Crnogorskoj istoriji fali priča o nježnosti, ljubavi i ranjivosti

SonicWall je zakrpio kritične ranjivosti u Email Security i SonicOS SSLVPN sistemima koje bi napadači mogli iskoristiti za potpunu kompromitaciju i DoS napade, te poziva administratore na hitnu instal...

Američki zvaničnici izdali su novo sigurnosno upozorenje nakon što je potvrđeno da su tri različite ranjivosti u popularnim mrežnim platformama već aktivno iskorištavane u napadima. Američka Agencija za cyber sigurnost i infrastrukturu (CISA) je 12. novembra 2025. dodala ove propuste na svoj popis **Known Exploited Vulnerabilities (KEV)** , čime je svim federalnim institucijama naloženo da u propisanom roku provedu odgovarajuće mjere zaštite. Upozorenje je, očekivano, upućeno i široj javnosti. Najveću pažnju privukao je propust **CVE-2025-9242** u VPN funkciji uređaja **WatchGuard Firebox**. Ranjivost je prvi put objavljena u septembru i omogućava udaljeno izvršavanje proizvoljnog koda, a već u oktobru se pojavio i javni PoC, što je dodatno ubrzalo njeno iskorištavanje. Druga ranjivost odnosi se na platformu za dijeljenje i sinkronizaciju datoteka **Triofox** , gdje je greška **CVE-2025-12480** napadačima omogućavala zaobilaženje autentifikacije i pristup administracijskom interfejsu. Iako je zakrpa objavljena u julu 2025., sigurnosne firme bilježe da je grupa koju Mandiant prati kao **UNC6485** tokom augusta masovno napadala upravo ovu slabost, koristeći ugrađene antimalver funkcije kako bi izvršila zlonamjerne fajlove na kompromitovanim sistemima. Treći propust odnosi se na Microsoft Windows, gdje je ranjivost u kernelu **CVE-2025-62215** – koja omogućava lokalno podizanje privilegija – ispravljena u novembarskom sigurnosnom paketu, ali je CISA uprkos tome uvrštava u KEV zbog potvrđenog aktivnog iskorištavanja. Ukupno upozorenje podcrtava trend koji sigurnosni stručnjaci ponavljaju već mjesecima: PoC kodovi izlaze sve brže, napadači reaguju gotovo trenutno, a organizacije koje kasne s primjenom zakrpa postaju laka meta.

React2Shell uznemirio IT sektor – maksimalna ocjena opasnosti, brzi napadi i milioni ranjivih instanci. Evo šta znamo.

**Svjetske vlade i vodeće obrambene kompanije preusmjeravaju fokus i znatna financijska sredstva s neba na morsko dno. Rastuća zabrinutost zbog hibridnog ratovanja i ranjivosti kritične infrastrukture — poput podmorskih energetskih plinovoda i telekomunikacijskih kabela koji pokreću globalno gospodarstvo — pretvorila je podmorje u novo ključno geopolitičko bojište.** Povod za uzbunu bili su incidenti poput sabotaže plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru u rujnu 2022. godine, kao i oštećenja podmorske infrastrukture na Arktiku i u blizini Tajvana. Stručnjaci ističu kako je podmorska infrastruktura desetljećima bila zanemarena, no globalna ovisnost o njoj je ogromna: više od 1,5 milijuna kilometara komunikacijskih kabela trenutno povezuje svijet, dok mreža energetskih kabela i plinovoda osigurava protok energije, piše CNBC. ### Autonomni sustavi i umjetna inteligencija kao odgovor na prijetnje Po uzoru na masovnu upotrebu bespilotnih letjelica u ratu u Ukrajini, pomorski sektor postaje prirodan slijed za primjenu autonomne tehnologije. Razvoj umjetne inteligencije, naprednih senzora i autonomnih podvodnih vozila (AUV) omogućuje nov pristup nadzoru morskih dubina. Obrambeni divovi ubrzano zauzimaju pozicije na ovom brzorastućem tržištu: * **Fincantieri (Italija):** Uložio je oko 600 milijuna eura u preuzimanje većinskih udjela u četiri tvrtke radi širenja kapaciteta u području dronova, morskog izviđanja i podmorskih komunikacija. Njihova vizija uključuje površinske brodove koji djeluju kao "matični brodovi" za mreže podvodnih vozila. Brodogradilište Ficantieri - Foto: Morski HR * **Thales (Francuska):** Znatno širi poslovanje u području sonara, protupodmorničkog ratovanja, detekcije mina i autonomnih podvodnih sustava. * **Euroatlas (Njemačka):** Razvio je autonomno vozilo _GrayShark_ , dizajnirano za patroliranje i inspekciju infrastrukture bez stalnog ljudskog upravljanja, s ugovorima vrijednim više od 100 milijuna eura sklopljenim s europskim mornaricama. ### Rat strojeva protiv strojeva u dubinama Stručnjaci ističu da izravno čuvanje svakog kilometra kabela klasičnim ratnim brodovima i podmornicama matematički i financijski nije izvedivo. Rješenje se vidi u flotama autonomnih vozila koja neprekidno nadziru strateške točke. Međutim, paralelno s razvojem savezničkih tehnologija, protivničke sile poput Rusije i Kine ulažu jednake napore. To otvara prostor za tzv. _anti-AUV_ misije — operacije u kojima će autonomna vozila prepoznavati, pratiti i presretati tuđe dronove, najavljujući eru sukoba strojeva protiv strojeva pod površinom mora. Unatoč tome, stručnjaci ne očekuju potpunu zamjenu posada, već kombiniranu uporabu autonomnih i posadnih sustava. ### Tehnološke prepreke i granice zaštite Unatoč velikom priljevu kapitala, stručnjaci upozoravaju da podvodni dronovi nisu čarobno rješenje. Okruženje podmorja pruža iznimne tehnološke izazove — slaba vidljivost, otežana komunikacija i specifično prostiranje signala čine podvodnu autonomiju daleko složenijom od zračne. Osim tehnoloških barijera, otvoreno ostaje i pitanje odgovornosti i financiranja. S obzirom na to da je većina podmorske infrastrukture u vlasništvu privatnih kompanija, zaštita od namjernih napada i sabotaža zahtijevat će blisku suradnju privatnog sektora, vlada i vojnih saveza poput NATO-a. Nova tehnologija primarno će služiti za odvraćanje i rano upozoravanje, jer potpunu sigurnost stotina tisuća kilometara podmorskih mreža nitko ne može jamčiti. D.G.

Detaljna recenzija filma Moonlight (2016) – intimna drama o identitetu, odrastanju i ranjivosti, bez spoilera.

ZADAR – **Sveučilište u Zadru prvi je put obilježilo Međunarodni dan špilja i krša, inicijativu Međunarodne unije za speleologiju kojom se nastoji podići globalna svijest o važnosti i ranjivosti ovih prirodnih fenomena. Sve &**

ZADAR – **Sveučilište u Zadru prvi je put obilježilo Međunarodni dan špilja i krša, inicijativu Međunarodne unije za speleologiju kojom se nastoji podići globalna svijest o važnosti i ranjivosti ovih prirodnih fenomena. Svečani program obuhvatio je stručna predavanja te prezentaciju šest opsežnih znanstvenih projekata usmjerenih na istraživanje i zaštitu hrvatskog krša.** **Prof. dr. sc. Maša Surić** s Odjela za geografiju upozorila je na iznimnu osjetljivost ovog područja, istaknuvši da krš prekriva petinu neledenog kopna Zemlje te opskrbljuje vodom oko milijardu ljudi. U Hrvatskoj taj udio iznosi čak polovicu kopnenog teritorija, što dodatno naglašava potrebu za njegovim očuvanjem. > „Krški vodonosnik je iznimno heterogen te se brzine i smjerovi voda, ali i potencijalnih zagađivala, ne mogu predvidjeti kao u aluvijalnim sustavima. Suše i poplave u potpunosti mogu promijeniti smjerove podzemnih voda, što je nedavno zabilježeno zagađenje u krškom području učinilo posebno zabrinjavajućim“, naglasila je prof. dr. sc. Surić. Prof. dr. Maša Surić O bogatoj znanstvenoj aktivnosti zadarskog sveučilišta svjedoče predstavljeni projekti koji pokrivaju različite aspekte proučavanja okoliša. Tako projekt **FIRE-SCAPE** istražuje utjecaj požara na eroziju tla na području Parka prirode Biokovo, dok projekt **IceLink** primjenom 3D LiDAR skeniranja i dronova analizira perenijalni led u jamama kao arhiv klimatskih promjena. U sklopu projekta **PraDalmacija** proučava se prapovijesni krajolik na lokalitetima poput Vlakna, Kozje peći, Pećine u Ždrilu i Vaganačke pećine. Nadalje, projekt **MOKRO** fokusiran je na promjene okoliša i biospeleologiju krškog priobalja s naglaskom na špilju Modrič, projekt **PALRES** rekonstruira prošle klimatske promjene kroz analizu sedrenih barijera i jezera, a projekt **QUEECAD** analizira špiljske sedimente i sige radi rekonstrukcije evolucije okoliša tijekom kvartara. Gostujući predavač s PMF-a u Zagrebu, prof. dr. sc. Neven Bočić, u svom je izlaganju podsjetio kako su upravo zahvaljujući ranim istraživanjima dinarskog krša pojedini domaći pojmovi ušli u svjetsku znanstvenu terminologiju. Pritom je naglasio da Hrvatska ima četiri jame dublje od tisuću metara, sve smještene na Velebitu, kao i najduži špiljski sustav Crnopac koji se proteže na više od 68 kilometara. Zanimljivo je i da se dio našeg krša nalazi potopljen u Jadranskom moru, pri čemu potopljeno krško polje u Kvarneru, površine veće od 800 četvornih kilometara, predstavlja najveće takvo polje u cijelim Dinaridima. Cjelokupno obilježavanje zaključeno je izlaganjem Marije Petry pod nazivom „PP Velebit – priča o kršu“. D.G.

Vidljivo je 'ponovno akumuliranje makroekonomskih neravnoteža'

Bez imalo krzmanja ispričali su priču o životu u startu bez šansi, o životu koji se nije predao

Istraživači iz IBM-a upozoravaju na novu tehniku koja zloupotrebljava Microsoft Azure Arc za neovlašteni pristup i dugoročno zadržavanje u preduzećima, omogućavajući napadačima eskalaciju privilegija od cloud do lokalnih sistema.

Istraživači su otkrili novu tehniku napada koja eksploatiše Microsoft Azure Arc radi postizanja perzistentnog pristupa u preduzećima, omogućavajući napadačima eskalaciju privilegija sa cloud-a na lokalne sisteme.