#Astroparticle
🔵 #JobOpportunity | We invite applications for a #postdoctoral research position in Theoretical Particle Physics, Cosmology and Astroparticle Physics.

🗓️ Deadline: December 20th at 23:59h

More info 👉 icc.ub.edu/node/1769676

#WomenInScience #JobOffer #Research #Barcelona #Postdoc @ub.edu
November 18, 2026 at 9:47 AM
SNOLAB is celebrating two anniversaries in astroparticle physics: 10 years since Dr. Art McDonald's Nobel Prize for SNO discoveries and 20 years since SNO's final data run. The lab now leads the search for dark matter with 150 staff and 1,200 collaborators.
SNOLAB marks decades of discovery in Sudbury
SNOLAB is celebrating 2 astroparticle physics anniversaries: 10 years since Dr. McDonald's Nobel Prize for SNO discoveries & 20 years since its final date run.
bit.ly
November 20, 2026 at 10:05 AM
PhD Candidates in Gravitational-Wave Astroparticle Physics (GRAPPA, University of Amsterdam) https://www.academictransfer.com/365662/ @UVA_Amsterdam
November 17, 2026 at 3:43 PM
Astroparticle physics and neutrino astronomy is a pretty wild combo for a postdoc—hope this reaches the right cosmic-ray nerds.
November 16, 2026 at 1:27 AM
November 15, 2026 at 2:39 AM
SNOLAB is celebrating two anniversaries in astroparticle physics: 10 years since Dr. Art McDonald's Nobel Prize for SNO discoveries and 20 years since SNO's final data run. The lab now leads the search for dark matter with 150 staff and 1,200 collaborators.
SNOLAB marks decades of discovery in Sudbury
SNOLAB is celebrating 2 astroparticle physics anniversaries: 10 years since Dr. McDonald's Nobel Prize for SNO discoveries & 20 years since its final date run.
bit.ly
November 20, 2026 at 1:35 AM
Look who's fancy 😌
November 16, 2026 at 9:42 PM
Canada aims to host global liquid xenon observatory for dark matter and neutrino research

🤖 IA: It's not clickbait ✅
👥 Users: It's not clickbait ✅

#darkmatter #neutrinos #physics

👇👇👇
Canada aims to host global liquid xenon observatory for dark matter and neutrino research
Canada's astroparticle physics community is actively pursuing the opportunity to host the XLZD (Xenon Liquid-Zero Decay) experiment at SNOLAB, positioning itself as a global leader in cutting-edge physics research. The initiative, which aims to address fundamental questions about dark matter, neutrino properties, and the matter-antimatter asymmetry in the universe, represents a significant scientific and technological opportunity for Canada. The XLZD project, designed to operate in a 80-tonne liquid xenon detector, seeks to detect rare events such as neutrinoless double beta decay and dark matter interactions, requiring stringent material purity and an underground facility to minimize background interference. SNOLAB, already recognized as one of the world's premier underground research facilities, has demonstrated its capability to meet the technical requirements for hosting XLZD, building on Canada's successful history with the Sudbury Neutrino Observatory (SNO) experiment that led to a Nobel Prize in Physics. The collaboration involves hundreds of scientists from 18 countries, with Canadian researchers from 12 institutions leading the effort. Dr. Thomas Brunner, Canada Research Chair in Subatomic Physics at McGill University, emphasizes that XLZD would provide substantial scientific, technological, international partnership, and talent development opportunities. The project requires significant funding commitments from the Canadian government, comparable to investments made in other major international projects like the Square Kilometre Array. Beyond fundamental research, XLZD promises to stimulate Canadian industry through specialized technology development, including radio-pure materials and advanced photo sensor technology, while creating high-tech employment opportunities. The team is currently working on critical development work and seeking R&D funding for future larger-scale implementation, with site selection expected to occur in 2027 or 2028. Canada's strong scientific community, proven track record in underground physics experiments, and strategic partnerships with industry and academic institutions position it as an ideal host for this flagship experiment, which could significantly enhance Canada's international scientific reputation and contribute to solving some of the universe's most profound mysteries.
en.killbait.com
November 20, 2026 at 5:46 AM
NuSTAR view of the NGC 4151 corona: thermal balance and astroparticle constraints
https://arxiv.org/pdf/2611.14157
Luigi Foschini.
https://arxiv.org/abs/2611.14157
arXiv abstract link
arxiv.org
November 15, 2026 at 11:39 PM
Extract: Postdoctoral position in astroparticle physics and neutrino astronomy at CNRS Marseille. Two-year contract focusing on multi-wavelength and multi-messenger analyses using SVOM, COLIBRI, and KM3NeT collaborations.
November 15, 2026 at 2:39 AM
Los datos de IceCube y las mediciones de calor permiten descartar algunas combinaciones de masa y propiedades eléctricas o magnéticas. Los límites para las enanas blancas dependen de una estimación en el cúmulo M4.
La Tierra y las enanas blancas acotan cómo interactúa la materia oscura
Los datos de un observatorio bajo el hielo antártico y el calor que emiten Júpiter y las enanas blancas permitieron descartar algunas combinaciones de masa y propiedades eléctricas o magnéticas de la materia oscura. En un estudio publicado el 17 de noviembre de 2026 en el _Journal of Cosmology and Astroparticle Physics_ , Alejandro Ibarra, Merlin Reichard y Gaurav Tomar calcularon qué señales producirían esas partículas si quedaran atrapadas en planetas y estrellas. Los datos siguen sin mostrar una señal atribuible a ellas. ## Los neutrinos ponen a prueba una carga diminuta Una partícula hipotética de materia oscura con una carga eléctrica muy pequeña podría perder velocidad al chocar con núcleos de materia ordinaria. Si perdiera suficiente energía durante su paso por un planeta o una estrella, la gravedad del astro la retendría. Con el tiempo, las partículas capturadas podrían acumularse cerca del centro. En los modelos estudiados, al encontrarse podrían aniquilarse y producir otras partículas, entre ellas neutrinos. Los neutrinos pueden atravesar grandes cantidades de materia, lo que permite buscarlos incluso si se originan en el interior de un astro. El equipo utilizó los límites de búsquedas previas de IceCube en dirección al centro del Sol y de la Tierra. Para esta última, el análisis se apoyó en un conjunto de diez años de datos del observatorio. Según los cálculos, la Tierra pone algunos de los límites más estrictos a la carga eléctrica diminuta para partículas con masas por encima de unos 10 gigaelectronvoltios (GeV). La composición terrestre ayuda. Los núcleos con muchos protones, como los del hierro, aumentan la probabilidad de que una partícula con esa propiedad pierda suficiente energía para quedar atrapada. ## El calor de Júpiter fija un máximo Para Júpiter, el equipo comparó el calor que produciría la aniquilación con el flujo de calor interno del planeta, estimado a partir de observaciones de la sonda Cassini. El cálculo supone que toda la energía liberada en esas aniquilaciones se deposita en el planeta. Si una combinación de masa y propiedades electromagnéticas produjera por sí sola más calor que el observado, quedaría descartada bajo ese supuesto. La lógica también se aplica a la luminosidad observada de las enanas blancas masivas. En ciertos rangos de masa, estos remanentes estelares permiten acotar, por ejemplo, el momento dipolar magnético, una propiedad que describe cómo respondería la partícula a un campo magnético. La comparación amplía la búsqueda a casos en que los experimentos de detección directa pierden sensibilidad. ## La incógnita del cúmulo M4 La fuerza de los límites estelares depende de cuánta materia oscura haya alrededor de las enanas blancas. El equipo usó una densidad estimada con un modelo para el cúmulo globular M4. "No sabemos cuál es la densidad de materia oscura allí", explicó Tomar en el comunicado de SISSA Medialab. Si hubiera menos materia oscura de la supuesta, las estrellas tendrían menos partículas disponibles para capturar y los límites podrían debilitarse. Esa incertidumbre orienta la siguiente búsqueda. Una enana blanca más fría dejaría un margen menor para una fuente adicional de calor. Si además estuviera en una región con mayor densidad de materia oscura, podría capturar más partículas. Encontrar objetos con ambas características permitiría poner a prueba combinaciones de masa y propiedades que siguen abiertas. _Fuentes:_ 1, 2, 3
fomoera.com
November 18, 2026 at 8:00 PM
NuSTAR view of the NGC 4151 corona: thermal balance and astroparticle constraints. Luigi Foschini https://arxiv.org/abs/2611.14157
November 12, 2026 at 11:12 AM
Luigi Foschini: NuSTAR view of the NGC 4151 corona: thermal balance and astroparticle constraints https://arxiv.org/abs/2611.14157 https://arxiv.org/pdf/2611.14157 https://arxiv.org/html/2611.14157
November 11, 2026 at 6:51 AM
We're hiring physics theory postdocs at Queen's! We're casting a very wide net this year. All PhDs or expectant PhDs with some astro or particle or theory background are encouraged to apply! Please spread this around.
academicjobsonline.org/ajo/jobs/33096
Queen's University, Department of Physics, Engineering Physics, and Astronomy
Job #AJO33096, Postdoctoral fellowship in astroparticle theory, Department of Physics, Engineering Physics, and Astronomy, Queen's University, Kingston, Ontario, CA
academicjobsonline.org
November 9, 2026 at 6:35 PM
Na dnu Sredozemnog mora, na dubini od približno 2,4 kilometra, postavljen je neobičan teleskop kojim su pokušali provjeriti jedan od temeljnih principa Einsteinove teorije relativnosti.

Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni 4. studenoga 2026. u znanstvenom časopisu Journal of Cosmology and […]
Spustili teleskop 2,4 kilometra ispod mora kako bi testirali Einsteinovu teoriju
**Na dnu Sredozemnog mora, na dubini od približno 2,4 kilometra, postavljen je neobičan teleskop kojim su pokušali provjeriti jedan od temeljnih principa Einsteinove teorije relativnosti.** Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni 4. studenoga 2026. u znanstvenom časopisu Journal of Cosmology and Astroparticle Physics, nije otkrilo dokaze koji bi doveli u pitanje taj temeljni princip. Ipak, eksperiment je omogućio znanstvenicima da preciznije odrede granice unutar kojih bi eventualna odstupanja mogla postojati. Posebno je zanimljivo da su do takvih rezultata došli teleskopom koji u vrijeme prikupljanja podataka još nije bio u potpunosti izgrađen, prenosi N1. ### Zašto su znanstvenici postavili teleskop na morsko dno? Neobični uređaj nosi naziv ORCA, što je kratica za Oscillation Research with Cosmics in the Abyss. Smješten je u Sredozemnom moru, nedaleko od francuskog grada Toulona, a dio je međunarodnog istraživačkog projekta KM3NeT. Za razliku od klasičnih teleskopa koji prikupljaju svjetlost iz svemira, ORCA je osmišljena za otkrivanje neutrina, subatomskih čestica koje neprestano prolaze kroz naš planet. Neutrini imaju iznimno malu masu, nemaju električni naboj i vrlo rijetko stupaju u interakciju s materijom. Zbog toga mogu prevaliti goleme udaljenosti, pa čak i proći kroz cijelu Zemlju, a da pritom gotovo ništa ne utječe na njihovo kretanje. Ta ih svojstva čine posebno zanimljivima znanstvenicima koji nastoje bolje razumjeti temeljne zakone svemira. Jedna od autorica istraživanja, Alba Domi, sudjelovala je u postavljanju prvih detektorskih jedinica na morsko dno. Znanstvenici su s brodova korištenih za izgradnju teleskopa spuštali složenu opremu na dubinu na kojoj vladaju potpuni mrak i golem pritisak. Duboko more naime pruža povoljne uvjete za otkrivanje iznimno slabih signala koje mogu proizvesti neutrini. ### "Slabost" u Einsteinovoj teoriji U središtu istraživanja nalazi se princip poznat kao Lorentzova invarijantnost, jedan od temelja teorije relativnosti. Prema tom principu, temeljni zakoni fizike ostaju jednaki neovisno o orijentaciji promatrača i njegovu jednolikom pravocrtnom kretanju. Iako su brojni eksperimenti već potvrdili njegovu valjanost, znanstvenici i dalje istražuju vrijedi li on apsolutno u svim okolnostima. Razlog za takva istraživanja krije se u jednom od najvećih neriješenih problema suvremene fizike. Opća teorija relativnosti iznimno uspješno opisuje gravitaciju i ponašanje svemira na velikim razmjerima. S druge strane, kvantna fizika objašnjava ponašanje čestica i pojava u mikroskopskom svijetu. Međutim, te dvije grane znanosti još nisu objedinjene u jedinstvenu teoriju koja bi pouzdano objašnjavala i gravitaciju na kvantnoj razini. Neke teorijske pretpostavke upućuju na mogućnost da prostor i vrijeme, koje doživljavamo kao neprekidne, na iznimno malim razmjerima možda imaju diskretnu strukturu. Ako bi se postojanje takve strukture potvrdilo, to bi moglo znatno promijeniti naše razumijevanje fizičkih zakona. Jedan od načina na koji bi znanstvenici mogli pronaći tragove takve nove fizike jest upravo potraga za odstupanjima od Lorentzove invarijantnosti. ### Čestice koje mogu proći kroz cijelu Zemlju Kako bi provjerili tu mogućnost, istraživači su proučavali neutrine koji nastaju kada kozmičke zrake stupaju u interakciju s česticama u Zemljinoj atmosferi. Neutrini postoje u tri vrste, odnosno takozvana okusa: elektronski, mionski i tau neutrini. Jedno od njihovih najneobičnijih svojstava jest sposobnost da tijekom putovanja prelaze iz jedne vrste u drugu. Ta je pojava poznata kao neutrinska oscilacija. Znanstvenici mogu vrlo precizno predvidjeti vjerojatnost takvih promjena koristeći postojeće teorijske modele. Ako bi se pokazalo da se neutrini ponašaju drukčije od onoga što ti modeli predviđaju, to bi mogao biti nagovještaj dosad nepoznatih fizičkih procesa. U istraživanju su analizirani neutrini koji su prošli kroz unutrašnjost našeg planeta prije nego što su stigli do podvodnog teleskopa. Neki od njih prevalili su put dug gotovo 12.700 kilometara, što približno odgovara promjeru Zemlje. Tako velike udaljenosti posebno su važne jer bi se određena moguća odstupanja od poznatih fizičkih zakona mogla postupno nakupljati tijekom putovanja čestica. ### Kako funkcionira teleskop na morskom dnu? ORCA se sastoji od niza detektorskih jedinica pričvršćenih za morsko dno. Svaka od njih sadrži 18 staklenih kugli, a u svakoj se nalazi po 31 svjetlosni senzor. Kada neutrino, što se događa iznimno rijetko, stupi u interakciju s materijom u vodi, mogu nastati nabijene čestice koje tijekom kretanja proizvode slabu, karakterističnu svjetlost. Riječ je o takozvanom Čerenkovljevu zračenju koje registriraju senzori. Analizom tih svjetlosnih signala istraživači mogu rekonstruirati smjer iz kojeg je neutrino stigao i procijeniti njegovu energiju. Zemlja u ovom eksperimentu ima još jednu važnu ulogu. Služi kao prirodni filtar jer zaustavlja velik dio drugih čestica koje bi mogle ometati mjerenja, dok neutrini mogu prolaziti kroz njezinu unutrašnjost. Sličan princip primjenjuje i poznati opservatorij IceCube na Antarktici. Razlika je u tome što su njegovi detektori ugrađeni u duboki led, dok ORCA koristi morsku vodu. Oba okruženja imaju određene prednosti i nedostatke. Led snažnije raspršuje svjetlost, dok je morska voda više apsorbira, što utječe na način obrade prikupljenih signala. ### Analizirali 5828 signala i dobili neočekivano precizne rezultate Istraživački tim analizirao je ukupno 5828 događaja koji odgovaraju kandidatima za neutrine. Zabilježeni su tijekom približno 17 mjeseci, između 2020. i 2021. godine. U tom razdoblju teleskop je raspolagao sa samo šest detektorskih jedinica, odnosno tek malim dijelom planirane opreme. Znanstvenici su usporedili izmjerene energije i smjerove dolaska neutrina s predviđanjima standardnih fizičkih modela. Rezultati nisu pokazali odstupanja koja bi upućivala na narušavanje Lorentzove invarijantnosti. Ipak, to ne znači da je mogućnost postojanja takvih odstupanja zauvijek isključena. Eksperiment je pokazao da bi, ako određena odstupanja postoje, njihovi učinci morali biti manji od granica koje su istraživači uspjeli postaviti. Podvodni teleskop ORCA nastavlja se razvijati, a istraživači očekuju da će povećanje broja detektorskih jedinica omogućiti još preciznija mjerenja. Međutim, buduća istraživanja neće biti ograničena samo na neutrine koji nastaju u Zemljinoj atmosferi. Znanstvenici planiraju koristiti i podatke sestrinskog detektora ARCA, koji se nalazi u Sredozemnom moru, nedaleko od Sicilije. Taj je uređaj namijenjen proučavanju neutrina iznimno visokih energija koji stižu iz udaljenih kozmičkih izvora. Najnoviji rezultati stoga ne predstavljaju dokaz da je Einsteinova teorija pogrešna. Naprotiv, još je jedan eksperiment pokazao da poznati zakoni fizike vrlo dobro opisuju ponašanje prirode. Svako novo i preciznije mjerenje dodatno sužava prostor za teorije koje predviđaju odstupanja od takvog ponašanja. J.T.
www.morski.hr
November 7, 2026 at 2:11 PM
I went to Japan 🇯🇵 3yrs ago for a cosmic ray and astroparticle physics conference but that was in Nagoya. I definitely want to spend time in Tokyo!
November 4, 2026 at 1:17 AM
La colaboración KM3NeT buscó señales de una posible ruptura de la invariancia de Lorentz. El análisis usó datos de 2020 y 2021 y permitió fijar límites para ciertos efectos teóricos.
Un telescopio bajo el Mediterráneo pone a prueba una base de la relatividad de Einstein
Un telescopio de neutrinos instalado en el fondo del mar Mediterráneo ha puesto a prueba una simetría que sostiene la relatividad de Einstein. La colaboración KM3NeT examinó 5,828 eventos candidatos de neutrinos atmosféricos y no encontró señales de una ruptura de esa simetría. El resultado permitió fijar límites para algunos efectos que ciertas teorías proponen como posibles desviaciones. El trabajo aparece en el _Journal of Cosmology and Astroparticle Physics_ , una revista con revisión por pares, según la lista de publicaciones de KM3NeT. Su versión preliminar circula desde marzo de 2026, pero las observaciones son anteriores: el equipo usó datos recogidos entre enero de 2020 y noviembre de 2021 con las primeras seis unidades del detector ORCA, frente a la costa de Tolón, Francia. Tras aplicar sus criterios de calidad, los investigadores conservaron 510 días efectivos de observación. La misma muestra de 5,828 eventos candidatos ya se había utilizado en un estudio de 2024 sobre oscilaciones de neutrinos; el nuevo análisis aprovecha esos datos para hacer una pregunta distinta sobre las leyes físicas. ## Qué buscaba el telescopio bajo el mar La prueba se centró en la invariancia de Lorentz. En términos generales, esta simetría establece que las leyes de la física conservan su forma para observadores que se mueven a velocidad constante unos respecto de otros. Es una de las bases de la relatividad y también del modelo estándar de partículas. Algunas propuestas que intentan estudiar la gravedad cuántica permiten que esa simetría falle en condiciones que todavía no se han observado. Encontrar una desviación ayudaría a examinar esas propuestas. No hallarla también sirve: descarta, dentro del alcance de la prueba, ciertas magnitudes que esas desviaciones podrían tener. Los neutrinos son partículas que apenas interactúan con la materia y pueden atravesar grandes distancias, incluida la Tierra. Los que estudió ORCA se producen cuando los rayos cósmicos interactúan con la atmósfera. Durante su recorrido pueden cambiar entre tres tipos, llamados sabores: electrónico, muónico y tau. Ese cambio se conoce como oscilación. ORCA no ve directamente el neutrino como una cámara ve un objeto. Cuando uno interactúa en el agua o cerca del detector, puede generar partículas cargadas que producen un destello de luz. Los sensores registran esa señal y los investigadores reconstruyen propiedades como la energía y la dirección de llegada. ## Qué significan los nuevos límites El equipo comparó las distribuciones observadas con las predicciones de las oscilaciones habituales y con un modelo que admite determinados efectos de ruptura de la simetría. La muestra no mostró una desviación significativa que exigiera incorporar esos efectos. La conclusión tiene un alcance concreto. El estudio examinó una familia de posibles violaciones llamadas isotrópicas y, en cada ajuste, permitió que variara un solo coeficiente de ese modelo. Sus límites no demuestran que toda violación imaginable sea imposible ni descartan cualquier teoría de gravedad cuántica. Entre los resultados figuran restricciones para parámetros que describen posibles diferencias en el efecto sobre los neutrinos muónicos y tau. La colaboración explica que estos límites no dependen de una suposición que sí puede influir en algunas pruebas con neutrinos de fuentes astronómicas: la proporción de sabores con la que esas partículas salieron de su origen. Los autores compararon sus resultados con mediciones anteriores de Super-Kamiokande e IceCube. Para algunos parámetros, ORCA obtuvo límites competitivos pese a usar una configuración pequeña y menos tiempo de observación. La comparación corresponde a los efectos examinados y no significa que ORCA haya superado a los otros experimentos en todas sus pruebas. ## De seis unidades a 44 instaladas Las seis unidades del análisis representan una etapa temprana del proyecto. El 9 de octubre de 2026, KM3NeT informó que ORCA había alcanzado 44 unidades de detección instaladas. Esa cifra describe el avance de la infraestructura, no la cantidad de unidades usada para obtener los resultados de este estudio. Los investigadores esperan que una configuración más extensa y nuevas muestras permitan buscar efectos más pequeños. Por ahora, la prueba publicada establece qué desviaciones quedan acotadas con los datos de las primeras seis unidades. _Fuentes:_ 1, 2, 3
fomoera.com
November 6, 2026 at 9:00 AM
Also, @nikosarcevic.com maintains a similar list of Astro/Physics open-source packages and tools. Maybe you two could cross-reference each other.

github.com/nikosarcevic...
GitHub - nikosarcevic/HEP-ASTRO-COSMO: HEP/Astroparticle/Astrophysics/Cosmology open source packages. Community effort. Physics people, unite!
HEP/Astroparticle/Astrophysics/Cosmology open source packages. Community effort. Physics people, unite! - nikosarcevic/HEP-ASTRO-COSMO
github.com
November 1, 2026 at 9:53 PM
We’re hiring: McDonald Institute Theory Postdoctoral Fellowships at the Waterloo Centre for Astrophysics, on neutrino mass and dark matter, from DESI, Euclid and Roman to SNO+, SuperCDMS and XLZD. Deadline Nov 30.
academicjobsonline.org/ajo/jobs/33280
University of Waterloo, Waterloo Centre for Astrophysics
Job #AJO33280, McDonald Institute Theory Postdoctoral Fellowships in Astroparticle Physics and Cosmology, Waterloo Centre for Astrophysics, University of Waterloo, Waterloo, Ontario, CA
academicjobsonline.org
October 30, 2026 at 2:36 AM
The TPPC group at KCL are recruiting 2x 3-year STFC postdocs positions. If you work in BSM, collider physics, astroparticle DM, or GW physics, please do come and join us!
INSPIRE
inspirehep.net
October 27, 2026 at 8:01 AM
#HepJobs PostDoc at @tu-dortmund.de on fixed-target collisions in @lhcb.bsky.social and collaboration with the astroparticle group. Cool stuff! inspirehep.net/jobs/3217476
INSPIRE
inspirehep.net
October 27, 2026 at 9:05 AM
Job ID: R-098225
Extract: The Postdoctoral Research Associate will work on research projects in dark matter, neutrinos, gamma rays, and searches for new physics using astroparticle and terrestrial data.
October 24, 2026 at 3:03 PM
I have a lot of respect for Lindley and agree with her here so my comment isn’t a criticism of the piece but I think physicists need to consider whether the dual message of “fund us for curiosity” and “let machines do the thinking for you” can really go together 🧪⚛️🔭
www.nature.com/articles/d41...
IceCube just won a Nobel prize. Protect astroparticle physics projects with the same potential
Building the Nobel-prizewinning neutrino experiment was a big risk. To continue its success, scientists — and funders — need to stay bold.
www.nature.com
October 21, 2026 at 12:26 PM
IceCube just won a Nobel prize. Protect astroparticle physics projects with the same potential www.nature.com/articles/d41...
IceCube just won a Nobel prize. Protect astroparticle physics projects with the same potential
Building the Nobel-prizewinning neutrino experiment was a big risk. To continue its success, scientists — and funders — need to stay bold.
www.nature.com
October 19, 2026 at 5:39 PM
IceCube just won a Nobel prize. Protect astroparticle physics projects with the same potential
October 18, 2026 at 1:52 AM