Prema najnovijoj analizi Geozofije, troškovi stanovanja u Hrvatskoj postaju sve veći financijski teret, [...]

**Povodom nedavno predstavljenog prijedloga europske Uredbe za priuštivo stanovanje, hrvatska Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) uputila je oštar apel javnosti i Vladi RH. Upozoravaju na rizik prebacivanja krivnje za stambenu krizu na građane koji se bave obiteljskim turizmom te ističu da se bilo kakve restrikcije uvode bez konkretnih podataka i analize stvarnog učinka.** Predsjednik udruge Vedran Tomić naglašava da podržavaju priuštivost stanovanja, ali poručuje da se strukturni problem ne može rješavati ograničavanjem ustavnog prava na legalno korištenje vlastite imovine. ### Podaci iz Europe demantiraju optužbe U suradnji s Europskom udrugom privatnog smještaja (EHHA), iz udruge SMOi podsjećaju da europski sustav prikupljanja podataka o kratkoročnom najmu još nije u potpunosti zaživio te da će prvi usporedivi podaci biti dostupni tek 2028. godine. Uvođenje zabrana prije toga smatraju odlukama temeljenim na pretpostavkama, a ne na činjenicama, pri čemu i same brojke jasno demantiraju trenutne optužbe. Dok kratkoročni najam čini svega oko 1,2 posto stambenog fonda EU-a, a u Hrvatskoj i manje od jednog postotka, u Hrvatskoj je istovremeno čak oko 40 posto stambenog fonda potpuno izvan funkcije stanovanja. Osim toga, dok je broj ležajeva obiteljskih iznajmljivača u Hrvatskoj godinama stabilan te se kreće između 650 i 670 tisuća, nekomercijalni smještaj u vidu kuća i stanova za odmor doživio je eksplozivan rast s 355 tisuća u 2016. na više od 700 tisuća u 2025. godini. Da ukinuti apartmani automatski ne postaju dostupni stanovi za stanovanje dokazuje i primjer Barcelone, gdje su unatoč zamrzavanju licenci za najam cijene najma po četvornom metru porasle za čak 72 posto. ### Štete za lokalno gospodarstvo i obiteljski budžet Iz udruge naglašavaju kako obiteljski smještaj nije poslovni imperij, nego ključni izvor prihoda za popunjavanje kućnog budžeta i održavanje obiteljske baštine. Njegovo gašenje izravno šteti i široj lokalnoj ekonomiji, pogađajući obrtnike, građevinare, ugostitelje i trgovine. Kao upozoravajući primjer navode francusku Baskiju, gdje se nakon uvođenja zabrana i povlačenja oko 6.000 stanova tek 5 posto nekretnina vratilo cjelogodišnjem najmu, uz prognozirani gubitak od 230 milijuna eura i ugrožavanje više od 4.000 radnih mjesta. ### Zahtjevi Vladi RH: Fokus na stvarna rješenja SMOi ne traži potpunu deregulaciju, već jasna i pravedna pravila koja moraju biti privremena, lokalno ciljana i utemeljena na uzročno-posljedičnim dokazima. Umjesto lova na vještice, od Vlade RH traže da stambenu politiku usmjeri na poticanje nove stanogradnje i aktivaciju praznih nekretnina, uz jasno razdvajanje obiteljskog smještaja od nekomercijalnog i špekulativnog kapitala te zaštitu domaćih iznajmljivača u europskim pregovorima. - Prije zabrana nužno je kvantificirati koliko će se konkretnih stanova time stvarno vratiti na tržište, jer ako se to ne može dokazati, onda se ne rješava stambena kriza, već se šteti građanima i direktno pogoduje korporativnim investitorima u resortima - zaključuje **Hana Matić** , potpredsjednica udruge. D.G.

'Nove mjere stambene politike moraju ići za time da osnažimo priuštivost, prije svega mogućnost mladima da rješavaju svoje stambeno pitanje i radno mjesto,' rekao je hrvatski premijer i predsjednik HD...

Živković je kazao da država ne provodi mjere koje će poboljšati priuštivost stanovanja i naveo četiri primjera

Velikom broju građana priuštivost stanovanja neće se promijeniti

Već godinama se u medijima provlači narativ da su cijene nekretnina u Hrvatskoj nedostižne građanima, pa se naglašavaju ekstremni primjeri poput: „Cijene eksplodirale!“ ili „Stanovi nikad skuplji!“. Ipak realna slika može biti puno nijansiranija. Mnogi nisu ni svjesni da je kupnja nekretnina u Hrvatskoj priuštivija nego je bila prije deset do petnaest godina i da su naselja u predgrađima sve atraktivnija. Je li problem u cijenama ili mentalitetu? Pokazat ćemo zašto je to tako, i kako na to poskupljenje cijena ne gledati "crno-bijelo"

**Na današnjoj telefonskoj sjednici Vlada je usvojila uredbe kojima nastavlja provoditi mjere s ciljem ublažavanja rasta cijena goriva.** Uz priuštivost energenata, iz Vlade poručuju kako im je prioritetni cilj očuvati sigurnost opskrbe u uvjetima globalnih nestabilnosti i kriza. Stoga je Vlada na telefonskoj sjednici donijela Uredbu kojom se nastavlja primjena mjere snižavanja visina trošarina za energente na bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo za daljnje dvotjedno razdoblje od 7. travnja do 20. travnja 2026. Također, donesena je i Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata sukladno kojoj se najviše maloprodajne cijene računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnog goriva u prethodnom 14 dnevnom razdoblju, s ograničenom premijom od 0,1545 EUR/l za benzinsko gorivo, 0,1045 EUR/l za dizelsko gorivo te 0,0436 EUR/l za plavi dizel, a u iznosu 0,8737 EUR/kg smjesa propan - butan za boce, odnosno 0,4116 EUR/kg za velike spremnike. Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave, a ovakav režim vrijedit će za sljedeće 14 dnevno razdoblje. ### Nove cijene Nove cijene iznosit će: * 1,66 EUR/l za benzinsko gorivo (**povećanje 0,04 EUR/l**) * 1,85 EUR/l za dizelsko gorivo (**povećanje 0,12 EUR/l**) * 1,36 EUR/l za plavi dizel (**povećanje 0,17 EUR/l**) * 1,94 EUR/kg UNP za spremnike (**smanjenje 0,05 EUR/kg**) * 2,51 EUR/kg za UNP za boce (**smanjenje 0,06 EUR/kg**) Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene u potpunosti slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, iste bi iznosile: * 1,76 EUR/l za benzinsko gorivo * 2,06 EUR/l za dizelsko gorivo * 1,42 EUR/l za plavi dizel * 2,09 EUR/kg za UNP za spremnike * 2,79 EUR/kg za UNP za boce ć J.T.

**Na današnjoj telefonskoj sjednici Vlada je usvojila uredbe kojima nastavlja provoditi mjere s ciljem ublažavanja rasta cijena goriva.** Uz priuštivost energenata, iz Vlade poručuju kako im je prioritetni cilj očuvati sigurnost opskrbe u uvjetima globalnih nestabilnosti i kriza. Stoga je&