna autorica na radu iz Laboratorija za biološke učinke metala, te dodaje: - Ovime se postavlja novo pitanje, ako kukaši ovim mehanizmima štite ribu domaćina od povišenog unosa metala, možemo li nametnike uvijek gledati samo u lošem svijetlu? Svakako smo otvorili novo zanimljivo znanstveno poglavlje. Foto: IRB U eri kada su klimatske promjene i onečišćenje vode među najvećim globalnim prijetnjama, nametnici poput kukaša _Dentitruncus truttae_ mogli bi igrati neočekivanu ulogu u nadzoru stanja okoliša. Njihova sposobnost da, ne samo prežive, već i zaštite ribu domaćina od prekomjerne izloženosti metalima, sugerira na fascinantnu biološku otpornost, ali i još neistraženi potencijal za primjenu u zaštiti prirode, stoji u priopćenju Instituta. D.G.

V Srpskem narodnem gledališču v Novem Sadu so s svečano akademijo obeležili 150. obletnico rojstva srbske znanstvenice Mileve Marić Einstein. Dogodka so se udeležili visoki predstavniki srbske vlade in lokalnih oblasti.

Stipendien in Bayern für Deutsch-Sommerkurse an bayerischen Hochschulen. Für Studierende & Forschende aus AL, BiH, HRV, RKS, MNE, MKD, SRB, SVN, UA

Kapitalna studija znanstvenice i književnice Maše Kolanović proučava ekonomski imaginarij Sjedinjenih Američkih Država u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća.

**Institut za oceanografiju i ribarstvo u suradnji s****Gradskom knji žnicom Marka Marulića Splitu****, u sklopu projekta Science Comes to Town, pokre će ciklus popularno-znanstvenih predavanja „Priče iz dubina“, kroz koji će znanstvenice i znanstvenici Instituta približiti javnosti razli&**

**Znanstvenice Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u suradnji s me đunarodnim partnerima iz Austrije i Slovačke, došle su do značajnih zaključaka analizom fosilnih ljuštura starih nekoliko tisuća godina. ** Istraživanja su provedena u sklopu projekta bilateralne

**Prigodom 100. ro đendana ****dr.sc.****Tamare Vu četić, Arhivski sabirni centar Korčula-Lastovo priredio je digitalnu izložbu s izborom iz zapisa koji se čuvaju u njezinom osobnom arhivskom fondu. ** Vučetić je prva doktorica znanosti rodom iz Vele Luke (1964.

**Znanstvenice s Instituta Ru đer Bošković (IRB) prve su u svijetu dešifrirale gene rijetkog riječnog nametnika kukaša _Dentitruncus truttae koji _koji živi u crijevima riba u rijeci Krki i pritom otkrile gene koji bi mogli biti**

**Iza naizgled obi čnih elemenata i stanovnika prirode kriju se dragocjene informacije o našem okolišu i genetskoj raznolikosti, koje otkrivaju projekti znanstvenica IRB-a, dr. sc. Katje Magdić Košiček i dr. sc. Eve Šatović Vukšić.** Kako